Simfonijski koncert „Divertimento“ Riječkog simfonijskog orkestra

Riječki simfonijski orkestar vedro i razigrano nastavlja svoju koncertnu sezonu. Simfonijski koncert Divertimento u utorak, 23. siječnja 2023. u 19.30 sati donosi četiri djela kroz tri stoljeća, čijom će izvedbom ravnati maestro Alan Bjelinski, a solistički nastupiti poznati riječki i hrvatski violončelist Petar Kovačić.

Vrhunski glazbenik Riječkog simfonijskog orkestra prepoznatljivog izraza i energije, dobitnik brojnih domaćih nagrada i priznanja, svoju iznimnu tehniku muziciranja uz svoje će kolege pokazati izvedbom Koncerta za violončelo i orkestar Dubravka Palanovića, jednog od najtalentiranijih hrvatskih skladatelja mlađe generacije. Skladatelj o svom djelu odnosno njegovom završnom, trećem stavku ističe: „Tu se, kao u klasičnom rondu, isprepliću dijalozi i nadmetanje solista i orkestra, a u energičnoj atmosferi stavak kulminira raslojavanjem trilera svake sekcije, na što stiže zaključni odgovor violončela.“ Riječki simfonijski orkestar je, podsjetimo, 2018. godine praizveo Palanovićevu simfoniju-kantatu Jesenji dan koju je ovaj skladatelj napisao upravo za riječki orkestar.

Koncert će otvoriti Druga suita za mali orkestar Igora Stravinskog, slavna minijatura ispunjena duhovitom i zabavnom glazbenom satirom kroz četiri plesna stavka. Nakon uvodnog Marša slijedi Valcer zamišljen kao hommage Eriku Satieu, francuskom skladatelju sanjivih, hipnotičkih Gymnopédies za klavir, a potom Polka i posljedni, razuzdani Galop.

Osim Palanovićevog, na koncertnom je programu djelo još jednog hrvatskog skladatelja, naslovni Divertimento za orkestar Bruna Bjelinskog, djelo iz bogatog autorovog opusa u kojem se ogleda njegov prepoznatljiv izraz i stil.

A finale koncerta bit će izvedba vjerojatno najpoznatije skladbe Felixa Mendelssohna, njegove Četvrta simfonija poznate kao Talijanska. Skladana tijekom njegovog putovanja u Italiju 1833. godine, jedna od Mendelssohnovih najomiljenijih skladbi odražava radost i ljepotu Italije, a nadahnuta je i vedrim talijanskim folklorom te brzim talijanskim plesovima saltarellom i tarantelom.
Mendelssohn je jednom svoju Četvrtu simfoniju nazvao plavo nebo u A-duru, a  dirigirao je i njenom praizvedbom  s Londonskom filharmonijom. Odmah je bilo  jasno zašto je Mendelssohn ovo djelo nazvao i svojim “najveselijim” djelom.

– HNK Zajc