Premijerni nastup Zagreb Unlimited Quinteta

Udruga Urania, koju je osnovao arhitektonski ured 3LHD, promiče područja ljudskog kreativnog djelovanja s naglaskom na kulturnoj suradnji i međukulturnom dijalogu, a cilj joj je osnaživanje i stvaranje zajednice kroz suradnju stručnjaka i publike. U prostoru nekadašnjeg kina Urania na zagrebačkom Kvaternikovu trgu ova udruga već neko vrijeme – pod nazivom Kreativna ura – održava događanja i razgovore, uglavnom o temama s područja arhitekture i dizajna, no nerijetko im je u prvom planu glazba.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Premijerno: Zagreb Unlimited Quintet

Tako je bilo i u petak, 10. listopada, kad je u Uraniji nastupio novoosnovani puhački kvintet ZvUQ (Zagreb Unlimited Quintet). Čine ga renomirani mladi glazbenici i glazbenice iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, redom članovi Zagrebačke filharmonije te Orkestra Opere HNK u Zagrebu: flautistica Ana Batinica, oboistica Iva Ledenko, fagotistica Eva Fritz, hornist Petar Kšenek i klarinetist Bogdan Bikicki.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Debitantskim nastupom nazvanim PEACE of MIND kvintet se pridružio obilježavanju Dana mentalnog zdravlja, a izvedeni program popratili su snimkom intervjua s neuroznanstvenicom i muzikoterapeutkinjom Marijom Pranjić, kao i vlastitim opažanjima o psihološkim i tjelesnim preprekama s kojima se muzičari susreću u svakodnevnom radu.

Iako nam je umjetnička voditeljica ansambla Ana Batinica ponajprije poznata po izvedbama i snimkama suvremene glazbe, raspored se u petak temeljio na klasicizmu i prvoj polovici 20. stoljeća: čuli smo djela Antona Reiche, Jacquesa Iberta i Heinricha Kaspara Schmida, a Batinica je takav odabir objasnila potrebom za što boljom komunikacijom sa slušateljima, koja je bila u prvom planu.

Urania prostor dijeli s istoimenim kafićem, od kojeg je odijeljena samo pomičnim zidom, pa se zvukovi razgovora, smijeha i zveckanja leda u čašama neprestano isprepliću s izvedbom; takvi bi uvjeti znatno otežali izvođenje i praćenje složenijih suvremenih muzičkih struktura. Osim toga, kako je naglasila Ana Batinica, komorno se muziciranje kroz povijest nije odvijalo u tišini koncertnih dvorana, nego je pratilo dvorske svečanosti i druga društvena događanja, pa smo izvedena djela čuli u zvukovnom ambijentu autentičnijem od stroge discipline na kakvu smo navikli.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Rođen u Češkoj, naturalizirani Francuz Anton Reicha (1770. – 1836.) najpoznatiji je po 25 puhačkih kvinteta. U njima je istraživao i širio tehničke mogućnosti pet instrumenata koji su u njegovo vrijeme još uvijek bili u razvojnoj fazi, kombinirajući veliku tehničku zahtjevnost (izazovnu još i danas) s kontrapunktom, varijacijama i elementima tradicijske glazbe.

Čuli smo njegov Puhački kvintet u Es-duru, op. 88 br. 2, skladbu simfonijskog karaktera i opsega, u čijoj su izvedbi zvuqaši odmah pokazali veliki potencijal. Svi su članovi ansambla virtuozi na svojim instrumentima, a svaki od njih posjeduje jedinstvenu i jasno prepoznatljivu glazbenu osobnost. Kako i priliči dobrim komornim sastavima, te se osobnosti nisu sudarale, nego su se spojile u skladnu i preglednu zvučnu cjelinu s muzikalno izvedenim melodijama, vrtoglavim pasažama i sitnim detaljima kojima Reichin kvintet obiluje.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Puhački koncert teško da može proći bez francuske glazbe, koju je ovom prigodom predstavljao Jacques Ibert (1890. – 1962.). Okušao se u svim žanrovima – od solističke muzike do opere, kao i u glazbi za kazalište i film – stvarajući u različitim stilovima.

Tri kratke skladbe za puhački kvintet napisao je 1930. godine, a u njima je delikatne impresionističke trenutke spojio s gotovo romantičarskim zanosom, okrunivši djelo neočekivanom završnom cadenzom. ZvUQ je svirao sjajno, s rafiniranim, mekanim zvukom različitim od onoga koji smo čuli kod Reiche. Posebno je upečatljiv bio duet Ane Batinice i Bogdana Bikickog u drugom stavku, koji gotovo isključivo nose flauta i klarinet, dok im se ostali instrumenti pridružuju tek u završnoj frazi.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Koncert je zaključen Puhačkim kvintetom u B-duru, op. 28 Nijemca Heinricha Kaspara Schmida (1874. – 1953.), koji je vrhunac popularnosti doživio u godinama nakon Prvog svjetskog rata. Schmid se nadahnjivao djelima kasnih romantičara, posebice Brahmsa, a romantičarski je i njegov Puhački kvintet. Riječ je o djelu koje obiluje emocijama i kontrastima, a svaki od glazbenika dobiva po nekoliko prilika da se iskaže kao solist. Te su prilike sjajno iskoristili članovi ZvUQ-a u efektnoj završnici simpatičnog, nekonvencionalnog i vrlo uspjelog koncerta.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Glazbenici i mentalno zdravlje

U govornom dijelu večeri čuli smo snimku intervjua s Marijom Pranjić, koja je magistrirala klavir u Zagrebu, studirala muzikoterapiju na Cambridgeu, a danas je na postdoktorskom studiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, gdje istražuje odnos zvuka, mozga i emocionalne ravnoteže. Marija Pranjić govorila je, između ostalog, o procesima koje u mozgu aktivira slušanje glazbe, o upotrebi melodije i ritma u muzikoterapiji te o načinima na koje terapija glazbom može pomoći kod mnogih bolesti i poremećaja, posebice kod pacijenata s demencijom ili nakon moždanog udara.

Članovi ZvUQ-a vrlo su neposredno i iskreno govorili o vlastitim fizičkim i emocionalnim problemima s kojima se susreću u svakodnevnom radu, između izvedenih skladbi. Ana Batinica naglasak je stavila na disanje, koje je za većinu ljudi nesvjesna radnja, no kod puhača je možda i najvažniji element izvedbe; spomenula je uzbuđenje koje itekako može utjecati na disanje, kao i tehnike disanja kojima se puhači služe kako bi se umirili.

Iva Ledenko govorila je o perfekcionizmu koji je na neki način urođen reproduktivnim glazbenicima, a koji može postati veliko opterećenje; govorila je i o vječnoj potrazi oboista za savršenim piskom koji, naravno, ne postoji, jer „savršeni pisak je kao jednorog“.

Foto: Aleksandra Dabanović/Urania

Petar Kšenek istaknuo je povezanost duha i tijela: puhači najviše koriste mišiće lica, donjih leđa i trbušne, a vrlo je važno biti u opuštenom stanju kako se oni ne bi zgrčili. Eva Fritz govorila je o problemima u emocionalnom usklađivanju svakodnevnog života i trenutka izvedbe, a Bogdan Bikicki o načinima suradnje s drugim muzičarima u zajedničkoj izvedbi. Saznali smo i da puhači ne smiju piti crno vino jer ono isušuje usta i mijenja sastav sline, ali je zato pivo poslije koncerta dobro za ambažuru.

I na kraju – bio je to prvi od četiriju koncerata iz ciklusa Important Dates by ZvUQ; nakon Dana mentalnog zdravlja, ansambl će obilježiti i Međunarodni dan djeteta, Svjetski dan borbe protiv raka i Dan planeta Zemlje.