Nakon veličanstvenog koncerta na zadarskom forumu kojim je obilježena 30. obljetnica prerane smrti Tomislava Ivčića na redu je došao i Zagreb.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog bila je pretijesna da primi sve koji su htjeli uživati u novom čitanje nezaboravnih pjesama Tomislav Ivčić.

Cijeli koncert je bio vrlo emotivan od samog početka. Pozdravnu riječ u ime obitelji, koja je i suorganizator koncerta izrekla je Izabela Vrtar kćer Tomislava Ivčića. „Ovo je koncert za njega. Za dječaka koji je počeo sanjati velike snove u Zadru, a koje je ostvario u Zagrebu i to baš ovdje, u ovoj dvorani”, kazala je Izabel prisjetivši se mnogih punih dvorana na kojima je ona bila s tatom još kao dijete.

Tomislav Ivčić – 30 godina nakon/Josip Regovic/PIXSELL

Zanimljiv je i odabir izvođača od njegovih prijatelja i najbližih suradnika do mlađih snaga koji se nisu ni rodili kad su pjesme koje su izvodili nastajale. Nastupili su: Marina Tomašević, Mladen Grdović, Ivica Sikirić-Ićo, Jasna Zlokić, Jacques Houdek, Neno Belan i Andrea Paškvan, Hari Rončević, Ivana Husar Mlinac, Marija Husar Rimac, Boris Novković, Sanja, Marinko i Zec iz grupe Novi Fosili, Klapa Niko, Davor Pekota i Grupa Forum, Marko Škugor, Mia Dimšić, Duje Stanišić i Jure Brkljača. Izvođače je pratio orkestar od 20-ak zadarskih glazbenika na čijem je čelu bio Saša Miočić.

Svaka izvedba je bila emotivno glazbena priča za sebe.

Ivica Sikirić Ićo nas je prisjetio na Roka, Boris Novković izvedbom nezaboravnog hita Čekaj me Silvija na krasnu suradnju Tomislava Ivčića i svog oca Đorđa Novkovića koji je kao urednik tadašnjeg Jugotona otkrio mladog zadarskog kantautora i pružio mu priliku. Uslijedila su nova iznenađenja: Ivana Husar izvela je “Gdje su sad moje ljubavi” a skladbu “Gorka rijeka” koju su orginali izveli Tomislav Ivčić i Meri Cetinić u Lisinskom su dočarali Mladen Grdović i Marina Tomašević.

Jacques Houdek koji, kako kaže nikada osobno nije upoznao Tomislava Ivčića ali ga po pjesmama jako dobro pozna budući da je on njegovoj mami bio najomiljeniji pjevač izveo je najprije “Gdje si sad moj anđele” a potom kao dostojna zamjena Tomislavu pridružio se Jasni Zlokić u izvedbi njihovog hita iz 1993 godine “Tu t’en vas”. Davor Pekota nas je prisjetio velikog hita Tota Cotugne “L’italiano (L asciatemi cantera)” koji je bio naslovna skladba Ivčićevog prvog albuma s izborom prekrasnih talijanskih kancona.

Tomislav Ivčić – 30 godina nakon/Josip Regovic/PIXSELL

Potom je nastupila Mia Dimšić koja je imala tek godinu dana kada je 1993. u prometnoj nesreći poginuo Tomislav Ivčić. Ona nas je prisjetila na njegove studentske dana u skladbi “Nemam za kavu”. Izredali su se Ivica Sikirić sa skladbom “Ostavi suze na jastuku”, Sanja, Zec i Marinko iz Novih fosila sa “Otrov s tvojih usana” te Hari Rončević sa “Bog neka ti prosti grijehe”.

Sestre Ivana Husar Mlinac Maria Husar Rimac prisjetili su nas na skladbu “Stop the War In Croatia” koja je svijetu prenijela istinu o ratu u Hrvatskoj. “Sine vrati se” u izvedbi Jasne Zlokić dobila je novu dimenziju kao i “Najljepša si” u izvedbi Nene Belana i Andree Paškvan te “Zapivajmo noćas u konobi” Marka Škugora. Mlada nada zadarske scene Jure Brkljača s ponosom izveo je skladbu o ulici u kojoj je odrastao “Kalelarga”.

Bilo je vrlo neobično slušati Mladena Grdović kako uz gudački orkestar izvodi pjesmu  “Tamo gdje sam rođen”. Što zbog pjesme ili aranžmana ali svakako i zbog vrlo emotivne Mladenove izvedbe ‘Lisinski se digla na noge’. A za kraj, svi izvođači i ponovno sva publika u dvorani zajedno, zapjevali su “Večeras je naša fešta” i tako se koncert pretvorio u pravu feštu u spomen na velikog Tomislava Ivčića. Spontani kraj ovog veličanstvenog koncerta bila je ponovna izvedba skladbe “Kalelarga” koja je krenula a capella da bi joj se kasnije priključili svi izvođači i orkestar.

Ovaj koncert dokaz je da smrću glazbeni velikani ne odlaze. Oni žive u svojim pjesmama i to su sinošnji koncert potvrdio. Dobar dio publike još je i pri izlasku pjevušio neku od omiljenih Ivčićevih pjesama što je žamoru izlaska dalo posebnu čar.