Hommage Cossettu kao uvod u novo poglavlje orkestra
Emil Cossetto u povijesti hrvatske glazbe prvenstveno će ostati zapamćen kao vrsni zborovođa i autor brojnih zborskih skladbi. No, Cossetto ni u kojem slučaju nije bio samo zborski skladatelj. U opusu ovog iznimno plodnog autora tako nalazimo velik broj djela pisan za razne instrumentalne sastave, od simfonijskog orkestra, preko gudačkog i tamburaškog orkestra pa sve do djela pisanih za komorne ansamble. Cossetto se u svom skladateljskom jeziku često naslanjao na tradiciju, skladajući u duhu hrvatske tradicijske glazbe, ali i obrađujući, primjerice, napjeve sefardskih i aškenaskih Židova.
Tamburaški orkestar HRT-a upriličio je u nedjelju, 23. listopada, autorsku večer Emila Cossetta, otvorivši tako novu sezonu svoga koncertnoga ciklusa U ozračju tambure. Na koncertu su izvedene neke od najpoznatijih Cossettovih skladbi za tamburaški orkestar, a s obzirom na to da glazba Emila Cossetta nije prečesto na repertoaru tamburaškog orkestra HRT-a, ova je autorska večer poslužila i kao hommage autoru, ali i podsjetnik na brojne suradnje koje je Cossetto ostvario s tamburašima HRT-a.
Foto: Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Ususret novoj sezoni predstavljen je i novi dirigent tamburaškog orkestra HRT-a. Igor Kudeljnjak na toj je poziciji naslijedio najdugovječnijeg dirigenta orkestra, Sinišu Leopolda, koji je podršku svom bivšem ansamblu na ovome koncertu davao iz publike.
Inače član orkestra s gotovo dvadesetogodišnjim stažem, u razgovoru s voditeljicom programa Majom Ciglenečki, Kudeljnjak je progovorio o planovima orkestra u nadolazećoj sezoni te je najavio i neke novosti u radu orkestra; naime, orkestrom će na tri od sedam koncerata ciklusa U ozračju tambure ravnati gostujući dirigenti (što do sada nije bila praksa), a najavljena je i praizvedba skladbe rezidencijalnog skladatelja HRT-a u sezoni 2022./23., Petra Obradovića.
Foto: Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Tamburaši HRT-a koncert su otvorili skladbama Razigrane tambure i Zagorski tanec, nepretencioznim djelima koja su na repertoaru mnogih tamburaških orkestara i koja su u ovoj autorskoj večeri poslužila kao svojevrsno „zagrijavanje“. Uslijedila je skladba Pet karaktera izvorno pisana za klarinet i klavir, koju je uz orkestar (u obradi Tomislava Uhlika), izvela solistica Lucija Bošković, studentica 4. godine klarineta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Cossetto je u ovoj skladbi u pet stavaka parafrazirao napjeve Međimurja i Podravine (Janica je fajn snešica, Preko Drave grmljavica i Raca plava, da nabrojimo neke). Mlada klarinetistica ovu je skladbu već izvodila 2015. godine s orkestrom HRT-a, a sedam godina kasnije osjetila se zrelost u pristupu interpretaciji solističke dionice. Bošković je odlično komunicirala s dirigentom tijekom cijele skladbe, a posebnu uživljenost u izvedbu pokazala je izvodeći melankolični četvrti stavak Triste.
Foto: Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Emil Cossetto bio je poznat po tome što je svoje skladbe često prerađivao u nekoliko verzija i za različite sastave. Tako smo mogli čuti skladbu Dorica pleše, izvorno pisanu za zbor, a vrlo vješto prerađenu za tamburaški orkestar, nakon koje je uslijedila vjerojatno i najizvođenija Cossettova skladba za tamburaški orkestar, Varijacije, u kojoj se osjetilo posebno nadahnuće kako orkestra, tako i dirigenta.
Kudeljnjak je kroz čitav koncert djelovao vrlo sugestivno, siguran u svoju umjetničku intenciju te je orkestar na njega jako dobro reagirao. U tamburaškim ansamblima i orkestrima nije rijedak slučaj da dojučerašnji kolega svirač postane voditelj ili dirigent, što često na koncu i ne ispadne kao najs(p)retnije rješenje. U slučaju Kudeljnjaka i glazbenika u orkestru, ovaj „transfer“ se za sada čini kao puni pogodak.
Igor Kudeljnjak / Foto: TO HRT-a
Tamburaši HRT-a jedni su od rijetkih, ako ne i jedini, koji sustavno njeguju zvuk kvintih tambura, tzv. Janković sustava. U razgovoru nakon koncerta Igor Kudeljnjak otkrio je kako je u dogovoru sa „seniorima“, članovima orkestra koji su intenzivno surađivali s Emilom Cossettom, odlučeno da će većina skladbi iz folklornog bazena sjeverozapadne Hrvatske biti izvedena na ovim tamburama arhaičnog prizvuka.
Prijelaz na tambure kvartnog srijemskog sustava dogodio se u sljedećoj skladbi Kolo, skladbi u kojoj se isprepliću slavonski motivi i kojoj svakako bolje pristaje otvorenija i reskija boja „srijemskih“ tambura.
Tri posljednje točke na koncertu bile su rezervirane za gošće solistice i zbor Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. U Čardaš varijacijama iz Međimurja ponovno je nastupila klarinetistica Lucija Bošković izvodeći djelo koje se u posljednje vrijeme udomaćilo u klarinetskom solističkom repertoaru. Cossetto je u ovoj skladbi originalno pisanoj za klarinet i klavir vješto povezao dvije tradicije iz kojih je crpio svoju inspiraciju – međimursku popevku te tradiciju europskih Židova pa smo tako mogli čuti kako između ostalih u klezmer varijaciji zvuči tugaljiva međimurska pjesma Mura, Mura.
Foto: Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Iako tehnički besprijekorna, u interpretaciji ove skladbe Luciji Bošković nedostajalo je strasti i ekspresije toliko svojstvene klarinetu, posebice u klezmer ansamblu, što svakako treba pripisati mladosti solistice. Sjajna Katarina Kutnar na violini je uz orkestar izvela Uvod i drmeš, skladbu koja je u obradi za tambure poznata kao Folklorna podoknica.
Foto: Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Zbor ansambla Lado za kraj koncerta izveo je antologijske Ladarke, trostavačni ciklus u originalu namijenjen mješovitomu zboru, trima klarinetima te gudačkome ili tamburaškome orkestru. Iako su Ladarke na repertoaru mnogih ansambala, zaljubljenicima u hrvatski folklor svakako je najupečatljivija koreografirana obrada ivanjskih ophodnih običaja utemeljitelja Lada, Zvonimira Ljevakovića iz davne 1956. godine.
Članovi ansambla ipak nisu zaplesali, ali su svojim grlenim, brustonalnim pjevanjem na najbolji mogući način publiku uvukli u magičan svijet hrvatske tradicijske glazbe, to neiscrpno vrelo inspiracije koje je poslužilo mnogim skladateljima i obrađivačima glazbe do danas.
