15
kol
Priče

Gospa kao inspiracija: 10 marijanskih Cro sacro pjesama

Gospa

Josipa Lisac u izvedbi Ave Maria

share

Cro sacro scena obiluje krasnim marijanskim pjesmama, što nije ni čudo budući da je donedavno postojao i Marija fest, festival na kome su se izvodile samo marijanske pjesme. Kad tome dodamo još dva klapska marijanska festivala: Klape Gospi Sinjskoj koji se od 2009. godine održava u Sinju te Čuj nas Majko, nado naša koji se također od 2009. godine održava u Pučišću na Braču potpuno je jasno da je Gospa česta inspiracija i današnjih skladatelja

 

Marija, majka Isusa Krista odnosno Bogorodica vrlo česta je tema mnogih umjetnika raznih vrsta umjetnosti: likovne, kiparske, pjesničke, a posebice glazbene. Prisjetimo se samo  veličanstvenih klasičnih napjeva koji nose naziv: Ave Maria, Salve Regina, Regina caeli koje su skladali mnogi veliki skladatelji klasične glazbe.

I hrvatska klasična i zborska glazba obiluje pjesmama posvećenima Mariji. Neke od njih su: „Zdravo Djevo“ svećenika Petra Perice, „K suncu prosi vsaka roža“ koju je na stihove Dragutina Domjanića skladao Rudolf Matz, „Ljiljane bijeli“ (za koju je stihove ponovno napisao Dragutin Domjanić, a glazbu svećenik Anzelmo Canjuga), „Kraljice sv. Krunice“ dominikanca Jordana Viculina i mnogih drugih.

Cro sacro scena također obiluje krasnim marijanskim pjesmama. Skrećem vam pozornost na desetak njih te dva zanimljiva bonusa. Dio pjesama objavljen je i na kompilaciji 20 najljepših – Marijanske pjesme 1 koju su 2005. godine objavili Croatia Records i Hrvatski katolički radio.

 

Kao Marija – grupa Pomirenje

„Kao Marija“ jedna je od najobrađivanijih novijih autorskih skladbi posvećenih Mariji. Napisala ju je Maja Majcen, danas Planinić, 1985. godine. Pjesma u početku nije bila prepoznata, tako da je svoju prvu studijsku verziju čekala poprilično dugo. Prvu studijsku verziju snimila je grupa Pomirenje (čiji je Maja bila član) na svom albumu Ljubimo te Boženakladnik Župni ured sv. Josipa radnika Belišće 1999. i od tada pjesma biva prepoznata. Danas na YouTubeu postoji stotinjak raznih verzija pjesme „Kao Marija“ u raznim izvedbama: od dječjih, zborova mladih, klapa, mješovitih zborova. Pjesma ima i desetak studijskih obrada, od kojih su najpoznatije one koje izvode Doris Dragović, Ivanski, Tajana Šarić, grupe Psalmi, Papa band te Frama Virovitica, u kojoj je kao srednjoškolka djelovala i naša suradnica Ivana Lulić.

 

Zdravo Marijo – grupa Fides

Skladbu „Zdravo Marijo“ napisali su Arijana i Tomislav Meštrović, a objavljena je na petom albumu grupe Fides Novi vijek (nakladnici: Svjetlo malo i Hrvatski katolički radio 2001.).  Iako pjesma početkom teksta („Zdravo Marijo, sjajna zornice“) ipak više odgovara adventskom vremenu i jutarnjim zornicama (misama koje počinju u šest sati ujutro) prihvaćena je kod zborova mladih te se izvodi tijekom cijele godine. Odličan a capella aranžman kojeg je napravio Martin Šaban i još bolja izvedba članova grupe Fides učinili su pjesmu ne samo glazbeno zanimljivom, nego i velikim izvedbenim izazovom.

 

Kraljice Hrvata – Apostoli mira

Apostoli mira iz Mađareva, s boravištem u Zagrebu, sastav su koji je definitivno snimio najviše marijanskih pjesama. Snimili su ih dvanaest i sve su izvedene tijekom godina na Marija festu, festivalu duhovne glazbe na kojem su izvođene pjesme posvećene Mariji. Apostoli mira tijekom godina izveli su: „Ave Maria“ (2003.), „Zdravo Marijo“ (2004.), „Majko Božjega sjaja“ (2005.), „Majko doma Isusova“ feat. Adam Končić (2006.), „Majci radosti najveće“ (2007.), „Milosni daru ljubavi“ (2008.), „Marijina vjera“ (2009.), „Biti kao Marija“ (2010.), „Marija školjka Spasenja“ (2011.), „Kraljice Hrvata“ (2013.), „Zagrljeni nebom“ (2014.) te „Majko Tebi pjevamo“ (2015.)

 

Jedina – Kefa

Emilio Kutleša, osnivač i dugogodišnji voditelj grupe Kefa iz Zagreba, skladao je desetak pjesama posvećenih Mariji. Dio njih izveden je na Marija festu, festivalu koji je započeo 2003. godine u Molvana, a nekolicina je skladana i prije toga i nalaze se na albumima grupe Kefa.

Na Marija festu izvedene su: „Za nas Marijo“ (grupa Kefa 2004.), „Bezgrešnog srca Marijo“ (Kefa 2006), „Utočište grešnih“ (Kefa 2007.), „Blažena“ (Kefa 2008.), „Majko Božje milosti“ (Kefa 2009.) te „Biti kao Marija“ (Apostoli mira 2010.). Prije toga Emilio i grupa Kefa objavili su tri prekrasne pjesme posvećene Mariji: „Jedina“ (1985.), „Zdravo Marijo“ (2002.) i „Rosa Mystica“ (2002.)

 

Majka Božja – Čedo Antolić i zbor Hrid

I Čedo Antolić autor je koji u svom bogatom autorskom opusu posebnu pozornost posvetio Majci Božjoj. Dio tih skladbi izveo je sam ili sa zborom Hrid, neke je izvela Željka Marinović, a jednu njih dvoje zajedno. Naravno, najveći dio njih izveden je na već spomenutom Marija festu. Čedo Antolić je na Marija festu izveo: „Majka Božja“ (2003.), „Počinak i buđenje uz Mariju“ (2006.), „Tebi što si cvijet“ (2011.), „Od Boga dana“ (2013.) i „Ona živi u nama“ (2015.)

Željka Marinović je na Marija festu izvela: „Ljubav na dar“ (2002.), „Marijo Majko“ (2004.), „Tako posebna“ (2006.) i „Najljepše zore“ (2015).

Zajedno su izveli skladbu „Prva u ljepoti“ na Marija festu 2007. godine. Pored ovih Čedo je s grupom Kyrios snimio vlastitu obradu poznate skladbe „Majko naša rajska slavo“ (1980.) te vlastitu skladbu „Majci“ (1988).

 

Gospe ribara težaka – Dominik

Nikša Krpetić najplodonosniji je splitski skladatelj duhovne glazbe koji je skladao nekoliko stotina skladbi koje su izvodile mnoga poznata imena ne samo duhovne, nego i svjetovne glazbe poput Danijele Martinović, Meri Cetinić, Dražena Zečića, Giuliana te sastavi Dominik, Agnus, Izidor, Papa band, Tina Roščić, dječji zbor Marijanski tići i mnogi drugi. Nikša je skladao i nekoliko krasnih pjesama posvećenih Mariji koje se i danas izvode po mnogim crkvama. Ovdje svakako treba istaknuti skladbu „Mati“ (Dominik 1987.), „Kraljice mira“ (2001.) te svakako najpoznatiju „Gospe ribara težaka“ koju su izvodili i snimili mnogi solisti, klape i mješoviti zborovi poput sastava Dominik, Đuke Čaića, Tomislava Brajše, klape Mareta, Stine i mnogih drugih.

 

Gospa od mora – Bruno Krajcar

„Blagoslov“ je četvrti album Brune Krajcara, a čini ga dvanaest pjesama duhovnog opusa te predstavlja njegovu svojevrsnu ispovijed i ispovijest. Na albumu se pored pjesama sv. Josipu te sv. Nikoli nalazi i pjesma „Gospi od mora“ za koju je tekst napisao Danijel Načinović, a aranžman Olja Dešić.

Balada o Gospinim pčelama – Kvartet Gubec

Vrlo zanimljiv pogled i poveznicu između Gospe i pčela čiji plod (svijeće) kite svaki oltar dao je u pjesmi „Balada o Gospinim pčelama“ pjesnik dominikanac, pater Rajmund Kupareo, koji kaže: „…jer što su svijeće na oltaru nego rojevi usnulih pčela.“ Ove krasne antologijske stihove uglazbio je franjevac fra Petar Kinderić, a na Krapina festu 2010. izveo Rajko Suhodolčan i Kvartet Gubec.

 

Franjevački Band – Marijo Majko

Fra Ivan Matić napisao je tekst i glazbu za ovu prekrasnu marijansku pjesmu. U aranžmansko ruho obukao ju je Marijan Brkić, a ispjevali/snimili skupina mladih franjevačkih studenata teologije koji su se nazvali Franjevački Band.

 

Marija – Ivan Puljić

Mario Mihaljević napisao je skladbu „Marija“ koju je na prvom Marija festu 2003. godine izveo Ivan Puljić. Pjesma je kasnije objavljena i na njegovom albumu Čovjek i njegov Bog. Par  godina kasnije Ivan je i sam na tekst Brune Vučkovića skladao pjesmu „Majka“ koja se našla na njegovu albumu „Krila moja Kristu brode“ objavljenom 2020. godine.

 

BONUS TRACKS

Ave Marija – Josipa Lisac

Premijera prve hrvatske rock opere Gubec Beg koju su napisali Karlo Metikoš, Ivica Krajač i Stjepan Mihaljinec bila u KD Vatroslav Lisinski 5. ožujka 1975. godine. Opera je prepuna odličnih napjeva („Bratska zakletva“, „Ljubavna pjesma“, „Janino ludilo“, „Gupčeva zakletva maču“) od kojih se svakako posebice ističe „Ave Maria“. Ona je dio krvave uskrsne mise u Stubici na kojoj narod traži utočište koje krvavim upadom prekida Franjo Tahy. Iako je rock opera Gubec Beg imala puno izvedbenih postava te su „Ave Mariu“ pjevale Radojka Šverko, Ditka Haberl, Danijela Pintarić, Wanda Winter i druge, ipak je izvedba Josipe Lisac koja je pjevala Janu u prvoj postavi opere ostala jedinstvena.

 

Marija Majka – Žeteoci

Nakon objavljenog albuma To nije tajna, koji je druga LP ploča u Jugoslaviji, bogoslovski sastav Žeteoci za Marijanski kongres 1971. godine zamolio je Arsena Dedića da im napiše pjesmu o Mariji. I tako je nastala skladba „Marija Majka“ koju su Žeteoci objavili na istoimenoj singl ploči (nakladnik: Glas Koncila 1971.). Arsen, koji je sam za sebe rekao da u to vrijeme baš i nije bio vješt u tom području (duhovne šansone), kao uzor za pisanje pjesme o Majci Božjoj uzeo je svoju majku. Tekst je toliko snažan da uistinu zavrjeđuje da ga se zasebno pročita prije nego što se čuje originalna snimka sastava Žeteoci.

 

Zemlje i neba ona je spona

Do vrata snova kao vojnik.

Skromno je svjetlo njenog doma

Za lađe naše svjetionik.

 

Toplinom puni zimska gnijezda

Ona je vrelo u kamenjaru.

Noćas u ležaj tvrdi pada

A mjesto joj je na oltaru.

 

Takva je bila sudbina njena,

Marija majka, Marija žena.

 

Nju nađe mač što mene traži

U led i oganj za nas je išla.

Po sto je srca dala svakom

A nju je sreća zaobišla.

 

U teškom ratu i bez kraja

Na pustom tlu gdje nema smjera.

Jedini put sve mu je dala

Njezina ljubav, njezina vjera.

 

Ona kroz veći pakao prođe

Ali pred nebom ostane čista.

A samo je obična majka puka

Tvoja i moja sasvim ista.

 

Slaba su za nju sva iskušenja

Život od jada i gorčina.

Videć’ je tako i Bog je htio

Neka mu ona rodi Sina.

 

Takva je bila sudbina njena,

Marija majka, Marija žena.

 

 

 

 

Moglo bi Vas zanimati