Kako se (nije) mijenjao hrvatski eter: 20 godina domaće glazbe na radiju

Kako zapravo izgleda i zvuči hrvatski eter tijekom posljednja dva desetljeća?

Među podacima o poslovanju koje stručna služba HDS ZAMP objavljuje svake godine, značajan interes glazbene i medijske zajednice redovito izazivaju liste najemitiranijih pjesama u radijskom i televizijskom eteru.
To je, ukratko, prigoda za dijagnostiku i svojevrsni “sistematski pregled” popularne scene – koje su pjesme zavibrirale s frekvencijama publike i glazbenih urednika, ali i koje su se metode promocije i dosega pokazale najučinkovitijima. Također, sukladno tim listama, kreiraju se trendovi za iduće razdoblje, bar u sektoru mainstream pop glazbe: “kako pjesme trebaju zvučati i što najbolje prolazi na radiju?”.

HDS ZAMP-ove liste najemitiranijih pjesama nisu tek medijska sirovina za ljetnu sezonu kiselih krastavaca već imaju puno važniju ulogu unutar glazbene industrije. Plasmani na listama formiraju cijenu na koncertnom tržištu, generiraju interes izvođača za autorima pjesama, a i važan su putokaz agencijama za odabir prave pjesme za reklamnu kampanju, televizijsku seriju ili film.

Objava posljednje liste emitiranja s duetom Hiljsona i Miach na samom vrhu zaokružuje posljednjih 20 godina otkad služba ZAMP redovito objavljuje podatke o najemitiranijima u sklopu svojih godišnjih izvješća poslovanja. To je potaknulo ideju o analizi 20 dosadašnjih godišnjih lista počevši od one iz 2006. do posljednje, upravo objavljene. Kako izgleda i zvuči hrvatski eter posljednja dva desetljeća? Koliko se taj eter mijenjao, a koliko je zapravo konzervativan i imun na nova imena? Koje su pjesme obilježile posljednjih 20 godina hrvatske mainstream glazbe, koji autori najbolje “gađaju” ukus radijskih urednika i koji su izvođači garancija komercijalnog radijskog uspjeha?

Analiza lista odnosi se isključivo na podatke o radijskim i televizijskim emitiranjima javno objavljenima u godišnjim izvješćima HDS ZAMP-a. Nudi, dakle, zanimljive odgovore, ali i postavlja niz novih i starih pitanja, prvenstveno ona o potpuno izoliranim svjetovima hrvatskog etera, koncertnih pozornica i streaming tržišta koji se rijetko preklapaju. Ipak, ovaj zoom out ukupnih podataka koristan je, pa i zabavan podsjetnik na protekla dva desetljeća glazbe u domaćem radijskom eteru…

Najemitiranije pjesme u hrvatskom radijskom i televizijskom eteru (po godinama):

Dvojica izvođača koji su najviše obilježili hrvatski eter, nažalost, više nisu među živima: Toše Proeski i Massimo. 

Makedonski slavuj uvjerljivo je dominirao radijskim listama tri godine zaredom: hitovi “Srce nije kamen” iz 2006. i “Veži me za sebe” iz 2007. autorske su suradnje Antonije Šole i Mira Buljana, dok je “Igra bez granica” jedna od niza Tošinih pjesama koje mu je po mjeri skrojio Miroslav Drljača Rus.
Massimo se, pak, na vrhu lista najemitiranijih pojavljuje čak pet puta, što samostalno, što u suradnji s drugim izvođačima, od Porinom nagrađenog dueta s Nenom Belanom “Zar više nema nas” iz 2009. preko nezaboravne “Suze nam stale na put” autora Predraga Martinjaka pa sve do Maxovih suradnji s Ivanom Dečakom i Vatrom u “Nama se nikud ne žuri” i “Mali krug velikih ljudi” koja je čak dvije godine zaredom bila najemitiranija pjesma na hrvatskim postajama.

Massimo

Vatra je dominirala listama tri godine, Gibonni i Neno Belan pojavljuju se po dva puta, dok su se Nina Badrić, Kedžo & Zsa Zsa, Petar Grašo, Eni Jurišić & Matija Cvek, Parni valjak, Baby Lasagna te Hiljson Mandela & Miach (zasad) mogli jednom pohvaliti s najslušanijim hitom godine.

Autori rekorderi

Pričamo li o autorima, Ivan Dečak apsolutni je stručnjak za radijski eter: iz njegovog su pera proizašle tri pjesme koje su čak pet godina proglašene najemitiranijima u Hrvatskoj (2014. “Tango”; 2015. “Tango”; 2018. “Nama se nikud ne žuri”; 2020. “Mali krug velikih ljudi”; 2021. “Mali krug velikih ljudi”). Slijede ga Gibonni, Neno Belan, Antonija Šola i Miro Buljan sa po dvije pjesme.

Ivan Dečak / Foto: Filip Bušić

Proširimo li analizu na top 10 pjesama iz svake godine, dobit ćemo širi popis od ukupno 200 pjesama koje su bez sumnje obilježile eter tijekom protekla dva desetljeća. Tu ćemo također dobiti i odgovore koji su izvođači aspolutni radio sweethearts te neosporni magneti za eter, kao i koji su autori s najboljim njuhom za hit.

Najzastupljeniji izvođači u godišnjim listama najemitiranijih pjesama:

Kroz posljednjih 20 godina, Massimo je rekorder s ukupno 21 pojavljivanjem među 10 najemitiranijih pjesama u godini, samostalno i u suradnjama, bilo na samom vrhu ili na ostatku liste što dovoljno govori o važnosti kontinuiteta rada za uspješnu i održivu karijeru. Slijede ga Nina Badrić s 15, Neno Belan s 10 te Tony Cetinski, Petar Grašo i Vatra sa po 9 pojavljivanja. Po 7 pojavljivanja imaju Toše Proeski i Gibonni, a Oliver Dragojević i Matija Cvek dosad su imali po 6 ulaza.

Nina Badrić

Zanimljiv je popis najzastupljenijih autora na listama koji manje-više odgovara ZAMP-ovim popisima najuspješnijih autora koji su također dio Godišnjih izvješća službe. Još jednom, Ivan Dečak dominira listom s ukupno 17 pojavljivanja, slijede ga Nenad Ninčević i Predrag Martinjak s 13, zatim Ante Pecotić, Miro Buljan i Vjekoslava Huljić sa po 11 pojavljivanja, Neno Belan i Tonči Huljić imaju 10 ulaza, Gibonni i Nina Badrić 9, a 8 pojavljivanja broji Branimir Mihaljević.

Naklonost duetima i suradnjama

Pjesma “Mali krug velikih ljudi” pojavljuje se čak na pet godišnjih lista (2020., 2021., 2022., 2023., 2025.) i može se opisati kao pjesma koja je bez sumnje obilježila eter dvadesetih godina 21. stoljeća. Po tri puta se pojavljuju “Igra bez granica” Toše Proeskog, “Da te mogu pismom zvati” klape Maslina, “Kad žena zavoli” Tonyja Cetinskog, “Iznad oblaka” Nole, “Tango” Vatre i duet Matije Cveka i Eni Jurišić “Javi trebaš li me” koji zaključuju popis najizdržljivijih pjesama kroz godine.

Zanimljivo je da je, za razliku od prvih deset godina, hrvatski eter od 2016. naovamo izrazito naklonjen duetima i glazbenim suradnjama. U razdoblju od 2006. do 2015. samo je duet Nene Belana i Massima uspio izdominirati, dok se u ostatku analiziranog razdoblja pojavljuju čak 4 suradnje kao najemitiranije pjesme godine: “Sve u meni se budi”, “Nama se nikud ne žuri”, “Trebaš li me” i “Anđeo” kao posljednja, ukupno najemitiranija pjesma 2025. godine. Uz njih, tu su još i “Ako ne znaš što je bilo” Thompsona i Hrvatskih ruža, “Fantazija” Grše i Miach, “Nemoj” Petra Graše i Nine Badrić, “Ova ljubav” Zsa Zse i Hiljsona, “Ako voliš ovu ženu” Olivera i Željka Bebeka te “Ne daj na nas” Pavela i Tedija Spalata kao neke od vokalnih suradnji koje su se tijekom posljednjih desetak godina dobacile do najemitiranijih u domaćem eteru. 

Matija Cvek i Eni Jurišić

O tome koliko se ukus glazbene struke poklapa s izborom radijskih urednika svjedoči usporedba popisa najemitiranijih pjesama s pjesmama dobitnicama nagrade Porin za pjesmu godine. Ukupno 7 od 20 pjesama može se pohvaliti s obe titule: “Igra bez granica”, “Zar više nema nas”, “Suze nam stale na put”, “Tango”, “Mali krug velikih ljudi”, “Trebaš li me” i “Rim Tim Tagi Dim” Baby Lasagne kao posljednja u nizu. Malo ili puno, procijenite sami.

Polarizacija etera

Analiza popisa najemitiranijih pjesama kroz godine otkriva i neke trendove u domaćoj glazbi, bar onom dijelu koji je fokusiran (i) na airplay. Prije dvadesetak godina, glavnina etera bila je, u najmanju ruku, opreznija prema novim imenima, pogotovo underground izvođačima koji do top lista nisu mogli ni primirisati. TBF su 2008. sa “Smak svita” sramežljivo pokucali na radijska vrata radijskih urednika, 2011. se Hladno pivo iznenađujuće visoko dobacilo s “Ezoterijom”, Davorin Bogović stršao je na listi s “Nizbrdo od ljubavi” 2013. godine. Brana se počela rušiti tek 2015. s izvođačima kao što su Psihomodo Pop, Pavel, Gretta, Detour i Elemental, da bi tek posljednjih nekoliko godina Billboard izvođači poput Hiljsona, Grše, Matije Cveka, Baby Lasagne i Silentea postali češći posjetitelji lista (iako ne uvijek i na vrhu).

Posljednjih je godina sve izraženija polarizacija etera (Thompson s jedne te Grše i Hiljson s druge strane) što, zapravo, najviše stavlja upitnik uz mainstream pop scenu, odnosno srednju struju na čiju smo se stabilnost u eteru navikli prije, recimo, petnaest ili dvadeset godina. Zanimljiv je i “prodor” starijih pjesama u aktualne radijske plahtice (“Ja sam lažljiva” i “Mali krug velikih ljudi” u 2025., “Cesarica” i “Lijepa li si” u 2024.) – na koje to vanjske impulse reagiraju radijski urednici? Jesu li to TikTok reelsi, obljetnice, odjeci s koncertnih pozornica ili nešto treće?

Severina u Areni Zagreb

Ono što najviše bode u oči je izostanak imena s popisa koncertnih bestsellera, odnosno onih izvođača koji u Hrvatskoj prodaju najviše ulaznica za koncerte. Severina se već četiri godine nalazi među top domaćim koncertnim bestsellerima po službenim podacima prodaje ulaznica, dok se, primjerice, ne nalazi ni na jednoj listi najemitiranijih od 2006. naovamo!
Na popisima najemitiranijih nema ni ostalih izvođača koji pune koncertne dvorane i arene poput Damira Urbana, Crvene jabuke, Gorana Bare i Miroslava Škore, a Dalmatino, Vesna Pisarović i Doris Dragović imali su tek po jednu pjesmu u čitavih dvadeset godina. Jesu li radijski i koncertni tereni zaista toliko različiti? Kako ih “pomiriti”, ima li uopće potrebe za tim ili je to realnost koju treba prihvatiti kao default stanje?

Zaključak: kontinuitet karijere i kataloga

O zaključcima ovog “servisnog pregleda” hrvatske glazbene scene u eteru može se nadugo i naširoko, a pojedinačni poredak po godinama može potegnuti za sobom još nekoliko ovakvih i sličnih analiza. Radijski eter prepoznaje i nagrađuje kontinuitet rada i prisutnosti i to je bez sumnje jedna od najvažnijih poruka ove analize – Nina Badrić, Tony Cetinski, Neno Belan i Petar Grašo zajedno broje gotovo 150 godina profesionalne karijere, a to je, za početak, i više nego dovoljan početni recept radijskog uspjeha. Također, veliku ulogu pritom ima i njihov izdašan katalog pjesama kojeg je, pak, potrebno iznova osvježavati novim singlovima. Ako tako vani rade iskusnjare poput Paula McCartneyja, Stinga ili Bruce Springsteena, nema razloga da taj recept zanemare domaće zvijezde s dvoznamenkastim stažom. 

Međutim, posljednje dvije godine naslućuju određene promjene u listama najemitiranijih – eter se sve više otvara (mladim) imenima s digitalnih tržiša, sve je izraženija prisutnost kataloških naslova od prije 10, 15, pa i više godina, a i radijski su urednici danas “osjetljiviji” na aktualne trendove, što s društvenih mreža, što s koncertnih pozornica. To je, prvenstveno, poruka domaćoj mainstream sceni i svojevrsni poziv na rekalibraciju ukoliko žele ponovno osvojiti svoju “tvrđavu”. Predstavnicima ostalih žanrova ove promjene su, pak, potencijalno dobra vijest i poticaj za daljnji rad.

U svakom slučaju, hrvatski radijski eter 2016. nije se previše razlikovao od onog iz 2006. Međutim, ovaj današnji, u 2026., potpuno je druga priča!