11
tra
2023
Čitaj

Tonska proba

Umjetna inteligencija pretvorit će slušatelje u skladatelje

Zvučni zid

Glazba će se slušati na sasvim nove načine / Foto: Michelangelo Buonarottti / Pexels

share

Danas umjetna inteligencija može proizvesti poeziju za koju pisac stihova mora priznati da je ponekad bolja od njegove vlastite, a sutra će moći skladati pjesme na isti način. Na primjer, zadamo umjetnoj inteligenciji da nam isporuči “Mamu ŠČ!” u klapskoj verziji i s vokalom Miroslava Škore, uz back vokale Gwen Stefani i upravo to ćemo dobiti

Zvučni zid

Nikad ne odbijaj reklamaciju zbog zvuka na albumu Clasha!

Nedavno je u Velikoj Britaniji uhićen i na uvjetnu zatvorsku kaznu osuđen Richard Hutter, ‘poduzetnik’ koji je zaradio više od milijun funti prodajom lažnih vinilnih ploča. Naplaćivao je do 35 funti (oko 40 eura) za albume širokog raspona izvođača, od Beatlesa i Pink Floyda do Nirvane i Amy Winehouse te šest godina privređivao  na taj način. Svjestan povećane potražnje za vinilima, udružio se s tipovima iz ilegalne prešaonice vinila i putem poštanske prodaje razvio business.

Pao je kad je jedan od kupaca, fan grupe The Clash, shvatio da je zvuk na vinilu empetriovski, a ne očekivano poboljšan. Fan je tražio povrat novca, ali Hutter je odbio, uvjeren da slušatelji ionako ne raspoznaju kvalitetu zvuka na različitim izdanjima. No, stari punker angažirao je službu za trgovinske standarde i Hutter je priveden.

Ono što je indikativno jest da je prevaru otkrio boomer, pripadnik generacije koja je među mlađim naraštajima simbol arhaičnosti i regresije. No kako svaki naraštaj ima dobrih i loših strana, kad je posrijedi prepoznavanje kvalitete zvuka, sigurno je kako će neke razlike prije prepoznati osoba odrasla na analognoj tehnologiji nego poklonik glazbe koja se digitalno rasprostire. Takav generacijski jaz percipirat će se i na drugim glazbenim poljima. Na primjer, starijim naraštajima je sasvim nevjerojatno da članovi grupe Pocket Palma fanovima cvile na društvenim mrežama da im se preko PayPala uplati novac jer im se pokvario automobil pa ne mogu iz Beograda natrag za Zagreb. U njihovo doba bi sijaset drugova beogradskih taj problem riješio u tren oka, a menadžer i diskografska kuća ne bi dopustili takvo susramlje. No, nevolja ne pita, a članovi grupe napravili su potez koji im je bio najprirodniji i još su održali dodatni nastup za pokvareni auto. Jednostavno, generacijski pristupi razlikuju se od načina slušanja glazbe do odnosa izvođača prema fanovima.

Dakako, neko generaliziranje je potpuno besmisleno i generacijske odrednice sigurno nisu one koje potpuno odgovaraju generacijama slušatelja. Agencija Music Watch napravila je zanimljivu analizu slušatelja između 13 i 99 godina koja se nužno ne prepliće s uvriježenim generacijskim odrednicama.

Za audiolescente između 13. i 21. godine demantiraju da su najveći potrošači audio sadržaja. Oni su tek prosječni slušatelji, a slušanje ili gledanje glazbe u videozapisima s TikToka ili sličnih platformi kratkog formata čini im čak 61 posto vremena slušanja i gotovo uopće ne žele preuzimati ili kolekcionirati glazbu.

Oni nešto stariji, između 22. i 24. godine, prilično raznovrsno koriste zvuk, čak 60 posto više od prosjeka. Svaki format dobiva natprosječnu pozornost ove skupine; radio, TV, streaming, CD i vinili, društvene mreže i prijenosi uživo.

Kako se prilagođavaju karijerama i obiteljima, slušatelji između 25. i 33. godine manje slušaju, ali i dalje snažno. Više od četvrtine njihovog slušanja odlazi na glazbeni streaming, a također imaju apetit za glazbene livestreamove. Slušanje glazbe na društvenim platformama i dalje je važno, ali bilježi se pomak od video aplikacija kao što su TikTok i Instagram Reels do tradicionalnih aplikacija kao što su Facebook i Twitter. Oni su najbolja skupina kada je u pitanju posjećivanje glazbenih događaja uživo u klubovima, arenama ili na festivalima.

Moderni tradicionalisti, u dobi od 34 do 39 godina, predstavljaju prekretnicu u kojoj je streaming glazbe daleko vodeći oblik slušanja, s gotovo trećinom udjela po satu, a uključenost u glazbu na društvenim video platformama počinje jenjavati.

Generacija koja je odrastala uz iTunes i iPod u ranim 2000.-ima prerasla je u svoje četrdesete, točnije u grupi su smješteni slušatelji od 40 do 48 godina. Provode 35 posto više vremena od prosjeka slušajući audio. iGeneracija je grupa koju najviše privlači glazba na TV-u, bez obzira na to slušaju li glazbene kanale ili gledaju glazbene TV emisije i dokumentarce. Oni su i sve naglašeniji kupci vinilnih ploča.

Oni stariji idu lagano u fade out sa slušanjem audiozapisa. U dobi od 49 do 60 godina, oni su „najlakši“ potrošači zvuka, u prosjeku samo 16 sati tjedno. Sudjeluju u svim formatima audio zabave, ali gotovo u cijelosti provode manje vremena od ostalih skupina. Oni su, međutim, najveći konzumenti radijskog programa. Dok je mlađim naraštajima, prema istraživanju, omiljen žanr glazbe neka izvedenica hip-hopa, u ovoj dobi dvoje od troje ispitanika sluša klasični rock.

No, nešto stariji uzrast provodi više vremena uz glazbu. Boomeri od 61 do 66 godina slušaju u prosjeku 22 sata svaki tjedan i to na razne načine, od radija preko streaminga do formata uz koji su odrasli – vinilnih ploča.

Slušatelji u najboljim godinama, 67 i više, glazbu slušaju ponajmanje, njihova slušanost je 60 posto niža od prosjeka. Zanimljivo je kako posvećuju isto vrijeme slušanju s radija i slušanju glazbe sa streaming platformi.

Zvučni zid

“Di je ona stvar od Hiljsona Mandele?” / Foto: Anna Shvets / Pexels

Istraživanje svakako može pomoći i u oblikovanju strategija diskografskih kuća ili organizatorima koncerata da se usmjere prema određenoj skupini s detaljno formatiranim proizvodom. Ono što je pritom nezanemariv faktor jest vrijeme. Nužno će biti predvidjeti trendove i njima se prilagoditi. Ono što je danas aktualno, već sutra može biti potpuno drukčije. Prije samo nekoliko godina nitko nije mogao predvidjeti da će tinejdžeri kao dominantna grupa glazbenih konzumenata glazbu slušati ponajviše s društvenih mreža ili da će nakon trideset godina prodaja vinila nadmašiti prodaju CD-ova.

Ono što slijedi, po svemu sudeći, bit će još radikalnije. Usavršavaju se modeli VR naočala koje će nam omogućiti doživljaj kao na koncertu, u prodaju idu slušalice koje omogućuju slušanje putem vibracija na kostima lica, što je idealno za trkače i sportaše, a nakon videoigara i društvenih mreža, nova glazba mogla bi biti distribuirana putem odašiljača na prometnicama ili iz reprezentativnih komada bijele tehnike: štednjaka, hladnjaka, mikrovalne pećnice… sve je moguće.

Ono što je sada već izvjesno jest nekontrolirana primjena umjetne inteligencije. Zasad smo još u romantičnom dobu korištenja AI-ja kada je umjetna inteligencija dovršila Beethovenovu 10. simfoniju na način na koji je to, prema svim parametrima, i bilo zamišljeno. No, kad to postane svakodnevna praksa – sve će se promijeniti.

Slušatelji će postati skladatelji pjesama kakve žele sami slušati!

Danas umjetna inteligencija može proizvesti poeziju za koju pisac stihova mora priznati da je ponekad bolja od njegove vlastite, a sutra će moći skladati pjesme na isti način. Na primjer, zadamo umjetnoj inteligenciji da nam isporuči “Mamu ŠČ!” u klapskoj verziji i s vokalom Miroslava Škore, uz back vokale Gwen Stefani.

Ili jednostavno, zatražimo od umjetne inteligencije da nam složi playlistu pjesama koje podsjećaju na produkciju s hrvatskih festivala u Zadru, Opuzenu i Puli 1996. godine, s time da stave malo više pjesama s glasom Alena Vitasovića ali da pjeva zagorskim narječjem, no bitno je da su u skladateljskoj maniri Livija Morosina.

Ono što će uslijediti možda će umjetna inteligencija bolje predvidjeti nego mi. Moguće je, na primjer, da će za 40 godina neki pronicljivi glazbeni fan Drakea, Doje Cat ili The Weeknda iz Generacije Z moći razotkriti umjetvorine. Stradat će ‘poduzetnik’ koji ih je prodavao pokušavajući podvaliti umjetno stvorene pjesme koje su naknadno izgenerirane kao da su originali, skladbe nastale dok su ljudi još uživali u humanim umjetničkim dosezima.

Zvučni zid

Hoćemo li uskoro plesati kako sami sviramo? / Foro: Rodnae Production / Pexels

Moglo bi Vas zanimati