srp

2023

Izvještaj

Uz 30 godina Tamburaške škole Batorek

Jačanje glazbene zajednice novom literaturom za tambure

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Tamburaška škola Batorek na Osječkom ljetu kulture

Glazbena kultura određenog mjesta izgrađena je na trima velikim stupovima: umjetničkom profesionalizmu, amaterizmu i obrazovanju. Tamburaška škola Batorek u svom djelovanju spaja te stupove u jednu cjelinu. Osim što je tijekom tridesetogodišnjeg djelovanja iz škole izašlo mnogo uspješnih glazbenih amatera, neki od njih postali su i profesionalci, a škola ima i vlastitu koncertnu produkciju koja stavlja školu na kulturnu kartu grada Osijeka.

Tamburaška škola Batorek stupove umjetničkog profesionalizma, amaterizma i obrazovanja spaja u jednu cjelinu, a ima i vlastitu koncertnu produkciju koja stavlja školu na kulturnu kartu grada Osijeka

Tako se u okviru programa Osječkog ljeta kulture Tamburaška škola Batorek 4. srpnja predstavila dobro posjećenim koncertom održanim u Dvorištu Stare pekare.

Foto: Osječko ljeto kulture

Uz veliki orkestar sastavljen od učenika škole, koncert su svojim nastupom uveličala neka od najvećih imena tamburaške scene (Stjepan Jeršek Štef, Igor Delač, Željko Ergotić, Dinko Glavaš, Cecilija Rudić, Blanka Došen, Vlatka Kopić-Tena, Zoran Kuna, Viktorija Kulišić), čime su odali počast ovoj važnoj osječkoj tamburaškoj instituciji povodom tridesete obljetnice djelovanja.

Fotografiju je ustupila Tamburaška škola Batorek

Osnivač i voditelj škole Franjo Slavko Batorek, nakon što je tijekom osamdesetih godina uspješno vodio folklorni ansambl Biseri Slavonije s pripadajućom školom tambure, početkom devedesetih se pridružio HKUD Željezničar Osijek, da bi 1993. osnovao prvu privatnu tamburašku školu u Hrvatskoj. Dirigenti koji su surađivali – i još uvijek surađuju s orkestrom škole – redom su cijenjeni profesionalni glazbenici.

Slaven Batorek / Foto: Osječko ljeto kulture

Veliki orkestar tamburaške škole Batorek jedan je od koncertno najaktivnijih u Hrvatskoj i ponosi se velikim brojem nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu. Tamburaška škola Batorek surađivala je s Tamburaškim orkestrom Osječko-baranjske županije, HKUD-om Željezničar, Hrvatskim domom iz Welsa (Austrija), Europskim tamburaškim savezom, Svjetskom udrugom tamburaša, World Folklore Unionom I.G.F., europskim udruženjem mladeži klasičnih glazbenika Eurochestries te mnogim drugim pjevačkim i plesnim udrugama, čime je svojim učenicima omogućila brojna putovanja, gostovanja i mogućnosti daljnjega profesionalnog djelovanja.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Temelji hrvatskog tamburaštva

Iako nastala kao vizija cijenjenoga tamburaškog pedagoga Franje Batoreka, Tamburaška škola nije slučajno osnovana baš u Osijeku. Temelji hrvatskog tamburaštva postavljeni su baš u Osijeku, istaknutih tamburaških skladatelja i pedagoga.

Franjo Kuhač vezao je tamburaštvo uz Osijek svojom tamburaškom skladbom Osječki galop, u kojoj ilustrira burnu sjednicu osječkoga Gradskog zastupstva u borbi za službeno uvođenje hrvatskog jezika umjesto njemačkog, održanu 1864. godine.

U Osijeku je 1847. osnovan prvi tamburaški zbor uopće: Pajin zbor od šestorice osječkih građana amatera, koji su nastupali i izvan Hrvatske, a iste su godine uz Pajinu tamburu prvi put javno otpjevane dvije starogradske pjesme na hrvatskom jeziku, a ne na njemačkom.

Polovinom 19. stoljeća Pajo Kolarić, uz Liszta, koncertira na dvoru grofice Pejačević u Pečuhu, osječki tamburaši već od 1860. godine koncertiraju po Americi i Europi. Tako, primjerice, 1889. nastupaju punih četrnaest dana na Svjetskoj izložbi u Parizu, a đački zbor 1910. godine svira čak u Carigradu pred sultanom Mehmedom Rešadom V. Efendijom i princom prijestolonasljednikom.

U Osijeku je 1847. osnovan prvi tamburaški zbor uopće, a iste su godine uz Pajinu tamburu prvi put javno otpjevane dvije starogradske pjesme na hrvatskom jeziku, a ne na njemačkom

Mnogobrojni tamburaški zborovi koji su nakon osnutka tog prvog Pajinog zbora „nicali poput gljiva poslije kiše“, 1937. godine organizirali su se u Hrvatski tamburaški savez sa sjedištem u Osijeku.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe

Ideja da se jedino izvođenjem kvalitetne koncertne literature može unaprijediti tamburaška glazba, bila je misao vodilja za osnivanje festivala. Prvo izdanje današnjega Međunarodnog festivala umjetničke tamburaške glazbe održano je u Osijeku 1961. godine, i od tada se redovito održava u tom gradu, uz iznimku ratnih godina, kada je održan u Križevcima.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Već je prvo izdanje festivala opravdalo svoju namjenu izvedbom jedne od najreprezentativnijih skladbi tamburaške glazbe uopće: izvedena je kantata Fruška gora Josipa Andrića za bariton i solo, mješoviti zbor i tamburaški orkestar, na riječi Boška Petrovića te Andrićev Koncert u A-molu za brač solo i tamburaški orkestar, opus 259, kao prvo djelo te vrste u cjelokupnoj tamburaškoj literaturi.

Ovaj trend promoviranja suvremene tamburaške literature nastavio se do danas: na ovogodišnjem izdanju MFUTG-a za izvedbu je preporučeno čak šest novih skladbi koje je Hrvatski tamburaški savez pripremio na svojim stranicama.

Ideja da se jedino izvođenjem kvalitetne koncertne literature može unaprijediti tamburaška glazba, bila je misao vodilja za osnivanje festivala

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Dana 31. ožujka svečano je otvoren 46. Međunarodni festival tamburaške glazbe u organizaciji Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku. Ovogodišnje izdanje festivala posvećeno je 160. obljetnici rođenja Osječanina Mije Majera, učenika Paje Kolarića i utemeljitelja prvog tamburaškog zbora Hrvatska lira.

Promoviranje suvremene tamburaške literature

Ova manifestacija, koja ima i natjecateljski i revijalni karakter, održava se već više od šezdeset godina, a u njoj se ogleda vrlo snažna veza Hrvatskoga tamburaškog saveza s Hrvatskim društvom skladatelja. Organizacijski odbor tako je preporučio šest novih skladbi za izvedbu na festivalu – njihove su se partiture mogle (besplatno, što nije uvijek slučaj, čak niti sa zadanim skladbama za natjecanja amaterskih sastava) preuzeti s web stranica HTS-a. Na ovogodišnjem MUFTG-u bilo je, međutim, čak osam praizvedbi!

One su redom: Božo Potočnik: Sjeme dobrote, Siniša Leopold: Tamburaški divertimento, Ivan Balić: Dolazak Hrvata, Daniel Kopri: Ratnici svjetlosti, Vice Zirdum: Valcer na Dravi, Frano Đurović: Malo plinsko kolo, Vlado Čatić: Slavonskim strnjacima te Fantazija na slavonske motive za bisernicu i tamburaški orkestar Marka Bertića.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Veliki trud u promociji nove tamburaške glazbe vidljiv je i u obavijesti da će dio tih novih skladbi biti tiskan u novom broju izdanja notne edicije Tambura pannonica de Mursa i poslan svim orkestrima koji njeguju koncertantnu tamburašku glazbu.

Praizvedbe u natjecateljskom programu

Tri su koncertne večeri održane na tri lokacije u dva dana: u Arheološkom muzeju u Osijeku, u dvorani Srednje škole Isidor Kršnjavi u Našicama i u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Sva tri koncerta imala su i natjecateljski i revijalni dio programa, gdje su natjecateljski dio činili sastavi razvrstani u tri kategorije, kojima su se dodjeljivale zlatne, srebrne i brončane plakete Tambura Paje Kolarića.

Tri su koncertne večeri održane u Arheološkom muzeju u Osijeku, u dvorani Srednje škole Isidor Kršnjavi u Našicama i u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku

Ostale posebne nagrade uključivale su i Plaketu dr. Josip Andrić (nagrada za najbolju praizvedbu tamburaške glazbe), Zlatnu dirigentsku palicu 46. MFUTG-a, Zlatni glas 46. MFUTG-a, Zlatnu izvedbu MFUTG-a, Zlatnu trzalicu 46. MFUTG-a, a svoje su plakete Tambura Paje Kolarića osvojili i najuspješniji autori praizvedbi. Osvajači nagrade naziva Njikoševa biser-grana za najmlađe tamburaše na smotri bili su znani i prije njenog početka, a ove ih je godine bilo dvoje: Marta Balajić i Mario Šamal. Ostali rezultati nalaze se na službenoj stranici tamburaškog saveza.

Koncert otvorenja sastojao se od nastupa dva natjecateljska i tri revijalna sudionika. Akustički vrlo zahtjevan prostor muzeja „ukrotili“ su tonski tehničari Hrvatskog radija koji su majstorski ozvučili sve sastave koji su nastupali.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Publici se najprije predstavio Tamburaški orkestar Glazbene škole Požega pod ravnanjem Saše Botičkoga, a izveli su Šokicu u Veneciji Bože Potočnika, Valcer u e-molu (za dva brača) Domagoja Vukadina te Tamburaški divertimento Siniše Leopolda, prvu praizvedbu večeri.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Veseli da ovaj plodan skladatelj tamburaške glazbe nije propustio priliku prezentirati svoju novu skladbu u okviru ovogodišnjeg festivala, na kojem je sudjelovao i kao član žirija. Sama skladba nije razočarala: donijela je pitku i vedru prezentaciju tamburaškog umijeća koja će zasigurno pronaći svoje mjesto u repertoarima tamburaških orkestara diljem Hrvatske.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Kao drugi natjecateljski sastav večeri nastupili su glazbenici Tamburaškog orkestra KUD-a Lovro Ježek iz Marije Bistrice počevši svoj program drugom praizvedbom: kratkim i dramatičnim Dolaskom Hrvata Ivana Balića, koji je predstavio alternativni pristup skladanju tamburaške glazbe tretirajući izvođački sastav gotovo kao cjeloviti simfonijski orkestar.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Osim ove skladbe, izveli su i Narodni ples br. 1 – hercegovački Tihomila Vidošića i Stavi svjetiljku u prozor Drage Britvića (Vili Čaklec, arr. Siniša Leopold). Iako je u programu bilo drugačije najavljeno, dirigent Robert Mihovilić bio je ujedno i vokalni solist na posljednjoj skladbi.

Revijalno, aranžmani poznatih skladbi

U revijalnom programu domaći su skladatelji bili puno manje zastupljeni, a programi su se sastojali od mnogih prerada popularnih umjetničkih skladbi za različite tamburaške sastave.

Nastupio je Tamburaški orkestar Glazbene škole Alberta Štrige iz Križevaca pod vodstvom dirigenta Igora Kudeljnjaka te su izveli Intermezzo iz opere Cavalleria Rusticana (obr. D. Eraljušić), Vrtuljak Siniše Leopolda i Oblivion Astora Piazzolle (obr. S. Leopold).

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Tamburaški kvartet Glazbene škole Franjo Kuhač iz Osijeka koji je pripremio Mario Zbiljski, izveo je potpuno umjetnički program: Allegro iz Koncerta za dvije violine u d-molu Antonija Vivaldija (obr. A. Gašparović), Rumunjske plesove Bele Bartoka (obr. T. Ranogajec) te Allegro iz Simfonije u A-duru Luke Sorkočevića.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Slavljenički Tamburaški orkestar Tamburaške škole Batorek, pod vodstvom dirigenta Hrvoja Harkanovca, imao je čast zatvoriti prvu večer festivala. Orkestar Tamburaške škole Batorek ovom se prilikom predstavio potpuno drugačijim konceptom programa u odnosu na ovaj s Osječkog ljeta kulture, izvevši obradu Mozartove alla Turce i Gardelove Por una cabeza uz tradicionalnu Panonsku rapsodiju.

Foto: Tomislav Lichtenthal/MFUTG

Činjenica da orkestar škole koji ima obrazovnu ulogu i nestalno članstvo može raspolagati toliko različitim programom podcrtava njegovu važnost za ukupnu tamburašku glazbu Hrvatske

Činjenica da orkestar škole koji ima obrazovnu ulogu i nestalno članstvo može raspolagati toliko različitim programom podcrtava njegovu važnost za ukupnu tamburašku glazbu Hrvatske. Uz to, činjenica da je Franjo Batorek – uz Sinišu Leopolda i Vladimira Vladimirova – bio član povjerenstva za ocjenjivanje natjecateljskog dijela, zaokružuje priču o uspjehu Tamburaške škole Batorek.