Regionalna muzika
Extra FM: Insajderski pogled u prvih pet godina radija
Extra FM u svibnju slavi pet godina postojanja velikim koncertom Ace Lukasa u Areni Zagreb.
Bit će to već sedmi koncert koji organiziraju u nekoj od hrvatskih arena, a od trenutka kada su osnovani do danas su uspjeli postati četvrti najslušaniji radio u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te pokrenuti i vlastitu televiziju. Ugostili su nas u redakciji i ispričali nam sve o svojih prvih pet.
Vijest o početku emitiranja Extra FM-a je prije pet godina odjeknula medijima poput bombe. „Cajke i turbofolk u radijskom eteru metropole“, vrištale su naslovnice novina. Komentari su prštali sa svih strana. Dok su jedni aktivirali svoje moralne vertikale, drugi su likovali jer su napokon dobili frekvenciju na kojoj mogu slušati glazbu koju najviše vole.
Odmah po puštanju Extra FM-a u eter, u podne 3. svibnja 2018., pali su serveri stranica na kojima se njihov program može slušati online. Što ni ne čudi jer konkurenciju nemaju. „Zaboravi USB, zapamti frekvenciju“ bio je jedan od slogana kojima su se predstavili na početku. Doista, prije no što su se pojavili, njihova je publika note kakve voli mogla naći samo na vlastitim kompilacijama.
Odmah treba reći da u redakciji Extra FM-a termini s naslovnica – „cajke“, „narodnjaci“ i „turbo folk“ – ne postoje. Glazbu koju puštaju nazivaju regionalnom muzikom.
„Cajke? Nikako. Turbo folk? Još gore. Termin ‘cajka’ ima podrugljivu konotaciju, vezao se za vašarske pjevačice. Nitko ne bi trebao, primjerice, za Anu Bekutu govoriti da je cajka. Većina izvođača koje puštamo njeguje moderan zvuk i ima vrhunsku produkciju. Ne mislim da svatko tko koristi termin ‘cajka’ misli nešto loše, no naš je stav da bi ga apsolutno trebalo izbjegavati“, govori nam programski direktor radija Ivan Jurković.
Ivan Jurković, programski direktor Extra FM-a / Matej Grgić
Iako je njihova pojava izazvala debate i rasprave, podjele nisu ono što zanima vodstvo ovoga radija. Glazba je, govore, sila koja spaja ljude. Nerado komentiraju i trenutno aktualne zabrane koncerata s istočnjačkim melosom po hrvatskim gradovima. Fokus im je na tome da rade svoje i u tome budu što bolji.
I to im ide.
Popunjena rupa na tržištu
Po slušanosti u Zagrebu i okolici su četvrta po redu postaja. Na streamu imaju i veliki broj slušatelja iz dijaspore. Kažu kako im publika stalno raste, no itekako zadovoljavajuću slušanost imali su već na početku emitiranja.
„Nikome nismo uzeli slušatelje, nego su naši slušatelji prije u autima slušali glazbu s USB-ova ili CD-ova. S obzirom na to da smo formatirani radio koji targetira specifičnu publiku i dobnu skupinu, biti četvrti radio po slušanosti je ozbiljan rezultat i uspjeh. A još je važnije što slušanost stalno raste“, govori nam Antonio-Luka Radanović, direktor i glavni urednik Extra FM-a, stanice koja djeluje pod sloganom „Muzika koja te pokreće“.
Antonio-Luka Radanović, glavni urednik Extra FM-a / Matej Grgić
U redakciji radi dvanaest ljudi. To je, kažu s Extre, mala redakcija za veliki posao. Osim što se brinu za radio, veliku pažnju pridaju društvenim mrežama, TV-u, aplikaciji, konstantno rade i evente. A skoro svi koji rade tamo imaju ispod 30 godina.
„Izvođači koji nam dolaze na gostovanja se nerijetko iznenade koliko smo svi na radiju mladi“, smije se Ivan.
Ako se pitate koji su to izvođači, odgovor je: „Svi najpoznatiji u žanru.“
„Ugostili smo sve najveće regionalne zvijezde. Bili su nam Lepa Brena, Zdravko Čolić, Željko Joksimović, Halid Bešlić, Saša Matić… ali i svi najvažniji mladi izvođači“, nabrajaju Ivan i Antonio-Luka.
Koga još nisu imali prilike dovesti u svoj studio, a to žele?
„Dinu Merlina i Jelenu Karleušu“, odgovaraju spremno.
View this post on Instagram
Živahan eter, ali i klubovi
Elitizam koji je došao do izražaja u vrijeme kada je Extra FM počeo s radom očitovao se, među ostalim, i time što su mediji brojali narodnjačke klubove po Zagrebu pa se čudili što ih je toliko, a nitko ih u mainstreamu ne prati. Da, takvih je klubova puno, a rade i preko tjedna.
„Zagrebački nastupi regionalnih zvijezda su najčešće srijedom. Bliski smo s klubovima, brojni se i oglašavaju kod nas, pa znamo kada im tko dolazi u goste te uvijek imamo vremena kontaktirati izvođače koje želimo pozvati na gostovanje na radio da si organiziraju put tako da dođu malo ranije kod nas na intervju“, pričaju.
Nerijetko se pjevači iznenade što ih zovu da im fizički dođu u goste na radio.
„Ali onda shvate da to nije samo radio. Da imamo i svoju televiziju te da veliku pažnju pridajemo i sadržaju na društvenim mrežama“, objašnjavaju.
Glazbenici koje prati Extra FM većinom dolaze iz regije. Ovaj je radio njihov jedini glas u Hrvatskoj, jedini naš medij koji ih prati kontinuirano.
„Imamo prijateljski odnos sa svima. I većina njih su pravi profesionalci. Znaju da moraju promovirati spotove i na našem tržištu te da će im suradnja s nama donijeti određene benefite“, govori programski direktor Ivan.
Ivan Jurković, Antonio-Luka Radanović i Tena Šarčević / Matej Grgić
A kakva je u tome procesu njihova urednička politika, pristup zvijezdama? Sigurno drugačiji od onoga kakav imaju kod kuće…
„Hrvati vole znati što se događa u životu slavnih. No kod nas, primjerice, reality showovi nisu prošli toliko dobro kao u Srbiji. Naša publika nije toliko željna žutila i mi ne gradimo brend u tome smjeru. Imamo moment u kojem s izvođačima pričamo i o privatnim životima, ali to nikako ne bude zadiranje u intimu.
Glazbenicima bude ugodno kod nas, zato se i rado vraćaju. Kad nam netko dolazi prvi put, obično pričamo o karijeri od početka, hvatamo zanimljive trenutke. Objavljujemo ih na TikToku i drugim platformama i redovno dobivamo brojne reakcije na takav sadržaj. I po tome znamo da ljudima nisu važni samo i isključivo privatni sadržaji i ekstremi u kakve često odlazi dio medija koji prati naše glazbenike“, objašnjava Ivan.
Ispit iz Extralogije
Njihov radio ima nekoliko emisija. Extra dan i Extra večer idu svaki dan te u njima voditelji, osim glazbe, donose i zanimljive vijesti, šale, teme iz svakodnevice. Tu su i emisije, odnosno tematske cjeline koje nemaju voditelja. Primjerice, ponedjeljkom ide Extra Live koji donosi dva sata koncerata uživo i covera.
Utorkom je tu rubrika Extra Fresh koja predstavlja nove izvođače kao što su primjerice Nucci i Voyage. Četvrtkom je vrijeme za Extra Throwback te preuzimaju pjevači koji su utemeljili žanr, poput Šabana i Sinana. Vikendom su tu trendi liste i noviteti.
Dok smo bili u posjetu redakciji, u voditeljskoj smjeni zatekli smo Dorinu Duplančić, čija je emisija Extra dan. U kratkom razgovoru između javljanja u eter nam je rekla kako je Extra bila jedini radio koji je slušala pa se odlučila prijaviti za voditeljicu.
Dorina Duplančić / Matej Grgić
„Nikada nisam studirala novinarstvo ili radila na nekom radiju. Ušla sam u ovo kao slušateljica, fan kojeg zanima glazbena scena“, govori Dorina, koja je sada u eteru već više od godinu dana.
Pa, kako joj je na poslu?
„Extra“, kaže kroz smijeh pa nastavlja:
„Ekipa je sjajna i uvijek se nešto događa. Zadovoljna sam time što sam pretvorila Extra dan u poluinformativnu emisiju. Sa slušateljima pričam o novoj glazbi, vezama, prijateljskim odnosima pa i onim standardnim temama kao što su promet i vrijeme“, priča.
A nekada emisiju dodatno začini i raznim igrama.
„Jednom smo, primjerice, imali ispit iz Extralogije. Slušatelji su dobili diplomu ako su znali odgovoriti na pitanja o temama o kojima smo prije pričali u eteru“, govori domišljata voditeljica pa se vraća na posao.
View this post on Instagram
Zanimalo nas je i kako na Extra FM-u biraju pjesme, odnosno izvođače koje će puštati. Može li, primjerice, Severina proći pod regionalnu muziku?
„Severina je definitivno naš izvođač. Sve unatrag nekoliko godina radila je u Srbiji, kod poznatih producenata koji rade glazbu kakvu mi puštamo“, govori Ivan.
Publika – najvažniji urednik
Dodatno pojašnjava da im nije važno odakle je neki izvođač, nego kakve su mu pjesme.
„Gledamo da su to uvijek izvođači neki koji pašu uz naš žanr. Ako pričamo o hrvatskim izvođačima, počeli smo, recimo, vrtjeti Kuku$e i Gršu, taj trap đir. Obično to bude u noći ili rano ujutro jer ne želimo agresivno krenuti, s obzirom na to da odudara od onoga s čime je Ekstra krenula i koji je njezin prepoznatljivi zvuk“, nastavlja.
Antonio-Luka ide u još detalja oko odabira pjesama. Na Extri je, bez iznimke, publika na prvome mjestu. Sve što ulazi u eter ima blagoslov njihovih slušatelja.
„Prije nego smo pokrenuli stanicu proveli smo glazbeno istraživanje u kojem je sudjelovalo preko 300 ljudi koji su ocjenjivali preko tisuću pjesama. Stvar je funkcionirala tako da smo im davali oko 15 sekundi svake pjesme, njezin najzanimljiviji dio, a oni su ju onda procjenjivali ocjenama od jedan do pet“, priča direktor i glavni urednik pa nastavlja:
„I dalje imamo ta istraživanja, jednom mjesečno na našem Instagramu. Slušatelji biraju što žele čuti, a u ponudi su im i nove i pjesme koje su već u rotaciji. Nama nije važno tko pjeva i kakva nam je osobno pjesma. Važno je što misli publika jer sve radimo za njih“, govori.
U redakciji Extra FM-a / Matej Grgić
Ivan nam objašnjava gdje je onda zapravo moment u kojem nastupa glazbeni urednik.
„On prolazi kroz nove pjesme i u njima pronalazi potencijal, ocijeni ih kao nešto što smatra interesantnim publici. Pjesme za koje mislimo da su dobre stavimo u eter i onda one neko vrijeme budu na izdvojenim pozicijama, u rubrici ‘Novo’. Svakoj takvoj pjesmi damo priliku od mjesec ili dva da se zavrti pa ju stavimo na istraživanje. Sve je vrlo kategorički posloženo i svaka se pjesma na radiju s razlogom vrti često ili manje često“, tumači.
Glazbu potom generiraju za to specijalizirani programi, a jedna se pjesma teoretski može ponoviti svaka četiri sata. To može biti zeznuto, govore Ivan i Antonio-Luka. Glazba koju puštaju je takva da slušatelji većinu pjesama znaju napamet, od riječi do riječi, a to joj je istovremeno i velika prednost i velika mana.
„Svatko je vezan za neku pjesmu. Podsjeti ga na djetinjstvo, izlazak, neki treći događaj… Pa se zna dogoditi da ti se, ako ju čuješ sada i onda ponovno za šest sati, čini da se ona stalno vrti, iako je prošlo dosta vremena“, govori Antonio-Luka.
„Ostale radijske postaje se slušaju pasivno. Šetaš shopping centrom i zapravo ne čuješ što svira u pozadini. Glazba je neutralna. A ono što mi puštamo nije glazba za slušanje u liftu. Želiš čuti svaku pjesmu i pjevati ju. To je sjajno, ali pjesme mogu brže dosaditi“, nadovezuje se Ivan.
Istraživanja pokazuju da njihovi slušatelji većinski imaju od 15 do 39 godina, a raspon se konstantno širi. To je prilično mlada publika, dobne skupine za koju sigurno ne bismo na prvu rekli da je aktivni slušatelj bilo kojeg radija.
„Kad smo krenuli, više smo njegovali pop-folk zvuk, ali smo s novim izvođačima dobili i novu publiku. Mladi žele na radiju čuti ono što slušaju u izlasku“, objašnjava Ivan.
U redakcijai Extra FM-a / Matej Grgić
Razgovaramo i o tome zašto izvođači regionalne muzike sve češće koketiraju sa žanrovima novoga kova kao što su (t)rap i reggae.
„Došle su nove generacije koje znaju da postoje Saša Matić i Joksimović, ali slušaju i glazbu na Spotifyju, prate američko tržište, koriste TikTok i druge mreže… To je svijet koji im je blizak. Kod ljudi postoji želja da u glazbi čuju jezik koji govore, a, s druge strane, svatko želi biti dio svijeta.
Dakle, ljudima se sviđa čuti melos koji je s njihovih prostora, koji znaju oduvijek, ali istovremeno žele i biti u trendu. Tako da je, po meni, bilo neminovno da dobijemo takve žanrovske hibride. Muziku i ukus za istu ne određuje samo muzika, nego i okolnosti u kojima odrastaš i živiš“, priča programski direktor.
Koncerti za druženje s publikom
Osim programom, Extra plijeni pažnju i svojim eventima. Redovno organiziraju Extra koncert godine, događanje kojima pune arene. Na početku 2018. ugostili su Sašu Matića u zagrebačkoj Areni, a potom je prošle godine bio u zagrebačkoj i splitskoj Areni. Za petu obljetnicu u Zagreb dovode Acu Lukasa. Za vrijeme korone imali su virtualne koncerte na Extra TV-u i YouTubeu, nastupili su Mile Kitić i Željko Samardžić.
„Koncerti su naš poklon slušateljima, tako približavamo izvođače i publiku, ali kroz njih i jačamo svoj imidž te brend. Jako su nam važna ta događanja“, govori Antonio-Luka, dodajući da je to za njih i više od koncerata. To je platforma putem koje se uživo druže s publikom.
View this post on Instagram
Na samom su početku radija pozornost privukli još jednom akcijom u kojoj su mobilizirali slušatelje, a u kojoj su poklanjali operaciju povećanja grudi.
„Kampanja je privukla medijsku pažnju, što joj je bio i cilj. Bilo je i pozitivnih i negativnih reakcija. Mi smo to radili iz dobre namjere. Svi koji su se prijavili su punoljetni, imaju pravo i mogućnost izbora. Na koncu je nagradu osvojila djevojka čije i mama i baka imaju umjetne grudi“, kaže Antonio-Luka.
Ivan se nadovezuje:
„Sve što radimo, radimo iz pozitivne motivacije. Na radiju imamo i društveno važne teme, zanimljivosti, govorimo o važnim događajima u Zagrebu. Jedna kampanja ne određuje medij. Ako netko zbog ove kapanje nije nikada uključio Extru, doista je na gubitku. Ne obaziremo se na ružne konotacije i vrijednosti koje dio ljudi veže za našu glazbu. Pokušavamo sve raditi na ispravan način i s pravim vrijednostima“, zaključuje.
