Organizacija velikih open air koncerata i festivala u Europi u posljednjih pet godina pokazala je da je moguće spojiti spektakl, sigurnost, održivost i urbanu mobilnost u jedinstveno iskustvo. Pritom se edukacija osoblja i obuka iz crowd managementa od krucijalne važnosti

Sziget festival / Foto: Bence Szemerey/Pexels

Organizacija velikih open air koncerata i festivala u Europi u posljednjih pet godina postala je više od pukoga logističkog izazova – ona je zrcalo urbanih transformacija, tehnološkog napretka i društvenih očekivanja. U tom složenom procesu, svaki veliki događaj postaje privremeni grad, a svaki grad domaćin suočava se s vlastitim ograničenjima, ali i prilikama za inovaciju. Iza svakog spektakla stoje mjeseci, pa i godine planiranja, tisuće ljudi, stotine kamiona, kilometri kablova i beskrajni sati dogovora između organizatora, gradskih vlasti, sigurnosnih službi, prometnih inženjera i lokalne zajednice. U središtu tog procesa nalazi se potraga za ravnotežom između sigurnosti, protočnosti, održivosti, ekonomskog učinka i, dakako, doživljaja koji publika očekuje.

Sve počinje mnogo prije nego što prvi kamion s opremom stigne na lokaciju. Kod najvećih europskih festivala i stadionskih koncerata, dogovori između organizatora i gradova počinju dvije do tri godine unaprijed. Primjerice, Roskilde Festival u Danskoj ima višegodišnje ugovore s gradom Roskildeom i danskim željeznicama, dok Primavera Sound u Barceloni i Madridu rezervira Parc del Forum i Madrid City Fair već dvije godine unaprijed, usklađujući termine s drugim velikim događajima u gradu. U Beču, Donauinselfest zahtijeva koordinaciju s više od 40 gradskih odjela, uključujući promet, komunalne službe, policiju, vatrogasce, hitnu pomoć, vodoprivredu i ekološke službe.

Prvi korak je definiranje lokacije i kapaciteta. Svaka lokacija ima svoje prednosti i ograničenja: stadioni nude infrastrukturu, ali su ograničeni kapacitetom (Olympiastadion Berlin: 74.000, Stade de France: 80.000), dok otvoreni prostori poput Letnany Airporta u Pragu ili otoka Obuda u Budimpešti omogućuju veće kapacitete, ali zahtijevaju izgradnju kompletne infrastrukture od nule. U tom procesu, organizatori moraju izraditi detaljne planove sektora, ulaza i izlaza, evakuacijskih ruta, sanitarnih čvorova, zona za hranu i piće, VIP zona, backstagea i tehničkih koridora.

Sljedeći korak je izrada sigurnosne procjene, tzv. risk assessment. U Europi, to je zakonska obveza i uključuje analizu svih potencijalnih rizika: od stampeda, požara, terorističkih prijetnji, vremenskih nepogoda do tehničkih kvarova i zdravstvenih incidenata. U Njemačkoj, za svaki događaj s više od 10.000 ljudi, organizator mora angažirati certificiranog crowd managera i izraditi plan evakuacije koji odobrava gradski krizni stožer. U Francuskoj, za koncerte na otvorenom s više od 20.000 ljudi, obvezna je suradnja s nacionalnom policijom i antiterorističkim jedinicama.

Logistika je srce svakog velikog koncerta ili festivala. Na primjeru aktualnog AC/DC-jevog koncerta na Letnany Airportu u Pragu na kome je bio i češki predsjednik Peter Pavel brojke su sljedeće: 60.000 posjetitelja, 40 kamiona opreme, 500 tehničara, 200 zaštitara, 100 vozača, 50 ljudi u catering timu – svi oni moraju biti usklađeni u minuti. Montaža pozornice počela je pet dana prije koncerta, uz istovremenu izgradnju sanitarnih čvorova (više od 1.000 pokretnih WC-a), zona za hranu i piće, medicinskih punktova, backstagea, VIP zona i tehničkih koridora. Električna energija dovodi se iz privremenih agregata, a cijela lokacija pokriva se optičkim kablovima za internet i komunikaciju.

Na festivalima poput mađarskog Szigeta, na otoku Obuda izgrađuje se pop-up grad za 100.000 ljudi dnevno. Logistika uključuje i kampove za posjetitelje, trgovine, bankomate, info-punktove, zone za reciklažu otpada, solarne punionice i sustave za navodnjavanje zelenih površina. Za Roskilde Festival, danska vojska i civilna zaštita sudjeluju u izgradnji mostova i pontona, dok gradske komunalne službe osiguravaju pitku vodu i odvoz otpada.

Transport opreme je poseban izazov. Najveće turneje, poput U2-ove 360° (s dva koncerta u Zagrebu na kojima je bilo 250 tisuća ljudi) ili Ed Sheeranove Mathematics (sa zagrebačkim koncertom na kome je bilo 70 tisuća ljudi), uključuju do 120 kamiona i 20 autobusa, koji putuju u konvoju od grada do grada.

Dolazak i odlazak desetaka tisuća ljudi na koncert ili festival predstavlja ogroman izazov za gradski promet. U Beču, tijekom Donauinselfesta, gradska željeznica (U-Bahn) radi u 24-satnom režimu, a tramvajske i autobusne linije pojačavaju se dodatnim vozilima. Posebne ulaznice omogućuju besplatan javni prijevoz za sve posjetitelje festivala. Parkirališta u okolici otoka pretvaraju se u park&ride centre s besplatnim shuttle autobusima do festivalske zone. Biciklistička parkirališta s kapacitetom od 10.000 bicikala potiču održivu mobilnost.

U Barceloni, za vrijeme Primavera Sounda, gradska uprava zatvara promet u zoni Parc del Foruma te uvodi privremene zone za taksije i Uber, a aplikacija Barcelona Events Mobility u realnom vremenu prikazuje stanje na cestama, vrijeme čekanja na ulazima i preporučuje alternativne rute. U Budimpešti, Sziget koristi 20 shuttle linija koje povezuju otok s glavnim željezničkim i autobusnim kolodvorima, a gradska željeznica (HEV) pojačava promet do kasno u noć. U Rotterdamu, tijekom Rotterdam Unlimited festivala, cijeli centar grada postaje pješačka zona, a prometna policija usmjerava tokove ljudi i vozila prema periferiji.

Parkirališta su često usko grlo. U Pragu, za koncerte na Letnany Airportu, organizatori unaprijed prodaju parking karte online, a parkirališta su udaljena nekoliko kilometara od lokacije. Shuttle autobusi voze svakih pet minuta, a poseban tim koordinira dolazak i odlazak vozila kako bi se izbjegle gužve. U Belgiji, Rock Werchter koristi green parking koncept: posjetitelji parkiraju na livadama izvan grada, a biciklističke staze i shuttle autobusi povezuju ih s festivalskom zonom.

Upravljanje masom (crowd management) postalo je znanost. Nakon tragičnih incidenata u Duisburgu 2010. (Love Parade, 21 poginuli, 600 ozlijeđenih) i Houstonu 2021. (Astroworld Festival, deset preminulih, stotine ozlijeđenih) europski organizatori ulažu milijune eura u sigurnosne protokole. Svi veliki festivali i koncerti koriste softverske sustave za praćenje gustoće mase u realnom vremenu, videonadzor s umjetnom inteligencijom, a na terenu djeluju stotine zaštitara i crowd marshalla koji usmjeravaju kretanje posjetitelja. Sektoriranje prostora, jasno označeni ulazi i izlazi, fizičke barijere i hitni koridori standard su na svim događajima.

Na Roskildeu svaki sektor ima vlastite sanitarne čvorove, punktove za prvu pomoć i timove za evakuaciju. Na Szigetu mobilne aplikacije upozoravaju posjetitelje na gužve i predlažu alternativne rute, dok su svi mostovi i pontoni na otoku projektirani za brzu evakuaciju u slučaju opasnosti. U Barceloni, Primavera Sound koristi dynamic crowd mapping – softver koji u realnom vremenu analizira kretanje mase i šalje upozorenja organizatorima i sigurnosnim timovima. U Beču, Donauinselfest ima vlastiti krizni stožer s 24-satnim nadzorom, a svi ulazi i izlazi opremljeni su brojačima ljudi i videokamerama.

Edukacija osoblja je ključna. Svi zaštitari, volonteri i tehničari prolaze obuku iz crowd managementa, prve pomoći i krizne komunikacije. U Njemačkoj je za svaki događaj s više od 10.000 ljudi obvezna simulacija evakuacije prije početka festivala. U Švicarskoj, Montreux Jazz Festival koristi live drills – vježbe evakuacije s publikom prije otvaranja vrata.

Medicinska služba je posebno važna. Na Szigetu deset medicinskih timova, dvije mobilne ambulante i jedna helikopterska jedinica dežuraju tijekom cijelog festivala. U Beču, Donauinselfest ima vlastiti medicinski centar s 50 kreveta, a svi punktovi za prvu pomoć povezani su radiovezom s glavnim stožerom. U Barceloni, Primavera Sound koristi mobilne aplikacije za prijavu hitnih slučajeva – posjetitelji mogu jednim klikom pozvati pomoć i automatski poslati svoju lokaciju.

Na tom događanju organizatori su 2024. godine postavili 20 rashladnih zona s raspršivačima vode, a besplatna voda dostupna je na 50 punktova. U Belgiji, Rock Werchter koristi cooling tents – šatore s klimatizacijom za posjetitelje koji osjete simptome pregrijavanja. U Švicarskoj, Montreux Jazz Festival ima protokole za brzu evakuaciju u slučaju oluje, a svi posjetitelji dobivaju SMS upozorenja o vremenskim uvjetima.

Taylor Swift / Foto: Taylor Swift FB

Teroristička prijetnja je, nažalost, realnost. Nakon napada u Manchesteru 2017., na koncertu Ariane Grande, europski organizatori pojačali su sigurnosne mjere: svi ulazi imaju detektore metala, pregled torbi i osobnih stvari, a policija i privatne zaštitarske tvrtke provode nasumične kontrole. U Parizu, Stade de France ima protokole za brzu evakuaciju cijelog stadiona u roku od deset minuta. Lani su otkazani koncerti Taylor Swift u Beču zbog terorističke prijetnje, ali ostali smo bez detalja.

Cashless sustavi postali su standard. Na Rock Werchteru svi posjetitelji koriste digitalne narukvice za plaćanje hrane, pića i suvenira (top-up sustav kakav se primjenjuje i na zagrebačkom INmusicu). U Barceloni, Primavera Sound koristi QR kodove za pristup VIP zonama i backstageu. U Budimpešti, Sziget aplikacija omogućuje naručivanje hrane i pića s dostavom na lokaciju unutar festivala.

Problemi najčešće nastaju na spoju logistike i urbanog života. Preopterećenje javnog prijevoza, gužve na cestama, nedostatak parkirališta, buka i komunalni otpad samo su neki od problema. U Barceloni, nakon rekordnog broja posjetitelja na Primavera Soundu 2023., građani su se žalili na buku do ranih jutarnjih sati i pretrpane tramvajske linije, dok su u Beču nakon Donauinselfesta 2022. gradske službe zabilježile 250 tona otpada u roku od tri dana. U Budimpešti, Sziget je 2022. morao privremeno zatvoriti glavnu pozornicu zbog olujnog nevremena, što je izazvalo evakuaciju 30.000 ljudi u roku od 20 minuta – operacija je prošla bez incidenata zahvaljujući unaprijed uvježbanim protokolima.

Nedostatak komunikacije između organizatora i gradskih vlasti može dovesti do kaosa. U Njemačkoj, tijekom jednog velikog koncerta na otvorenom, došlo je do zastoja u prometu jer gradska uprava nije na vrijeme obavijestila građane o privremenim zatvaranjima cesta. U Belgiji, Rock Werchter je 2023. godine imao problema s nedostatkom WC-a zbog kasne isporuke opreme, što je izazvalo nezadovoljstvo publike. U Beogradu, na koncertu Bijelog dugmeta na Ušću posjetitelji su odlazili s koncerta neodgovorno prelazeći prugu; tragedija je izbjegnuta u posljednji trenutak.

Bijelo dugme / Foto: Filip Kovačević

Budućnost organizacije velikih open air koncerata i festivala u Europi definitivno leži u pametnim tehnologijama, održivosti i još većoj integraciji s urbanim životom. Gradovi poput Barcelone, Beča i Kopenhagena već razvijaju smart event platforme koje povezuju promet, sigurnost, ekologiju i komunikaciju u jedan sustav. U Barceloni, projekt Smart City Events omogućuje organizatorima pristup podacima o prometu, vremenu, gužvama i komunalnim resursima u realnom vremenu. Organizacija velikih open air koncerata i festivala u Europi u posljednjih pet godina pokazala je da je moguće spojiti spektakl, sigurnost, održivost i urbanu mobilnost u jedinstveno iskustvo.

Dosad to potvrđuju i hrvatski primjeri.