Zagrebačko predstavljanje 66. Jazz festivala Ljubljana

U ponedjeljak je u dvorani Zagrebačkog kvarteta u Zagrebu održana konferencija za medije, na kojoj je predstavljeno 66. izdanje Jazz festivala Ljubljana, jednog od najdugovječnijih i najprogresivnijih jazz festivala u Europi.

Ovogodišnje izdanje – koje se održava od 2. do 5. srpnja – posvećeno je ne samo glazbenim inovacijama, već i ideji jazza kao društveno relevantne umjetnosti. Moderator predstavljanja programa je bio jazz novinar i publicist Davor Hrvoj, uz glazbene goste, jazz gitarista Filipa Pavića i pijanista Petra Ćulibrka.

Prostor slobode, dijaloga i otpora

Kako su istaknuli umjetnička direktorica festivala Tina Lešničar i direktor kulturno-umjetničkog programa Cankarjevog doma Peter Baroš, festival ne promatra jazz samo kao žanr, već kao prostor slobode, dijaloga i otpora.

„Jazz je više od glazbe – on je način razmišljanja, kolektivnosti, participacije, otvorenosti i društvenog angažmana“, poručila je Lešničar, naglasivši da program sve više reflektira upravo te vrijednosti.

Festival i ove godine želi biti platforma koja spaja umjetnost i angažiranost. To se jasno očituje u izboru izvođača, koji nerijetko djeluju i kao društveni kritičari i aktivisti. Otvorenje festivala na Križankama će obilježiti nastup legendarne američke basistice i kantautorice Meshell Ndegeocello, s projektom No More Water: The Gospel of James Baldwin, koji reinterpretira nasljeđe slavnog afroameričkog pisca u kontekstu suvremenih borbi protiv rasizma i nepravde.

Meshell Ndegeocello

U istom duhu nastupit će i Cécile McLorin Salvant, jedne od najistaknutijih glasova svoje generacije, višestruka dobitnica Grammyja, poznata po emotivnim izvedbama koje brišu granice između jazza, šansone, bluesa i kazališta. Publika će moći doživjeti i poetsku snagu Aje Monet, čiji se spoken word i slam poezija bavi temama sustavne opresije, klimatske krize i identiteta.

Cécile McLorin Salvant

Tako festival naglašava i snažnu prisutnost ženskih autorica i liderica – ne samo kao izvođačica već i kao kompozitorica, intelektualki i aktivistkinja, poput harfistice Brandee Younger ili trubačica Yazz Ahmed i Susane Santos Silva (kod nas je nastupila krajem 2023. u Kontejneru s Fredom Frithom) što odražava sve veću prisutnost i snagu umjetnica na globalnoj jazz sceni.

Inače, Yazz Ahmed je britansko-bahreinska trubačica poznata po stvaranju tzv. “psihodeličnog arapskog jazza”. U Hrvatskoj e je nastupila 2018. godine u sklopu opatijskog Jazz ex tempore projekta Elvisa Stanića. Ona donosi spoj jazza, arapske tradicije i elektronike rezultira zvukom koji je politički, introspektivan i futuristički.

Harfistica Brandee Younger koja oživljava naslijeđe Alice Coltrane i Dorothy Ashby te povezuje jazz, soul i hip-hop nastupit će s Slovenskim improvizacijskim gudačkim kvartetom, čime festival afirmira i međunarodnu suradnju. Ona će održati i masterclass za mlade glazbenike.

Osim zagarantiranog spektakularnog otvaranja 2. srpnja na Križankama, koje predvode Meshell Ndegeocello i Cécile McLorin Salvant, svaki dan festivala nosi svoj karakter, a postoje i geografske i idejne odrednice.

Kao dijalog s američkom scenom predviđen je nastup 3. srpnja Davida Murraya & Tarbaby. Veteran saksofona David Murray, već je poznat našoj publici, posljednji put je kod nas lani nastupio na zagrebačkom NO Jazz Festivalu. Ovaj puta stiže na inicijativu organizatora s trijom Tarbaby (Orrin Evans – klavir, Eric Revis – kontrabas, Nasheet Waits – bubnjevi). Njihova glazba je oštra, kritička i ekspresivna, a zajednički nastup predstavlja sudar tradicije i radikalnog društvenog komentara.

Britanski val i fuzije donosi u petak 4. srpnja Flock, supergrupa britanske nove jazz scene koja okuplja neke od najprodornijih mladih glazbenika. Njihov zvuk miješa jazz, elektroniku, eksperiment i improvizaciju. U subotu 5. srpnja Nduduzo Makhathini (kojeg smo mogli vidjeti u svibnju u Lisinskom), južnoafrički pijanist, glazbeni mistik i dekolonijalni mislilac kroz svoju glazbu utjelovljuje duhovnu obnovu, kolektivnu memoriju i viziju budućnosti kroz afričku perspektivu.

U programu posvećenom mladim snagama na „pozornici pod drvetom“ mlada francuska trubačica Fanny Posa i drugi nadolazeći glazbenici predstavljaju nove tendencije jazza u intimnijem, otvorenom prostoru.

Jazz u filmu, književnosti i susretu

Osim toga, uz koncerte, festival nudi bogat popratni program – od filmskih projekcija i izložbi do čitaonice jazz književnosti i neformalnih susreta u „after jazz“ zonama. Sve to stvara festivalski duh koji ne traži samo pukog slušatelja, već poziva publiku na aktivno sudjelovanje i promišljanje.

Jazz Festival Ljubljana ove godine iznova potvrđuje da suvremeni jazz nije samo glazba za pozornicu, nego i važan društveni komentar – zvučna refleksija suvremenog svijeta i njegovih tenzija. U vremenu polarizacija i kriza, više nije dovoljno nuditi samo glazbu, već i prostor nade, dijaloga i otpora.