Sara Glojnarić dobitnica nagrade Ernst von Siemens Förderpreis

Međunarodna glazbena nagrada Zaklade Ernst von Siemens za 2023. godinu bit će dodijeljena britanskom skladatelju i dirigentu Sir Georgeu Benjaminu, uz novčanu nagradu od 250,000 eura. Ova prestižna nagrada koju u ime Zaklade dodjeljuje Bavarska akademija lijepih umjetnosti od 1972. godine nerijetko se naziva i “Nobelovom nagradom za glazbu”. Na nagradnoj svečanosti koja će se održati 26. svibnja ove godine u dvorani Hercules u Münchenu, jedna od ponosnih nositeljica priznanja za skladateljski rad kojima će biti uručene nagrade, hrvatska je skladateljica Sara Glojnarić.

Foto: Rui Camilo © EvS Musikstiftung

Od 1990. godine, otkada se dodjeljuje skladateljska nagrada (Förderpreis), Glojnarić je druga hrvatska skladateljica kojoj je dodijeljena ta glasovita nagrada i međunarodno priznanje. Prije nje, istu je nagradu 2021. godine dobila Mirela Ivičević.

Uz Saru Glojnarić skladateljske nagrade Zaklade Ernst von Siemens za 2023. godinu primit će i britanski skladatelj Alex Paxton te američki skladatelj Eric Wubbels. Ovih će troje skladatelja uz priznanje dobiti i novčane nagrade u iznosu od 35,000 eura.

Glazbena zaklada Ernst von Siemens, koja ove godine slavi pola stoljeća postojanja, za projekte iz područja Nove glazbe dodjeljuje potpore u iznosu od preko 3.7 milijuna eura.

Za Zakladu Ernst von Siemens, u povodu objave nagrađenih skladateljica i skladatelja, o Sari Glojnarić tekst je napisala muzikologinja Iva Lovrec Štefanović. Tekst, dostupan u njemačkoj i engleskoj inačici na mrežnim stranicama Zaklade, u nastavku prenosimo u cijelosti.

Foto: Rui Camilo © EvS Musikstiftung

Na zvjezdanome tragu

Astrolozi će zasigurno rođendanske poveznice tumačiti kao znakovite, a činjenica da je Sara Glojnarić rođena (u Hrvatskoj na početku ratne godine 1991.) ne samo na rođendan svoje majke, nego i na rođendan pop ikone Davidea Bowiea, može se čitati kao jedan od smjerokaza njezina puta ad astra.

Glazba kojom je bila okružena u djetinjstvu pokazala se i kao prirodan put kojim je glazbeno školovanje usmjerila na kompoziciju, dobivši čvrsti temelj u klasi akademika Davorina Kempfa (inače učenika jednog od najznačajnijih hrvatskih kompozitorskih pedagoga 20. stoljeća Stjepana Šuleka, koji je također bio učitelj i Milku Kelemenu, koji je nakon Zagreba otišao u Stuttgart i ondje bio važan profesor).

Sara Glojnarić je otišla u Stuttgart na studentsku razmjenu Erasmus, i ondje ostala – i do zaključka školovanja, ali i poslije diplome u novoj klasi Martina Schüttlera, stvorivši ondje svoje stanište iz kojeg putovi vode posvuda – kako u kreativnim smjerovima, tako i u stvarnim putovanjima, seminarima, rezidencijama ili gostovanjima.

Otvaranje svijeta koji je sasvim prirodno ušao u njezin pružio je mladoj skladateljici prostor igre, eksperimenta ali i dubokih promišljanja društva, nepravde, ili nasljeđa stoljeća u kojem se rodila, ali koje uzima iz nekih tuđih sjećanja i nostalgije.

Uz profesora Schüttlera savladala je posve drukčije kreativne izraze, korištenje videa, multimedije, montaže i posve raspršila ikakve predrasude prema ne- klasičnim glazbenim zalihama iz povijesti ali i suvremenog trenutka, a život u vrevi novih ideja uz prilike za nove izazove doveli su Saru Glojnarić do prvih važnih nagrada, kao što je bila ona u Darmstadtu 2018. za jedinstvenu ideju i realizaciju djela odnosno instalacije #popfem2 u kojima snimke saslušanja za Vrhovni sud SAD-a minuciozno majstorski slaže u jedinstven kolaž koji svjedoči o mizogijijskom društvu i sustavu.

Originalan način razmišljanja koji posljedično uzrokuje i uzorkuje montažu video materijala te konačnu umjetničku kreaciju i svojevrsni iskaz, otkriva Saru Glojnarić kao vrsnu minijaturisticu, strpljivu istraživačicu i jasnu aktivistkinju za prava žena, ali i ukupno čovječanstvo koje želi doživjeti kao svijet jednakih, odnosno jednakopravnih pojedinaca.

Duhovit, ali i duboko promišljen rad This Champagne is Burned (2021) nastavlja tim putem u novim prostranstvima koje otvara nesklapnost prijevoda (i) sinkronizacije, pa se tako u tom video radu predstavljenom u klasičnoj utvrdi avangardizma Darmstadtu – supotstavljaju (i suprotstavljaju) rečenice i pojave Karlheinza Stockhausena i Dolly Parton, čiji je hit Jolene poput promenade iz Slika s izložbe, a zaključni ulomak iz kultne TV serije Dinastija poentira končetistički poput kakva manirističkog stiha iz ranobaroknih vremena.

Sara Glojnarić, kao dijete rođeno na zaključku 20. stoljeća uspješno ga istražuje, razlaže i ponovno slaže u vlastite poruke. No, ne samo na razini analize i jukstapozicije video materijala, nego i kao veliko istraživanje pop glazbe te njezinih zvučnih fetiša koje prerađuje u zanimljive „zašećerene“ skladbe ciklusa Sugarcoating čija je četvrta epizoda (sugarcoating#4) za veliki orkestar uspješno praizvedena na posebnom koncertu festivala Wien Modern (u studenom 2022.) donijevši najgušći derivat istraživanja u studiji milijun pop pjesama: glasnoća koja preuzima primat, visina tona i teksture koje su reduciranije i komprimiranje uz repetitivnost i loopove.

A upravo gustoća koja proizlazi iz spomenutoga najočitija je odrednica orkestralne skladbe koja se glazbenicima daje gotovo kao atletska disciplina, zahtjevnošću i virtuoznošću, kako je i sama Sara Glojnarić u jednoj eksplikaciji istaknula.

Podsjetimo, Glojnarić je najmlađa laureatkinja recentno primljene značajne nagrade Erste Bank Kommpositionpreis, i jedina izvan Austrije koja ju je do sada dobila, a to je tek jedna u nizu nagrada i priznanja koja su već stigla na njezinu adresu – od nagrade za mlade glazbenike Ivo Vuljević i nagrade Porin u njezinoj domovini Hrvatskoj, pa do važnih narudžbi, kao što su one za nova operna djela kojima Sara Glojnarić također svaki put svježe pristupa kao dio tima, ali njezin nesmiljen instinkt za intrigantnost glazbe u takvim formatima se pokazuje kao osebujni pečat cijeloga djela.

Od opere za djecu Žabica kraljica do opere koja je bila procijenjena i označena za odrasle (18+) Im Stein i koja je zbog pandemijskih uvjeta ostvarena u neočekivanom filmskome formatu prema istoimenome romanu Clemensa Meyera koji je i napisao libreto (opere koja je otvorila poglede na egzistencijalne stvarnosti nakon pada Berlinskog zida uz pojedinosti svijeta prostitucije i mračnog podzemlja), i prema novim izazovima koje je sve uspješno ostvarila, te upravo piše i svoj novi operni naslov.

Sara je praktična sportašica, doduše amaterska, ali triatlon je disciplina koju je na neki način u svojem umjetničkom životu potvrdila i trima praizvedbama u tri tjedna na zaključku prošle godine, a poveznicu s atletskom disciplinom otvorila je u novom nizu skladbi koji je započela u djelu Latitudes za preparirani klavir.

Uredna i kreativno osmišljena web stranica, suradnja s izdavačem, preciznost u ispunjavanju planova i rokova – rekli bismo Pure Bliss, kako i naslov recentne skladbe za ansambl Klangforum Wien kaže, skladbe koja će nakon bečke praizvedbe obići festivale Europe, i stići i do Sarine početne točke blistave karijere – Zagreba, i njegova poznatog festivala Muzički biennale koji je osnovao upravo (na početku teksta spominjani) Milko Kelemen.

A zvjezdani trag /stardust/ koji je prosuo svijetom David Bowie, svakako je nekonformističkim i slobodnim stvaralaštvom dotaknuo i Saru Glojnarić, koja vrlo neopterećeno kutijama i ladicama u koje glazba često biva smještena, uzdiže pogled i ponekad nam uzvraća iznenađujućim rakursom na sadašnjicu, na osnovne pojmove i stavove života, uvijek maštovito i uvijek izuzetno ljudski.

– Iva Lovrec Štefanović

Foto: Rui Camilo © EvS Musikstiftung

O Sari Glojnarić moći ćete čitati više i na portalu Glazba.hr, a laureatkinji skladateljske nagrade Zaklade Ernst von Siemens bit će posvećena i emisija Putovi hrvatske glazbe u petak u 11 sati na Trećem programu Hrvatskog radija.