Sklad i sugestivnost izvedbe

Slikovit i raskošan ambijent Grkokatoličke konkatedrale sv. Ćirila i Metoda, usred hladne i maglovite gornjogradske večeri, proteklog je utorka, 11. studenog, bio živopisna kulisa za još jedan uspješan koncert Zagrebačkog kvarteta, našeg najdugovječnijeg gudačkog kvarteta.

Foto: Leo Donat/Glazba.hr

U prilog zavidnom kontinuitetu djelovanja, a zahvaljujući visokoj umjetničkoj razini kvarteta koji već devetu sezonu djeluje u sastavu: Martin Krpan i Davor Philips, violine, Hrvoje Philips, viola i Martin Jordan, violončelo, govori i činjenica o redovito velikom interesu publike za njihove koncerte. Tako je bilo i ovom prigodom, na drugom od šest koncerata u sezoni 2025./2026., za koji su glazbenici odabrali tri gudačka kvarteta, nastavljajući svoju provjerenu programsku koncepciju, utemeljenu na djelima iz hrvatskog glazbenog stvaralaštva, razdoblja bečke klasike te romantizma.

U prilog zavidnom kontinuitetu djelovanja govori i činjenica o redovito velikom interesu publike za njihove koncerte

Početak koncertne večeri, koja je zahvaljujući prostoru Grkokatoličke konkatedrale odisala intimističkim, istodobno uzvišenim i salonskim ozračjem, bio je u znaku promišljene i zaigrane izvedbe Četvrtog gudačkog kvarteta Josipa Štolcera Slavenskog. Skladateljev posljednji gudački kvartet, nastao 1938. godine, u cijelosti odražava njegovu zaokupljenost folklornim elementima, utjelovljenu u plesovima s područja Balkana. Četverostavačna formalna okosnica – Kokonješće, Prespanka, Užičanka i Teškoto, predstavlja skladateljevu transkripciju suite Balkanske igre, pisane za simfonijski orkestar, uz kontrastna dinamička i ritamska zbivanja te oprečne ugođaje, karakteristične za folklorno-plesne temelje skladateljskog nadahnuća Josipa Štolcera Slavenskog.

Foto: Leo Donat/Glazba.hr

Raspoloženi članovi Zagrebačkog kvarteta svojom su nas uigranom i uvjerljivom izvedbom živopisnog glazbenog sadržaja tog pristupačnog ostvarenja nepretenciozno uveli u nastavak večeri koji je obilježila izvedba Gudačkog kvarteta u B-duru, op. 64, br. 3, Hob.III:67 Josepha Haydna.

Uz simfonije, stvaralaštvo Josepha Haydna obilježili su upravo gudački kvarteti, kojih je skladao 68 i koji su ga proslavili diljem Europe. Gudački kvartet u B-duru, op. 64, br. 3 iz 1790. godine, jedan od kvarteta posvećenih violinistu Johannu Tostu, podjednako odražava utjecaje oba Haydnova podneblja – austrijskog i engleskog, istodobno odajući skladateljevu inventivnost i briljantnost izričaja.

Foto: Leo Donat/Glazba.hr

Od živahnog početnog stavka, blistavog Vivace assai, preko lirskog Adagia i ritmički zaigranog Menuetta, do trijumfalne završnice Finale: Allegro con spirito, interpretacija Zagrebačkog kvarteta odisala je uzbudljivim, često neočekivanim dinamičkim izmjenama i duhovitim rješenjima, istodobno odajući decentan pristup zajedničkom muziciranju te izrazitu homogenost zvuka.

Interpretacija Zagrebačkog kvarteta odisala je uzbudljivim, često neočekivanim dinamičkim izmjenama i duhovitim rješenjima

Vrhunac večeri uslijedio je u drugom dijelu koncerta, ispunjenom zvucima jednog od najuspješnijih komornih ostvarenja Antonína Dvořáka, 13. gudačkog kvarteta u B-duru, op. 106.

Nastao 1895. godine, kao prvo djelo koje je dovršio nakon povratka iz Amerike, pretposljednji gudački kvartet glazbeni je prikaz njegovog osobnog zadovoljstva i ispunjenosti, koji vrvi nadahnućem i životnom radošću.

Foto: Leo Donat/Glazba.hr

Raskošan glazbeni sadržaj tog kontrastnog četverostavačnog djela, u kojem se iznimno skladateljsko umijeće stapa s raspjevanim melodijskim linijama, širokim spektrom tonskih boja, uzbudljivim harmonijskim zbivanjima i naglašenom izražajnošću, Martin Krpan, Davor Philips, Hrvoje Philips i Martin Jordan iznijeli su u klizećem suglasju, vješto i s međusobnim razumijevanjem oblikujući uzvišeno ozračje. U djelu guste, gotovo orkestralne teksture, glazbenici su i ovom prigodom prikazali neupitnu tehničku spremu i istančanu sugestivnost, spretno stopljene u poletnu i skladnu zajedničku izvedbu.

Foto: Leo Donat/Glazba.hr