Mali Japanac, Mleeksah i Tzre repaju slobodnim stilom, rime stvaraju u trenutku i osvajaju scenu – upoznajte izvrsne freestylere
Biste li se usudili stati na pozornicu nepripremljeni? Ne znati što vas očekuje i u trenutku ni iz čega stvoriti nešto, uzdati se samo na svoju elokventnost? Ovim je momcima to sasvim normalno, jer oni su reperi slobodnim stilom, odnosno njihov je autorski doprinos čista improvizacija koja nastaje u trenutku, ne može se ponoviti, a o njoj se priča dugo nakon izrečenog.
Što je freestyle rap?
Oni su verbalni borci, sukobljavaju se u javnosti oči u oči te nadmeću u vještini sklapanja rima kod kojih moraju, kao i u svakom sportu, poštivati određena pravila. Scena je je sastavni dio hip-hop kulture i tradicije, a danas je popularnija nego ikad na lokalnoj razini. Dokaz tome je i nevjerojatna reakcija publike na posljednjem izdanju državnog finala Red Bull Raplike, najpoznatijeg regionalnog natjecanja u repanju slobodnim stilom koji je također ove godine zaprimio rekordan broj prijava.
Pobjedu je odnio reper umjetničkog imena Usce, a kroz natjecanje suočio se s talentom nekoliko već etabliranih imena ove scene. Mali Japanac, Mleeksah, Tzre (regionalni prvak 2019.) objasnili su nam specifičnosti ovog autorskog stila i svoju priču koja stoji iza rima.
Najbolji u regiji
„Freestyle rap je dinamičan, uzbudljiv i opasan. Sve se može dogoditi, a ne mora ništa“, iskreno progovara Matija Vikario, javnosti poznatiji kao Mleeksah koji je svoju freestyle priču započeo sa samo šesnaest godina, kako kaže, u polutrijeznom stanju: „Pitao sam prijatelja da pusti neki instrumental i pokušao sam repat’. Na moje, a i na čuđenje mojih prijatelja, uspio sam isprve… nekako mi je sve došlo prirodno.“
Prirodno je sve „došlo“ i Petru Labroviću, javnosti znan kao Mali Japanac: „Bio sam s ekipom u kvartu, družili smo se, slušali rep i u jednom trenutku dobio sam neki nalet inspiracije i počeo slagati rime te primijetio da mi dobro ide. Najveća inspiracija bila mi je tadašnja dalmatinska rap scena, odnosno Dječaci i Kiša Metaka“.
Nikola Car a.k.a. Tzre 2019. okrunjen je titulom najboljeg freestylera u regiji, a njegova je priča krenula prije deset godina kada je na YouTubeu slučajno naišao na battle svog sugrađana Adama iz Samobora: „Meni je bilo fascinantno kako netko može na taj način slagati rime i to iz glave, na licu mjesta. Istog sam trena počeo i pisati i vježbati. No rijetko tko je znao da sam krenuo. Godinu dana poslije toga organiziran je prvi battle u Samoboru.
Sudac je bio taj isti Adam, a ja sam se javio organizatoru da ću doći podržati jer stvarno to želim vidjeti uživo. On mi je odgovorio da se prijavim i da nemam što izgubiti. Točno se sjećam tog trenutka. Imam ogledalo u sobi, pogledam se i sam sebi kažem: ‘’Ajde izađi iz zone komfora i prijavi se, možda ti baš ovo promijeni život.’ Nakon prvog nastupa udario me adrenalin koji me i dandanas gura.”
‘Belly of the beast’ underground scene
Danas bez imalo straha od scenskog nastupa, izvrstan i samouvjeren Tzre ističe kako je karakterno potpuna suprotnost u privatnom životu: “U privatnom životu sam više introvertiran; ne psujem, ne svađam se, miran sam. Freestyle battle mi dođe kao ispušni ventil. Osim toga bavio sam se parkourom i još aktivno prakticiram breakdance.
Za to sve trebam i vrijeme i prostor“. No, freestyle je, kaže, prilično jednostavan hobi: „Freestyle mogu vježbati svugdje. Bilo u glavi, dok sam bio na predavanjima, bilo na poslu, u busu, u krevetu, za ručkom, na blagajni u dućanu. Apsolutno svugdje”, što vjerojatno i jest razlog izuzetne razine na kojoj se nalazi.
„Snađi se tu gdje jesi“, opisuje ukratko Mali Japanac ovu disciplinu koju Mleeksah opisuje kao iznimno važan segment domaće glazbene i umjetničke scene: „To je ‘Belly of the beast’ underground scene. To je nešto što bi svaki reper trebao znati“, no nije svaki freestyler dobar reper i obrnuto, ali nekoliko je zanimljivih i uspješnih priča u regiji: „Primjerice, Smoke Mardeljano krenuo je kroz battle, čulo se za njega, a vidimo gdje mu je sad karijera”, izdvaja Tzre te dodaje: „Mislim da je freestyle scena puno važnija nego što se misli. Ako gledamo iz perspektive publike, ljudi vole takav oblik natjecanja.
Nasmiju se, dođu podržat’ favorita, a svaki put se do sada tražila karta više. Ako gledamo kroz oči natjecatelja, oni dobivaju priliku prvoga nastupa, imaju priliku dokazati se, a može im biti odskočna platforma za dalje.“
Mali Japanac danas je dio Blockstar Digital obitelji na čelu koje je najbolji reper ovih prostora Grše, a tu su još grupa TTM i Dani: „Mislim da sam najspecifičniji po svojoj boji glasa i izgovaranju pojedinih riječi i s nekom svojom jednostavnom satirom koju guram kroz ritam“, kaže Japanac čija je pjesma „Kasne ure“ postigla zavidan uspjeh. Mleeksah je također snimio pjesmu čiji se izlazak s velikim nestrpljenjem iščekuje, a u svakom battleu, kaže, zvuči kao da je njegova samostalna pjesma: „Moja specifičnost je definitivno flow. Nekako se trudim da dok freestyleam zvučim kao da je to moja pjesma, a ne buncanje u rimama (smijeh). Originalan pristup i humor također su moja velika prednost“.
Verbalni obračun s Djedom Mrazom
Istina je, skoro dvije tisuće ljudi glasno se smijalo njegovim versovima na posljednjem izdanju Red Bull Raplike koja se održala u rujnu u sklopu Drito iz MSU-a festivala. “Ne mo’š, brate, ubijat’ ni rokat’; ne bi me dobija ode da je s tobon i advokat”, prisjeća se Mali Japanac kao najboljeg versa koji je bacio, a Mleeksah priznaje da se njegovih versova bolje od njega ipak sjećaju njegovi prijatelji te se fama o njima prenosi isključivo usmenom predajom, jer su oni najbolji preeksplicitni da bi bili snimljeni, a svojevremeno se lirički suočio i s Djedom Mrazom:
„Svaki vers koji bacim, a da nije snimljen, je toliko dobar da topi uši jadnim ljudima koji slušaju. Sreća pa nisu nikad snimljeni. Za sigurnost populacije. Ali ne, evo ozbiljno, najbolji su oni koji su u trenu i ne mogu se sjetiti nijednog osim mog fiktivnog battlea s Djedom Mrazom kojem može svjedočit moj prijatelj Adri koji i dalje zna napamet svaku riječ tog versa.“ Tzrin najbolji vers također nije snimljen, a dogodio se u borbi protiv Živca, poznatog po tvrdom stilu.
Prisjetio se anegdote: „Vjerojatno najbolji vers, koji nije snimljen, bio je protiv Živca. Tko ne zna, on je nekad bio klasa na natjecanjima. Još dva-tri repera bila su u samom vrhu uz njega, šlag cijele scene. Prijavio se na natjecanje jer je trebao osmi natjecatelj. Poanta je bila da on nije htio battleati, došao se zezati i dok su ga protivnici napadali, on je imao pristup da će bacati samo napisane versove, jer, ionako je tu samo da popuni mjesto. Prošao je prvu rundu i susreli smo se. Rekao sam publici da ako on ne battlea, onda neću ni ja. Tada nisam imao nikakve versove spremne i morao sam dati 120%. Moj freestyle ispao je tako dobar da je publika glasala za mene i tako sam prošao dalje.“
Što čini dobrog freestylera?
Karizma, samopouzdanje, snalažljivost, dobar flow i smišne baze, kaže Mali Japanac, karakteristike su dobrog freestylera, na što se nadovezuje Mleeksah: “Humor, flow, glas i ponajviše improvizirani punchevi“, a zaključuje Tzre: „Puno je faktora koji odlučuju je li netko dobar reper. Volio bih čak koristiti termin „kompletan“. To bi bili: flow, delivery/energija, širok vokabular, kvalitetan odnos s publikom i sucima, igranje s ritmom, kreativnost, karizma. Svatko može biti dobar u nekim tim segmentima, no kompletan reper trebao bi ovladati svakim od njih“.
Uzore pronalaze na domaćoj sceni. Mali Japanac ističe Vojka V kao najvećeg uzora, Mleeksah Sašu Antića, Pabla Kenedija i dečke iz grupe High5, a Tzre ističe Gira, Jopu, Gršu. „Realno, uzor mi je svatko tko živi od glazbe, jer želim i ja to postići jednog dana“, kaže Mleeksah koji je jako ponosan što danas za njega zna i Stoka: „Najbolje što sam naučio je da je dobar battle bitniji od pobjede i da Stoka zna tko sam (smijeh). Pozdrav i njemu!“ Tko zna, možda Stoka jednog dana bude gost u njegovom podcastu Chunkyboys Freestyle Show kojeg vodi zajedno s kolegom freestylerom Sultanom.
„Pa, probat ću oboje pa ću vidjeti što mi bolje leži“, kaže Japanac o budućem smjeru svoje karijere, a Tzre dvoji je li vrijeme za prepustiti mikrofon Raplike mlađim generacijama: „Nisam se mislio još dugo prijavljivati. Žar me drži i dalje, ali mikrofon bih mogao prepustiti nekim novim klincima. Radije bih se posvetio snimanju pa da vidimo u kojem smjeru bi to krenulo. Ako misliš da scena ne valja, prijavi se, pokaži što znaš. Svi misle da su bolji dok doma sjede i komentiraju battleove. Druga stvar je doći pred publiku i nešto reći. Ako si stvarno dobar, publika i suci će prepoznat’.“