Majstorski ciklus SO HRT-a: Dodir svjetova
Zagreb | Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana
19. 03. 2026 | 19:30
Ulaznice
Web stranica

DODIR SVJETOVA
SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a
GYÖRGY GYÖRIVÁNYI RÁTH, dirigent
VALENTINA FIJAČKO KOBIĆ, sopran
Béla Bartók: Plesna suita, Sz.77
Božidar Kunc: Na Nilu, balada za sopran i orkestar, op. 7
Antonin Dvořak: 9. simfonija u e-molu, op. 95, Iz Novoga svijeta
György Györiványi Ráth glavni je gostujući dirigent Kraljevskog simfonijskog orkestra Seville i profesor na Sveučilištu u Györu te nekadašnji dugogodišnji glazbeni ravnatelj Opere u Nici i Mađarske državne opere. Već treći put gostuje na čelu Simfonijskog orkestra HRT-a; i ovaj put donosi glazbu svoje domovine – Plesnu suitu Béle Bartóka. Djelo je nastalo 1923. u povodu 50. obljetnice ujedinjenja Budima i Pešte, kako bi se izvelo na svečanom koncertu u čast snage nove metropole i oporavka zemlje od gubitaka u Prvom svjetskom ratu. Oslonjena na Bartókove vlastite folklorne stilizacije i bogatu etničku prošlost Mađarske, suita, u pet povezanih dijelova, isprepliće mađarske ritmove, orijentalne motive i istočnoeuropsku melankoliju. Iako u početku dočekana mlako, postala je jedno od Bartókovih najizvođenijih djela.
Balada za sopran i orkestar Na Nilu mladenačko je ostvarenje Božidara Kunca u kojemu je uglazbio senzibilne, impresionistički obojene stihove Vladimira Vidrića, nastavljajući se na taj izričaj prozračnom orkestracijom, ističući ritamsku i melodijsku komponentu solističkoga glasa. Na praizvedbi 1927. godine tu je dionicu tumačila skladateljeva sestra Zinka Kunc, koja će već sljedeće godine postati prvakinja Opere HNK u Zagrebu, a poslije i diva Opere Metropolitan. Sada, uz Simfonijski orkestar HRT-a, tu ulogu preuzima sopranistica Valentina Fijačko Kobić, prvakinja Opere HNK u Zagrebu od 2018., a odnedavno i nacionalna operna prvakinja.
Nakon praizvedbe nove, 9. simfonije, Antonína Dvořáka1893. u njujorškom Carnegie Hallu, kritičar New York Evening Posta proglasio ju je „najvećim simfonijskim djelom ikad skladanim u ovoj zemlji“. Golemu popularnost djelo je zadržalo do danas, svojim poletnim temama, raskošnom orkestracijom i preglednom formom koja se temelji na cjelovitosti tematskog materijala. Dvořák je majstorski povezao cijelu europsku simfonijsku tradiciju, ali i glazbu dvaju kontinenata, naizgled oprečnih svjetova. Američki duh djela potvrđuje i naslov Iz Novoga svijeta.