32. MBZ iz očišta programskog tima - održivost, suradnja i umrežavanje

Od svog osnutka 1961. godine, Muzički biennale Zagreb se pozicionirao kao jedan od najistaknutijih prostora suvremene glazbe na domaćoj i regionalnoj sceni. Svoju važnost istaknuo je na prošlom, 31. izdanju, kada je proslavio svoj šezdeseti rođendan, usred pandemije koja je pogodila sve aspekte društva i ostavila teške posljedice za umjetnost, a posebno na produkciju izvedbenih područja umjetnosti.
Tim izdanjem pokazalo se da je MBZ pod vodstvom umjetničke ravnateljice Margarete Ferek Petrić sposoban mijenjati se, prilagođavati novim okolnostima te odgovoriti na izazove.

Foto: MBZ 2021.

Predstojeće izdanje MBZ-a očekuje nas na proljeće 2023. godine. Program 32. izdanja izlazi u veljači, a programski tim festivala najavio je zasad što će biti fokus novog festivalskog izdanja. Naime, festivalski format do sada se uglavnom temeljio na glavnoj temi ili okosnici koja je poput crvene niti povezivala raznolik program festivala. U novo izdanje odlučilo se ići slijedeći drugu tradiciju MBZ-a, a to je tradicija promjene (kako se često tepa festivalu čiji temelji leže na avangardnom odmaku od tradicije). Naredno izdanje, stoga, nema temu u tradicionalnom smislu te riječi već ima set konceptualnih odrednica za predstojeće izdanja festivala – manifest).

32. MBZ

Program 32. MBZ-a predstavljen je prije svega kroz promjene u promišljanju i programiranju festivala, a svojim proglasom u fokus stavlja tezu kako „umjetnost treba kontinuirano odgovarati na različite aspekte kulture i društva, a posebice ekologije kao najaktualnije krizne točke današnjice“. Nekoliko članica i članova programskog tima podijelilo je svoja viđenja novog pristupa u oblikovanju programa.

Foto: MBZ 2021.

„Umjetnička voditeljica Margareta Ferek Petrić krenula je od teme održivosti i klimatskog pitanja u umjetnosti“, kazala je muzikologinja i izvršna producentica Nina Čalopek te nastavila:

„To možda zvuči trendi i klišejizirano, ali mi smo tog klišeja svjesni i smatramo da je on nužan. Do sada je održivost bila na razini površne geste koja nije razbila ustaljene koncepte i načine produkcije umjetnosti. Produkcijske prakse mogu podržati održivost u kulturi i umjetnosti, ali smo ipak tek na početku; tek se istražuje to neko novo polje koje će ići u korak s održivosti i u kulturi i u ekosustavu.“

Svirkaonica – MBZ za VELIKE malene / Foto: MBZ 2021.

Jedan od poteza kojim se želi smanjiti ugljični otisak je smanjenje broja tiskovina pa sljedeće izdanje, primjerice, neće više imati festivalski katalog. Najavljuju se digitalne platforme i online načini komunikacije te prezentacije programa koji će publiku dočekati pred koncertnim dvoranama umjesto do prošlog izdanja tiskanih programskih kataloga, a prednost se daje lokalnoj proizvodnji i certificiranim sirovinama pri izradi festivalskih promotivnih materijala.

„U procesu stvaranja programa shvatili smo da ne možemo odgovoriti na sva pitanja i iskreni smo u tome“, priznaje Čalopek. „Nema dubinskog istraživanja o učinku naših praksi na klimu te nisu nađena rješenja u umjetnosti koja će na pravi način odgovoriti na ta pitanja. Potrebni su nam novi koncepti promišljanja i prezentacije umjetnosti, stoga planiramo seriju razgovora i okruglih stolova s različitim profilima stručnjaka s institucionalne kulturne, ali i nezavisne scene, čime će se tijekom trajanja samog festivala otvoriti i problematizirati teze postavljene u manifestu te ponuditi neka rješenja.“

Uz temu ekologije, kao važna pitanja ističu se umrežavanje, odnos umjetnosti i tehnologije, umjetnosti i baštine, ali i pitanje prostora za glazbu. Institucionalna, kao i alternativna scena susreću se s problemom nedostatka prostora za glazbu (spomenimo trenutnu obnovu HGZ-a od potresa, najavljene obnove dvorane Lisinski i KSET-a, nesiguran status Medike, ali i nedavno zatvaranje KCM-a) pa je u manifestu zacrtano i osnaživanje veza s lokalnom kulturnom scenom i oživljavanje rjeđe korištenih zagrebačkih prostora. „Objavom manifesta umjesto klasične teme nadamo se vezati sve buduće producente i umjetničke voditelje MBZ-a za ove ideje te pokrenuti nove prakse promišljanja, nastanka i prezentacije umjetnosti“, zaključuje.

Možda najzanimljivija stavka manifesta koja u sklopu i mimo MBZ-a obećava izvršiti najveći utjecaj na domaću glazbenu scenu je usporavanje ciklusa kulturne proizvodnje. „Za mene, kao zakletom pragmatičaru, najvažnije stavke MBZ-ova manifesta su održivost i resursi“, ističe skladatelj i dirigent Ivan Josip Skender.

„Kulturna proizvodnja u cijelom svijetu prolazi (odnosno već je prošla) tehnološku revoluciju i istovremeno se događa sudar sveopće dostupnosti i prenapučenosti informacijama. Time se naizgled jednostavan posao selekcije kvalitetnog proizvoda pretvara u probijanje kroz džunglu informacija da bi se mogla odabrati dugoročno održiva kvaliteta. Cilj je ostvariti kulturno vrijedne proizvode koji neće zaživjeti samo jednom (u momentu praizvedbe), a zatim ostati utopljeni u bujici informacija na internetu, nego će doživjeti svoje izvedbe na drugim festivalima ili ostati na repertoaru izvođača još dugo vremena.“

Foto: Matej Grgić

U realizaciji ove ideje umjetnička voditeljica vidi dvojaku prednost. Kroz koprodukcije i povezivanje s inozemnim partnerima (Varšavskom jeseni, Francuskim radiom, Wien Modern i Musikprotokoll Graz) želi profilirati MBZ kao strateškog partnera za buduće umjetničke suradnje, a nastavkom prakse umrežavanja s lokalnim partnerima (HNK, Multimedijalni klub MaMa, Tehnički muzej, MSU, orkestar i zbor HRT-a, Zagrebačka filharmonija) ostvariti financijsku održivost i realizaciju projekata u zajedničkom prostoru djelovanja i uzajamnom širenju utjecaja.

Kroz koprodukcije i povezivanje s inozemnim partnerima želi se profilirati MBZ kao strateškog partnera za buduće umjetničke suradnje

Usporavanje ciklusa kulturne proizvodnje znači i veći broj izvedbi djela čime se umjetnicima i programima omogućuje veća vidljivost i izvedbe u novim kontekstima. Ferek Petrić na to pitanje gleda i iz svoje skladateljske perspektive:

„Ponovne izvedbe smatram iznimno važnima jer umjetnicima pružaju priliku da optimiziraju projekt, ali im daje vremena i za razvoj novih ideja. Ne treba njegovati konstantan fetiš za produciranje novog, tj. to dvoje mora biti u balansu da bi se ta ideja umjetničke održivosti zadovoljila.“

Foto: MBZ

Skladatelj Tomislav Oliver naglašava komunikaciju s publikom i umjetnicima s lokalne i međunarodne scene kao još jedan faktor održivosti: „Stvaranje zajedničkog  diskursa te osjećaj pripadnosti zajedničkom kreativnom prostoru dio je nasljeđa koji festival ostavlja za sobom. Proučavajući povijest MBZ-a, smatram da je upravo taj faktor onaj koji je obilježio pojedina njegova izdanja kao vrlo uspješna, ali i faktor koji sam i sâm osjetio kao posjetitelj puno prije nego što sam ušao u programski tim festivala.

Foto: Matej Grgić

MBZ za mene nije bio samo festival suvremene glazbe, bio je prije svega (multi)kulturalni prostor (i narativ) unutar kojeg sam vidio svoje djelovanje, a kasnije i bitna platforma s koje sam počeo život profesionalnog skladatelja. Trudimo se da MBZ (p)ostane prostor međugeneracijske, interkulturalne i interdisciplinarne razmjene, mjesto susreta publike, umjetnika, stručnjaka i ostalih relevantnih aktera institucionalne i nezavisne scene. Bitna je zadaća ovakvog festivala svojevrsno odgajanje publike i ulaganje u nju.

Trudimo se da MBZ (p)ostane prostor međugeneracijske, interkulturalne i interdisciplinarne razmjene, mjesto susreta publike, umjetnika, stručnjaka i ostalih relevantnih aktera institucionalne i nezavisne scene

Skladatelji i glazbenici, a posebice mlađe generacije, iznimno su bitan sloj ove publike jer festival na njih može ostaviti odlučujući utjecaj, potaknuti ih u kreativnom i profesionalnom smislu. S tim na umu organizirali smo majstorske tečajeve na kojima će mladi skladatelji i instrumentalisti moći raditi s nekima od najbitnijih skladatelja i ansambala našeg vremena. Nadam se da će ovo prerasti u tradiciju kojom ćemo proširivati kulturni prostor i utjecaj MBZ-a te ulagati u nove generacije“.

Naredno izdanje zaista podcrtava ovo stajalište jer se edukativnim programima obuhvaćaju sve generacije publike, od najmlađih u okviru programa MBZ kids, do majstorskih radionica te predavanja o free jazzu i suvremenoj improviziranoj glazbi u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća koje organizira Davor Hrvoj koji se fokusira na promociju jazza unutar festivalskog okvira te na „mlade glazbenike koji se sve više uključuju u trend improvizirane glazbe, a vrlo malo znaju o genezi te glazbe.“

Foto: MBZ 2021.

Širenjem programskog fokusa tim MBZ-a ima ideju „otvoriti festival svim suvremenim stilskim praksama, spojiti akademsku i nezavisnu scenu te dati prostora improviziranoj glazbi, jazzu, različitim pristupima elektroničkoj glazbi i noiseu“, kako je istakla Margareta Ferek Petrić. Kao svojevrsni moto novog izdanja može poslužiti zaključak Davora Hrvoja: „…da ne bude odabrao MBZ, već proizveo MBZ!“.

Foto: MBZ 2021.