24
svi
Vijesti plus

Drastičan skok Umjetničkog društva suvremenih učitelja

Drastičan skok

share

Specifičnost (potreba) glazbenih škola

Suočena s nemogućnošću obavljanja svog posla zbog protuepidemijskih mjera koje su u proljeće 2020. godine potpuno zatvorile sve obrazovne institucije, iz čega nisu bile izuzete ni glazbene škole (premda je opravdanost tog poteza itekako bila upitna jer se u njima u velikoj mjeri odvija individualna nastava), jedna je zagrebačka profesorica klavira tadašnjoj ministrici obrazovanja uputila otvoreno pismo koje je snažno odjeknulo unutar stručnog kruga glazbenih pedagoga.

Dok je dio njih smatrao da nije potrebno istupati u javnost (premda su bili svjesni svih nedostataka koje je sa sobom nosila tzv. online nastava), dobar dio je ipak podržao kolegicu koja je bez zadrške upozorila na potpunu ‘nevidljivost’ glazbenih škola u odlukama koje su se tih dana donosile u resornom ministarstvu.

Mali korak za obrazovni proces, veliki za glazbenu zajednicu

Svijest o potrebi redefiniranja položaja glazbenih škola, koje su prema nekim sarkastičnim komentarima u pandemijsko vrijeme doživjele nadasve drastičan skok iz 19. u 21. stoljeće, pretvorila se u sjeme iz kojeg će potom nastati Umjetničko društvo suvremenih učitelja (UDSU). Među djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi Društva prema Statutu usvojenom u kolovozu 2020. ističe se „organiziranje edukacije učitelja u skladu s najmodernijim dostignućima tehnologije i pedagoškim saznanjima, putem suvremenih oblika komunikacije“.

Na tom je tragu u travnju prošle godine održan Summit: Dobro ugođena edukacija, obuhvativši širok spektar tema i predavanja domaćih te inozemnih predavača koja su nadilazila dotadašnje suhoparno organizirane stručne skupove. Trodnevno događanje organizirano je u potpunosti online, s mogućnošću pregleda video materijala neograničen broj puta unutar 24 sata od postavljanja, a zbog velikog interesa stručne javnosti sva su predavanja i u narednih šest mjeseci ostala dostupna članovima Društva.

Koliko smo se uistinu spremni mijenjati i otkrivati nešto novo u odgojno-obrazovnom procesu te kako na naš rad utječu promjene radnih okolnosti

Dobar odaziv i izuzetno pozitivne reakcije zainteresiranih polaznika rezultirale su organizacijom Summita II: Dobro ugođena edukacija, održanog od 13. do 15. svibnja ove godine. I ovog su puta predavanja bila unaprijed snimljena i dostupna online tijekom sva tri dana trajanja summita, a izborom tema organizator je pokušao odgovoriti na dva ključna pitanja: koliko smo se uistinu spremni mijenjati i otkrivati nešto novo u odgojno-obrazovnom procesu te kako na naš rad utječu promjene radnih okolnosti.

Što je zapravo važno za umjetničko sazrijevanje?

Kroz više prezentacija istaknuta je važnost improvizacije koja je u današnjem glazbenom obrazovanju potpuno zanemarena. Naime, većina vanjskih edukacija koje se provode u glazbenim školama odnosi se na individualne seminare uglednih pedagoga s visokoškolskih institucija kroz koje se učenici najčešće pripremaju za nastupe na raznim natjecanjima čiji je broj već godinama u izrazitom porastu.

Natjecanja su u dobroj mjeri korisna budućim profesionalcima, no višemjesečni (a ponekad i višegodišnji) rad na istom programu s kojim se učenik predstavlja na različitim natjecanjima ograničava upoznavanje šire literature i stjecanje praktičnih vještina neophodnih za puno umjetničko sazrijevanje. Neki pedagozi smatraju da su natjecanja snažna motivacija za vježbanje i napredak učenika, no hiperinflacija takvih manifestacija umanjuje njihovu stvarnu vrijednost te najčešće ostaju samo bodovi koje upravo pedagozi (zahvaljujući pogrešno postavljenom sustavu) koriste za vlastito napredovanje.

U odnosu na broj upisane djece, tek mali postotak njih bit će u stanju odgovoriti na izazove postojećeg plana i programa, zamišljenog s ciljem stvaranja instrumentalista-virtuoza.

U pandemijskom vremenu natjecanja su predstavljala rijetku mogućnost javne prezentacije rada, no ne treba zaboraviti da većina učenika koji pohađaju glazbene škole ipak nisu natjecatelji. U odnosu na broj upisane djece, tek mali postotak njih bit će u stanju odgovoriti na izazove postojećeg plana i programa, zamišljenog s ciljem stvaranja instrumentalista-virtuoza. S preostalom većinom pedagozi imaju dvije mogućnosti: natjerati ih da zamrze glazbu jer im je prezahtjevna ili ih potaknuti da je zavole, što je – ako se slijepo drže propisanog plana i programa – potpuno nemoguće.

Drastičan skok

Upravo u tom poticanju treba biti vješt jer današnja opća dostupnost svih vrsta informacija i drugih podražaja čini da djeci sve vrlo brzo dosadi. Stoga su ideje o uključivanju osmišljene improvizacije u glazbeno obrazovanje iznesene u više predavanja na ovom summitu (Søren Bebe, Jurica Leikauff, Elvira Happ) i potkrijepljene praktičnim primjerima u kojima su djeca, bez obzira na stečeni stupanj solističke vještine, kroz improvizaciju upoznavala svoj instrument i razvijala kreativnost – ključni preduvjet djelovanja svake umjetničke institucije.

Dostupnost i uključivanje – Svi za 1, 1 za sve

Skup je otvorio i izuzetno važnu temu inkluzije djece s teškoćama u razvoju u programe glazbenih škola, u predavanju Marije Pranjić i Dajane Papić, pri čemu je istaknuto da su stavovi i kompetencije nastavnika temelj obrazovne inkluzije. Upravo je zato neophodno preispitati postojeći sustav napredovanja nastavnika u kojem se ponajviše vrednuje tzv. izvrsnost i uspjesi učenika na natjecanjima, dok mali koraci u napretku djece s teškoćama u razvoju pružaju poticaj isključivo kroz osobnu satisfakciju nastavnika.

Neophodno preispitati postojeći sustav napredovanja nastavnika u kojemu mali koraci u napretku djece s teškoćama u razvoju pružaju poticaj isključivo kroz osobnu satisfakciju nastavnika

Jedna od značajnih aktivnosti UDSU bili su i podcasti u kojima su se bavili problematikom korepeticije na glazbenim i plesnim školama te na muzičkim akademijama. Tim „suvremenim oblikom komunikacije“, da se referiramo na ciljeve iz Statuta Društva, potaknuto je osnivanje specijalizirane Radne skupine na čelu s Lindom Mravunac Fabijanić, čiji je cilj poboljšanje statusa umjetničkih suradnika-pijanista na svim obrazovnim institucijama u Hrvatskoj.

O nekim aspektima te podcijenjene, a neophodne vještine (za koju također u postojećem sustavu ne postoji odgovarajući razvojni plan), na summitu je osim spomenute voditeljice Radne skupine, predavanje održala i voditeljica Korepeticije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Eva Kirchmayer Bilić.

Potencijal suvremenih tehnologija u obrazovanju

Ovom su prilikom prvi put predstavljene i dvije inicijative na posve različitim stupnjevima obrazovne vertikale od kojih svaka iz svoje perspektive istražuje potencijal suvremenih tehnologija u obrazovanju.

Prva od njih, edukativna aplikacija NOMI, namijenjena je djeci predškolskog uzrasta. Razvoj aplikacije potaknut je situacijom u kojoj nastavnici glazbe nisu imali mogućnost rada s djecom uživo, a temelji se na ideji da tehnološka dostignuća ne moraju biti nužno neprijatelj glazbenog obrazovanja djece.

Na drugom kraju obrazovne vertikale nalazi se, pak, novi preddiplomski studijski program Glazba i mediji Sveučilišta Sjever u Varaždinu koji je u ovoj akademskoj godini upisao prvu generaciju studenata.

Na postojećim akademijama imamo značajan broj uspješnih mladih umjetnika neupitnog virtuoziteta s međunarodnim priznanjima. No, već sad njihove su aktivnosti vidljive uskom krugu ljudi, a bez sustavnog ulaganja u sve stupnjeve i oblike glazbene pedagogije, te mlade umjetnike uskoro u Hrvatskoj neće više imati tko slušati. Tome je znatno pridonio i stav o neistupanju u javnost s početka ovog teksta.

Povijest nas uči da je svaki pokušaj zadržavanja statusa quo dugoročno ostavljao ozbiljne posljedice, a često i rezultirao srljanjem u propast.

Glazbena je umjetnost zasnovana na fleksibilnosti, stoga je izuzetno važno odgajati nove generacije da prihvate izazov i ohrabre se upravljati tehnologijama kojima su okruženi

Glazbena je umjetnost zasnovana na fleksibilnosti, stoga je izuzetno važno odgajati nove generacije da prihvate izazov i ohrabre se upravljati tehnologijama kojima su okruženi, a djelovanje Umjetničkog društva suvremenih učitelja u tom smjeru predstavlja neophodan i značajan iskorak.

Moglo bi Vas zanimati