Muzička akademija postigla dogovor s Ministarstvom

Na Muzičkoj akademiji je danas održana konferencija za predstavnike medija povodom ukazivanja na problem nelikvidnosti te ustanove kao i potencijalnog sustavnog rješenja.

Igor Lešnik

O toj se problematici prisutnima obratio dekan Muzičke akademije Igor Lešnik, a sudjelovanje i podršku iskazali su: Frano Parać, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,  Mladen Tarbuk, predsjednik Skupštine predstavnika Hrvatskog društvo skladatelja, Iva Hraste Sočo, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Nina Čalopek, ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Filip Fak, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, Ivana Kocelj, rukovoditeljica Radne jedinice Glazba Hrvatske radio televizije, Tomislav Buntak, predsjednik Vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Davor Švaić,  dekan Akademije dramske umjetnosti te Alen Novoselec, dekan Akademije likovnih umjetnosti.

 Dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu je postignut i problem nelikvidnosti Muzičke akademije bit će riješen, izjavio je na početku dekan Lešnik. Zgrada nastavlja normalno funkcionirati uz dovoljno sredstava za energente i održavanje, a ustanova će redovito poslovati. Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Sveučilište u Zagrebu osigurat će i doznačiti sredstva kojima će Muzička akademija uredno nastaviti s izvođenjem nastave na akreditiranim studijskim programima te realizacijom ugovorenih projekata u optimalnim uvjetima.

Dekan je potom pojasnio uzroke nelikvidnosti kao i moguće sustavno rješenje. Naime, sustav redovitog financiranja visokog obrazovanja temelji se na fiksnom iznosu participacije u troškovima studiranja prema broju upisanih studenata. Većina umjetničkih studijskih programa akreditirana je za izvođenje pojedinačne mentorske nastave ili za rad u vrlo malim grupama, što podrazumijeva niske upisne kvote, zbog kojih zbroj školarina na umjetničkoj sastavnici ne može doseći ukupan iznos potreban za pokrivanje temeljnih materijalnih troškova. Na umjetničkom području nije moguće dodatnom zaradom od usluga na tržištu nadoknaditi razliku do potrebnog iznosa jer naši vlastiti prihodi, iako su u stalnom porastu, dosežu jedva dvadesetak posto udjela redovitih mjesečnih obveza, i to pod uvjetom da sve što zaradimo koristimo za energente i održavanje, umjesto za unaprjeđivanje programa, istraživanje i razvoj, nagrađivanje studenata, poticaje djelatnicima i slično.

Trajno rješenje kvalitetnoga temeljnog financiranja je predviđeno zakonom i to su programski ugovori koji svojom osnovnom proračunskom komponentom podrazumijevaju pokrivanje temeljnih materijalnih troškova, sada ponovno potvrđenih i jasno definiranih. Do potpisivanja programskih ugovora Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Sveučilište u Zagrebu omogućit će da Muzička akademija premosti financijske probleme s hladnim pogonom. Time je učinjen i veliki korak u smjeru ispunjavanja strateških ciljeva Muzičke akademije, zaključio je dekan Lešnik.

Ovo je problem gdje se ne smije samo gasiti požar, već se treba sistemski rješavati. Međutim,  Muzička akademija ima probleme od samog početka – radi se o klimi, grijanju, problemima koji ometaju normalno muziciranje u najznačajnijoj dvorani ove zgrade, koncertnoj dvorani Blagoje Bersa. Za očekivati je da Uprava akademije pokrene inicijativu za sanacijom tih problema jer Akademija na ovaj način nije reprezentativna kako bi trebala biti kad je u pitanju akustika u toj dvorani. Vjerujem da se u doglednoj budućnosti Muzičkoj akademiji sprema sanacija svega onog što ne valja u okviru izgradnje zgrade, izjavio je Frano Parać, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Iva Hraste Sočo

Iz vizure HNK-a, Muzička akademija i njeno funkcioniranje ključno je za cijeli sektor, posebno u vidu glazbene umjetnosti. Mi smo kao kazalište u uskoj vezi s Muzičkom akademijom i Akademijom dramske umjetnosti, ali i sa cijelim umjetničkim područjem. Umjetnici stasaju na akademijama i postaju profesionalci u našem kazalištu i to je naša čvrsta uzročno-posljedična veza. Drago mi je da se krećemo ka rješenju jer problemi s financijama mogli su dovesti u krizu cjelokupno umjetničko područje, ali i kazališni život, izjavila je Iva Hraste Sočo, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Mladen Tarbuk, predsjednik Skupštine predstavnika Hrvatskog društvo skladatelja ukazao je na problem pozicije umjetničkog područja u okviru obrazovnog sustava. Proces stvaranja glazbe, kako nešto napisati i prezentirati spada u najkreativniji dio ljudske djelatnosti – međutim, vrlo je marginaliziran; kako kroz sustav obrazovanja tako i kroz prisutnost u javnosti. Stoga je važno ući u partnerski dijalog s onima koji bi trebali biti zainteresirani da Hrvatska bude izvor kreativaca.  Problem koji još uvijek nije riješen je stipendiranje mladih umjetnika, izjavio je Tarbuk.

Sreća je što svaki problem svojom kreativnošću uspijevamo iznijeti na dobro. Međutim, ta kreativnost nije tu da bi preživjeli, već da bi tuđe živote učinili boljima. To je zapravo cilj umjetnosti. Veza Koncertne dvorane Lisinski i Muzičke akademije stara je koliko i dvorana, 50 godina. Samo u ovoj sezoni održat će se dva koncerta Muzičke akademije u najprestižnijem ciklusu Lisinski subotom, a planiramo i neke nove projekte – od kojih izdvajam program rezidencije muzičkih studenata pri dvorani Lisinski, izjavila je Nina Čalopek, ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.

Filip Fak

 Proces postajanja profesionalnim glazbenikom je dugotrajan proces, a Muzička akademija je jezgra tog obrazovnog procesa kao i ishodište i izvorište svih kasnijih instanci života, djelovanja profesionalnih glazbenika. Izvorište je Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a kao i svih ostalih profesionalnih ansambala. Bilo kakva ugroza djelatnosti Akademije potencijalna je kriza kulturnog života u Hrvatskoj te mi je drago što postoji volja za pronalaženje trajnog  rješenja ovog problema, izjavio je  Filip Fak, ravnatelj Zagrebačke filharmonije.

Ivana Kocelj

Povijest akademije je takva da nije nikada imala svoj dom. 2015. je napokon dobila svoj prostor i to u zgradi koja je ciljano rađena, opremljena najboljom mogućom opremom, instrumentima i uz mogućnost adekvatne nastave kao i vježbanja. Muzička akademija prenosi znanje o umjetnosti koja je dio kulture, ona daje smjernice i stvara duhovno ozračje jednog vremena. Mi svi stojimo u obranu Akademije – da se taj kraj kulture ne dogodi dok smo mi živi, da ne učinimo ovo društvo nehumanim te da radimo na tome da ovo ostane neka civilizacijska tekovina. Na HRT-u djeluju pet ansambla – SImfonijski orkestar, Jazz orkestar, Zbor, Tamburaški orkestar i Dječji zbor. Osim Dječjeg zbora, svi ovi drugi glazbenici mahom su školovani na Muzičkoj akademiji, Ivana Kocelj, rukovoditeljica Radne jedinice Glazba Hrvatske radio televizije.

Dug je put kojim smo pokušali komunicirati sa Ministarstvom obrazovanja i znanosti – bili smo zastali zbog COVIDa i potresa, no sada nastavljamo i pozdravljamo nastojanja Ministarstva da kroz sustav programskih ugovora realno sagledamo potrebe svakog sveučilišta. Dobar je pokazatelj da se  u ovim vrijednostima koje su sada odobrene Muzičkoj akademiji približavamo brojkama koje će zaista moći sustavno riješiti ovaj problem. Nadamo se da će se unutar programskog ugovora postaviti temelji za nove pregovore te da ćemo uspjeti na poslovan i kreativan način riješiti sudbinu umjetničkog područja, izjavio je Tomislav Buntak, predsjednik Vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Davor Švaić

 Mi na umjetničkim akademijama doista obrazujemo i odgajamo mlade umjetnike kroz ono što jest naša tradicija i baština te tako oblikujemo našu buduću tradiciju i baštinu u širem međunarodnom kontekstu. Izuzetno je odgovorno da radimo i djelujemo na odgovoran,  cjelovit i održiv način jer je pitanje kakvo bismo društvo bez toga bili, tko bismo bili  te na koji bi se način identificirali u globaliziranom svijetu danas, izjavio je  Davor Švaić,  dekan Akademije dramske umjetnosti.

Trenutno rješenje nam svima daje nadu da idemo za nekim sustavnim i dugoročnim rješenjem za cjelovito umjetničko područje. Kultura i umjetnost je u društvu uvijek imala funkciju ne samo bodrenja duha pojedinca nego i nacije; na neki način kreira nacionalni identitet i daje smisao i razlog postojanja. Današnji dan bismo mogli proglasiti predrođendanskim slavljem, neposredno pred Rođendan umjetnosti  koji obilježavamo 17. siječnja. Mi očekujemo da programskim ugovorima riješimo naše probleme koji su iskazani brojkama tj. budžetima koji su nam neophodni kako bismo funkcionirali, rekao je Alen Novoselec, dekan Akademije likovnih umjetnosti.

Putem video izjave prisutnima se obratio i Ivo Josipović, treći predsjednik RH. Danas se borimo za opstanak Muzičke akademije u Zagrebu. Naša nova zgrada jedna je od velikih dostignuća naše mlade demokracije na koje možemo biti ponosni. Muzička akademija djeluje kako bi Hrvatska dobila nove generacije talentiranih glazbenika. Pitanje financiranja i rada Muzičke akademije nije sistemski riješeno, no bitno je imati sustav i dobru volju, izjavio je Josipović.

Podsjećamo, Međunarodni rođendan umjetnosti obilježava se 17. siječnja uz sudjelovanje umjetnika diljem svijeta, a tome slavlju opet se pridružuje Hrvatska uz sudjelovanje pet sastavnica umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu: uz domaćina Muzičku akademiju, sudjeluju Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta, a ove se godine u program uključuje i Tekstilno-tehnološki fakultet! Međunarodni rođendan umjetnosti ove se godine obilježava šezdeset i prvi put, a davne 1963. iniciran je od strane francuskog umjetnika Roberta Fillioua koji je taj datum tada proglasio milijuntim rođendanom umjetnosti.  Program će se održati od 18 do 23 sata u prostorima Muzičke akademije, a detaljan raspored pronađite OVDJE.