Odlazak akademika Viktora Žmegača
Napustio nas je akademik Viktor Žmegač u 94. godini života. Viktor Žmegač rođen je u tadašnjoj Podravskoj Slatini s prvim danom proljeća, 21. ožujka 1929. godine, a rođendan je dijelio sa svojim najdražim mu kompozitorom Johannom Sebastianom Bachom. U rodnom gradu Žmegač završava osnovnu školu, dok svoje gimnazijske dane provodi u Virovitici i Osijeku.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira germanistiku, a zatim odlazi u njemačku saveznu pokrajinu Donju Sasku gdje 1959. godine stječe doktorat na studiju muzikologije na Sveučilištu u gradu Göttingenu. Tema doktorske disertacije bila je Glazba u djelu Thomasa Manna (njem. Die Musik im Schaffen Thomas Manns).
U razdoblju 1971-1999. godine predaje njemačku književnost na matičnom fakultetu u Zagreb gdje 2002. godine postaje professor emeritus.
Matica Hrvatska povodom akademikove smrti ističe kako “od 1998. Viktor Žmegač postaje autor Matice hrvatske i u posljednjih dvadesetak godina ta je izdavačka kuća bila njegov povlašteni nakladnik kod kojega je objavio 11 knjiga. Među njima se ističu: Od Bacha do Bauhausa (2006), Majstori europske glazbe (2009), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010), Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća (2014), Četiri europska grada (2017), Portreti gradova (2019) te prije nekoliko mjeseci objavljena knjiga Vrhunski europski romani (2021). Trenutno je radio na dovršetku nove knjige koja je trebala biti objavljena početkom sljedeće godine, pod radnim nazivom Kulturološki kvartet.”
Njegov pak opus formalno dijeli na dvije faze: “ranu književnoznanstvenu i kasnu kulturološku. Krunom njegova književnopovijesnog proučavanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana (treće, prošireno izdanje Matica hrvatska, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze kulturološko remek-djelo Od Bacha do Bauhasa, jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.”
Bio je glavni je urednik časopisa Umjetnost riječi, a 2012. godine postaje redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Uz prestižni status akademika, u međunarodnom je kontekstu bio član Saske akademije u Leipzigu i znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu.