Izgradnja društvene uloge glazbe od malih nogu – priča o Muzičkoj omladini
Glazba mladih
Inicijativom skupine srpskih, slovenskih i hrvatskih muzikologa u pripremi su dva projekta čiji će fokus biti organizacija Muzičke omladine u bivšoj Jugoslaviji. Prvi projekt je zbornik koji će biti posvećen različitim temama vezanim uz djelatnosti Muzičke omladine, a drugi, postavljen u širi kontekst ‘glazbe mladih’, bit će simpozij povodom šezdesete obljetnice Odsjeka za muzikologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani koji će se održati od 25. do 28. kolovoza ove godine. Za razliku od te istraživačke inicijative koju su pokrenuli Ivana Vesić iz Beograda i Leon Stefanija iz Ljubljane, osnivanje jugoslavenske organizacije Muzičke omladine, prije šezdeset i osam godina, krenulo je upravo iz Zagreba.
Osnivanje jugoslavenske organizacije Muzičke omladine, prije šezdeset i osam godina, krenulo je upravo iz Zagreba…
Muzička omladina (danas, u Hrvatskoj: Hrvatska glazbena mladež), pokrenuta je 1954. godine u Zagrebu kao Društvo prijatelja glazbe. Povezivanje s međunarodnom organizacijom Jeunesses Musicales International hrvatska republička organizacija započela je već iduće, 1955. godine. Na međunarodni poticaj, tada postojeće organizacije u Hrvatskoj i Srbiji krenule su s utemeljenjem Muzičke omladine na državnoj razini i motiviranjem ostalih republika na formiranje ogranaka, što je naposljetku, 1962. godine, dovelo do uključivanja cijele Muzičke omladine Jugoslavije u međunarodnu organizaciju.
Svoju nevjerojatno razgranatu djelatnost organizacija Muzičke omladine je temeljila na ideji demokratizacije klasične glazbe i dostupnosti koncerata i glazbenih sadržaja skupinama djece i mladih koji bi za njih u protivnom bili zakinuti. U prvome poslijeratnom desetljeću, kada su mnogi od infrastrukturnih uvjeta za bujanje kulturnog i glazbenog života bili otežani, raširene aktivnosti Muzičke omladine imale su jednu od ključnih uloga popularizacije umjetnosti te poticanja glazbene edukacije i aktivizma.
Članska iskaznica Muzičke omladine
Dok se u nekima od južnijih republika institucionalizirani glazbeni život tek pokretao nakon Drugoga svjetskog rata, u Hrvatskoj su ključne glazbene institucije već bile utemeljene, ali je posjećivanje klasičnoglazbenih koncerata bilo dijelom naslijeđenog habitusa samo određenih slojeva društva, dobrostojećih građanskih obitelji, i to pretežno iz većih gradova.
Raširene aktivnosti Muzičke omladine imale su jednu od ključnih uloga popularizacije umjetnosti te poticanja glazbene edukacije i aktivizma
Organizacija Muzičke omladine je nastojala premostiti jaz održavanjem abonentskih koncertnih ciklusa prilagođenih mladoj publici, organiziranjem prijevoza djece iz manjih sredina u gradove s kazališnim kućama i koncertnim dvoranama, koncertima uživo i s ploča u omladinskim klubovima, specijaliziranim radijskim emisijama, natjecanjima i kvizovima te pokretanjem dugogodišnjih akcija poput Vlakom u operu i Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu, a sve praćeno edukativnim ‘konferansama’, odnosno, atraktivnim najavama i naracijama. Cilj je bio stvaranje koncertne publike i približavanje umjetnosti prethodno rezervirane za više slojeve društva – svima.
Muzička omladina Zagreb
Zagrebačku klicu ovog udruženja u monografiji povodom tridesete obljetnice organizacije, poimence je naveo dugogodišnji predsjednik MOJ i jedan od osnivača, Ivo Vuljević. Među njima je bila i Naima Balić, tada četrnaestogodišnja učenica. Nju je u osnivanje organizacije uključila njezina tadašnja nastavnica, glazbena pedagoginja Truda Reich, poznata kao autorica školskih udžbenika, ali puno šireg doprinosa glazbenom životu druge polovice prošlog stoljeća. Reich je svoje učenike, među kojima je tada bila i Balić, potaknula da organizirano animiraju svoje školske kolege da krenu na koncerte i glazbene priredbe.
Prvi ured hrvatske organizacije Muzičke omladine u Zagrebu bila je mala prostorija pored blagajne dvorane Istra (današnji ZKM) u kojem su entuzijastični omladinci održavali sastanke, ali i promovirali svoje aktivnosti i proširivali članstvo. Kasnije je hrvatskom ogranku Muzičke omladine dodijeljen prostor u novoizgrađenoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a koji je organizacija donedavno koristila. Osim nastavnika i učenika okupljenih u prvo zagrebačko društvo, ključan za uspjeh organizacije, prema mišljenju Naime Balić, bio je entuzijazam i volja za doprinos društvu.
Premda Balić ističe da djelovanje MO nije bilo političko, tj. da je politička tendencija bila naznačena tek većim ulaskom predstavnika Saveza socijalističke omladine u sastav organizacije, treba primijetiti da je MO ipak bila vid političkog djelovanja u širem smislu riječi, odnosno, upravo onog prosvjetiteljskog, koji je imao i ulogu dokidanja klasizma i elitizma, napose klasične glazbe. U tom je nastojanju, osim javnog financiranja iz lokalnih i državnih tijela, Muzička omladina imala podršku i suradnju državnih ansambala, koncertnih poslovnica, državnih glazbenih institucija, općeobrazovnih i glazbenih škola, sveučilišta i fakulteta, državnih prijevoznika, državnih diskografskih poduzeća te državnih omladinskih klubova. Tako su, unatoč i tada postojećim problemima i ne uvijek dostatnim sredstvima, stvarani povoljni preduvjeti za rad organizacije i popularizaciju glazbe među mladima.
Muzička omladina ipak je bila vid političkog djelovanja u širem smislu riječi, odnosno, upravo onog prosvjetiteljskog, koji je imao i ulogu dokidanja klasizma i elitizma, napose klasične glazbe
Hrvatska glazbena mladež
Današnja slijednica organizacije, Hrvatska glazbena mladež, nastavlja misiju međunarodnog udruženja Jeunesses Musicales, čiji je kontinuirani član. Nastavljeni su neki od projekata iz prethodnih razdoblja, poput suradnje s vodećim hrvatskim orkestrima, pretplatničkih ciklusa i koncerata u školama, ali su pokrenuti i noviji, kao što su Ethno Croatia ili Imagine Festival. Najveći i najdugovječniji projekt Hrvatske glazbene mladeži je Međunarodni kulturni centar u Grožnjanu, pokrenut 1969. godine, koji nastavlja s ljetnim školama, radionicama, festivalima i koncertima, usprkos financijskim i imovinsko-pravnim problemima.
© Jeunesses Musicales Croatia
Izostanak prethodno postojeće društveno-političke podrške, vidljiv je i na drugim razinama, između ostalog, i u činjenici da je organizacija ostala bez prostora u dvorani Lisinski kojeg je prethodno koristila. Udruga danas djeluje u novom prostoru, u Ulici kneza Mislava. Na poticaj Lade Duraković iz pulskog Centra za istraživanje socijalizma, a koja se pridružila srpsko-slovenskoj muzikološkoj inicijativi, kolegica Mojca Piškor i ja proljetos smo u nekoliko navrata posjetile arhiv HGM-a u novom prostoru, uz podršku glavne tajnice Dubravke Dujmović Kušan i predsjednika Tončija Bilića.
Vrijedan arhiv, koji je sadržavao i najstariju građu, onu prije osnivanja Muzičke omladine Jugoslavije, danas je teško pretraživ
Nažalost, taj vrijedan arhiv, koji je sadržavao i najstariju građu, onu prije osnivanja Muzičke omladine Jugoslavije, danas je teško pretraživ, jer za njegovo održavanje HGM nema ni prostorne ni ljudske uvjete. Preostaje nadati se da će nadležni arhiv u budućnosti preuzeti tu građu, kao što je građu Muzičke omladine Jugoslavije bio preuzeo Arhiv Jugoslavije u Beogradu.
U zaključku razgovora, razmišljajući na koje se sve načine glazbeni život promijenio od 1954., Naima Balić je spomenula i to da se umjesto izgradnje zajednice i zajedničke dobrobiti društva, današnje mlade uči individualizmu i materijalizmu, a kultura se marginalizira na svim razinama, od uloge u obrazovanju, do financiranja. Marginalizacija društvene uloge glazbene umjetnosti podsjeća nas da, kao i mnoge druge stvari, davne borbe nisu dobivene jednom zauvijek, i periodički se ponavljaju razdoblja kada ih treba ispočetka početi voditi.
Marginalizacija društvene uloge glazbene umjetnosti podsjeća nas da, kao i mnoge druge stvari, davne borbe nisu dobivene jednom zauvijek, i periodički se ponavljaju razdoblja kada ih treba ispočetka početi voditi
