09
pro
Vijesti plus

MAKK 2021. – što smo naučili, gdje smo sada i gdje ćemo biti?

MAKK 2021.

MAKK 2021. /Matej Grgić

share

Iza nas je još jedno izdanje Međunarodne autorske konferencije kreativaca MAKK 2021. koje je okupilo profesionalce iz domaće i inozemne glazbene industrije, ali i stručnjake iz područja intelektualnog vlasništva.

Kao i svake godine, MAKK je događaj na kojem se govori o novim trendovima iz područja industrije, a ove je godine poseban fokus stavljen na utjecaj pandemije na domaću glazbenu industriju, navike konzumiranja glazbe najnovije generacije slušatelja te potencijal domaćih glazbenika na inozemnom tržištu. Također, detaljno je prodiskutiran i predstavljen novi oblik Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je u proteklih nekoliko mjeseci izazvao ozbiljne polemike u javnosti te polarizirao domaću glazbenu industriju.

Očekivan pandemijski pad u glazbenom sektoru kulturne i kreativne industrije

Neupitno je da je pandemija negativno utjecala na mnoge segmente kulturne i glazbene industrije, a razmjeri štete koja je nanesena ovom sektoru postali su puno jasniji nakon iznošenja kvantitativnih podataka, odnosno rezultata studije Kreativne i kulturne industrije u RH i COVID koju je izradio Ekonomski institut Zagreb, a na narudžbu Ministarstva kulture i medija RH i Hrvatskog društva skladatelja, a na MAKK-u ih je predstavila ravnateljica EIZ, dr. sc. Tajana Barbić.

Studija je pokazala kako su kulturne i kreativne industrije (KKI) u Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2019. godine konstantno i snažno rasle, kako bi 2019. godine dosegle 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Njihova je bruto dodana vrijednost (BDV) u toj godini iznosila 10,1 milijardi kuna. Na njih je tada otpadalo 3,51 posto od ukupne zaposlenosti u zemlji. Više od 62 posto zaposlenih u hrvatskim KKI imaju više i visoko školsko obrazovanje, a dvije trećine zaposlenih u tim industrijama pripada u radno najaktivniju dobnu skupinu, od 25 do 49 godina.

MAKK 2021.

MAKK 2021./Matej Grgić

Dok je ukupni pad prihoda u podsektoru glazbe u 2020. iznosio 41 posto u odnosu na 2019. godinu, a u filmu 36 posto, neki su podsektori KKI ipak i tijekom ovog pandemijskog razdoblja nastavili s rastom. To vrijedi za arhitekturu ali, posebno i očekivano, za računalne programe, igre i nove medije, podsektor KKI čiji je prihod rastao i u 2020. godini za 9 posto.

Inovativnost, poduzetništvo te podrška države ključna za oporavak

No, činjenica je da većina podsektora i u poslovnim prihodima i neto dobiti bilježi pad. Pad prihoda hrvatskih KKI bez podsektora računalnih programa i igara, kojemu su izvanredni vanjski uvjeti potaknuli rast u 2020. godini, iznosi 11,7 posto u odnosu na 2019. godinu. To je značajno više od pada prihoda u ostalim industrijama u zemlji, koji za to razdoblje iznosi 7,7 posto.

Važnost KKI istaknuli su i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar financija Zdravko Marić koji su najavili podršku ovom sektoru kako bi se osigurao njegov opstanak i daljnji razvoj u narednom razdoblju.

Kao zaključak istraživanja navedena je nužnost prilagodbe u digitalizaciji sektora te poticanje inovacija u istom, kako bi se prilagodili vremenu i situaciji u kojoj se nalaze. Također je istaknuta važnost nastavka mjera za potporu poduzeća koja posluju u ovom sektoru i potiču inovacije, kao i podrška kulturnom poduzetništvu.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima

Dr. sc. Romana Matković predstavila je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u kojem je u prvom planu prilagodba autorskih prava digitalnom tržištu. U Zakonu stoji obaveza kolektivnog ostvarivanja prava za mnoge oblike koji do sada time nisu bili obuhvaćeni, a odnosi se također i na emitiranje, reemitiranje, izravni protok, prateće internetske usluge i sinkronizaciju. Zakon je uredio pitanje distribucije autorskog sadržaja na internetu.

Predstavljen je i novi odnos proizvođača fonograma i izvođača na internetu. Kod ugovora o korištenju glazbene, odnosno umjetničke izvedbe na internetu umjetnik izvođač se obavezuje za proizvođača fonograma osnovati pravo činjenja dostupnim javnosti te odgovarajuće pravo umnožavanja. Proizvođač fonograma obavezuje se umjetničku izvedbu na ugovoreni način iskorištavati, umjetniku izvođaču za stečena prava platiti ugovorenu naknadu, ako ugovorom nije drugačije određeno; brinuti se o uspješnom iskorištavanju umjetničke izvedbe na internetu te davati umjetniku izvođaču podatke o iskorištavanju.


Prijelazni režim nalaže da Ugovori o iskorištavanju glazbenih izvedaba umjetnika izvođača koji su između umjetnika i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu Zakona moraju se uskladiti s odredbama Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona. U protivnom će se smatrati da proizvođač fonograma nije stekao prava na iskorištavanje glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu te da se prava umjetnika izvođača u vezi s iskorištavanjem glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu ostvaruju kolektivno.

Novinarsko djelo po prvi put posebna kategorija autorskih djela

Novost je definicija novinarskog djela u Zakonu, kao posebna kategorija autorskih djela. To su članci, fotografije i audiovizualni prilozi.

Novost je, također, i atribucija vijesti te je novinarski rad napokon i pravno prepoznat kao autorsko djelo, a samim time podliježe ovom zakonu. Vijesti kao takve nisu zaštićene autorskim pravom, no prilikom prenošenja ‘tuđih’ vijesti potrebno je navesti naziv nakladnika i ime novinara, ako je to u skladu s praksom o medijskom izvještavanju. Prilikom preuzimanja sadržaja iz tuđih priloga koje ne predstavljaju povredu autorskog i srodnih prava treba navesti nakladnika i novinara ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvještavanju.

MAKK 2021.

MAKK 2021./Matej Grgić

Uređen je i odnos nakladnika i novinara. Nakladnici imaju udio u naknadama koje se kolektivno ostvaruju za novinarska djela stvorena u radnom odnosu te naknade za djela stvorena po narudžbi. Novinari imaju pravo na udio u naknadi za srodna prava nakladnika koja kolektivno ostvaruju na internetu prema medijskim agregatorima i platformama.

Podijeljena mišljenja

Nakon predstavljanje Zakona, održana je panel rasprava koja je po prvi puta za istim stolom okupila predstavnike glazbenih, filmskih, novinarskih i nakladničkih udruga u panel diskusiji pod nazivom Što donosi novi Zakon o autorskom i srodnim pravima?  Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a; Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a; Dražen Klarić, glavni urednik i član uprave Večernjeg lista; Nikša Bratoš, predsjednik HGU-a i Jasna Nanut, zamjenica predsjednika DHFR, uz moderiranje glavnog direktora HDS ZAMP-a, Nenada Marčeca, sagledali su najbitnije odrednice novog Zakona istaknuvši potrebu za boljom suradnjom unutar sektora i nužnost prilagodbe dosadašnjeg načina poslovanja.

Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, istaknula je da je medijski ‘sukob’ između diskografa i izvođača u proteklih nekoliko mjeseci prividno stvoren; da su oni najprirodniji partneri koji moraju surađivati te da još uvijek surađuju, a vjeruje da će to tako ostati i dalje. HDU je istaknuo, navodi Maja, neopravdanu i nepotrebnu intervenciju države u privatno-pravne odnose između diskografa i izvođača, što je za njih problematično s više aspekata. U pojedinim je odredbama zakona propisano na koji točno način se moraju potpisivati ugovori između diskografa i izvođača te je na taj način, smatraju, ograničena ugovorna i tržišna sloboda i sve je uglavnom fokusirano na neku formu, prije nego na pravu volju stranaka.

Je li potrebna revizija 180 tisuća ugovora u sljedeće tri godine?

Također, navodi da se – ne izričito, ali implicitno – uvodi obvezno kolektivno ostvarivanje prava, što su sve europske institucije do sada odbile, jer za to nije bilo nikakvih opravdanja, s obzirom da su zaključili da tu nema nikakvih interesa za izvođača. Ono što im je najproblematičnije jest uvođenje retroaktivnosti, odnosno činjenica da svi ugovori koji su ugovoreni prije stupanja na snagu ovog zakona zapravo se sada trebaju ponovno revidirati, a međusobni odnosi se moraju ponovno regulirati u roku od tri godine, što bi značilo da će diskografi u sljedeće tri godine trebati revidirati oko 180 tisuća ugovora. Ako se to ne napravi, ta prava se automatski ostvaruju kolektivno, što znači preko jedne organizacije.

Maja Vidmar Klarić tvrdi da je ta odredba ne samo u izričitoj suprotnosti s direktivom, već i protivna Ustavu Republike Hrvatske, budući da zakoni nemaju povratno djelovanje. Postavila je i pitanje što će biti nakon te tri godine, posebice ako neki izvođač ne prihvati potpisati te što će biti sa svim naknadama koje su diskografi već isplatili izvođačima, hoće li im izvođači trebati vratiti te naknade ili ne. Smatra da je ovime u Hrvatskoj stvoren europski presedan, zbog čega se spremaju podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona.


Nikša Bratoš, predsjednik HGU-a, suprotnog je mišljenja te pozdravlja novine Zakona. Ističe kako nema ništa protiv presedana koji je kvalitetno rješenje te smatra da ga se ne bi trebali odricati.  Naveo je konkretan primjer promjene u funkcioniranju industrije, a zbog kojeg je bilo nužno uvesti promjene u Zakon. Riječ je o ulaganju diskografa u proizvodnju fizičkog primjerka kada se moglo relativno jednostavno odrediti koliko je uloženo u finalni proizvod od svake strane. Sada je, kaže, glazba ‘beztjelesna’ pa nema više postupka troška za sve komponente ove vrste distribucije sadržaja. Navodi kako se omjeri kod internetske distribucije trebaju pravno urediti te da stari ugovori sukladno tome nisu adekvatni.

Pozdravlja prepoznavanje razlike od strane zakonodavca te potrebu postojanja pisanog ugovora, budući da su mnogi do sada jednako vrednovali i usmeni ugovor, što više neće biti moguće. Maja Vidmar Klarić dodala je kako su velike investicije provedene unazad posljednjih dvadeset godina kako bi se u potpunosti digitalizirao diskografski katalog, a ujedno je istaknula izazove u vidu prisutnosti na digitalnim servisima koji podrazumijevanju ulaganje, između ostalog, i u promociju i marketing. Istaknula je da su prvi, uz Sony Music, razvili aplikaciju Now Is Digital gdje izvođači imaju transparentan uvid u korištenje njihove snimke na digitalnim servisima te zaključila da i dalje žele raditi na unaprjeđivanju prava izvođača na obostranu korist.

Intervencija nakladnika u autorska djela

Što se tiče odnosa novinara i nakladnika, istaknuli su problematiku mogućnosti intervencije izdavača u autorska djela novinara te činjenice da izdavač posjeduje autorsko djelo nakon prekida radnog odnosa. Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a istaknula je da intervencijama izdavača može doći do plasiranja dezinformacija u javnosti na što je Dražen Klarić, glavni urednik i član uprave Večernjeg lista, predložio dogovor između novinara i poslodavca, što je, kaže, kod njih oduvijek bila praksa. Također je istaknuo da se u javnosti svakako trebaju istaknuti izazovi s kojima su se mediji suočili prilikom pandemije te da nije bilo nimalo jednostavno monetizirati digitalizaciju.

Hrvatske zvijezde na inozemnom tržištu

Od TikToka do Mjeseca i nazad bio je naziv panel diskusije na kojoj su sudjelovali Albina, Irena Žilić, Maja Trstenjak te Fabian Stilke, generalni direktor Universal Music Western Balkans. Raspravljalo se o potencijalu domaćih glazbenika na inozemnim tržištima te što je potrebno za uspjeh na međunarodnoj razini. Zaključeno je da je za inozemni uspjeh potrebna velika razina profesionalnosti, mukotrpan rad te uz sve to ipak i malo sreće. Također, govornici su se dotaknuli činjenice da domaća pop glazba sporo prati trendove, za razliku od, na primjer, Srbije, koja je u posljednjih nekoliko godina iznjedrila impresivnu digitalnu scenu. Fabian Stilke objasnio je kako, iz njegova iskustva, ne postoji pouzdan ‘recept’ za uspjeh na inozemnom tržištu, da je to ovisno o žanru, priči koja se krije iza glazbenika, ali i da jezik na kojem se stvara nije nužno barijera.

Prikupljanje i angažman publike cilj kreatora glazbenog sadržaja nove generacije

Kraj prvog dana konferencije pripao je Krissu Thrakraru iz konzultantske kuće MIDiA Research koji je u svojoj jednosatnoj prezentaciji predstavio viđenje budućnosti i daljnjeg razvoja glazbene industrije.

Thrakrar je naveo kako se industrija mijenja od izvođača prema glazbenim kreatorima, odnosno stvarateljima sadržaja koji glazbeni sadržaj plasiraju s ciljem povećanja dosega i izazivanja reakcija, odnosno angažiranja publike. Na globalnoj razini, nezavisni izvođači i diskografske kuće iz godine u godinu povećavaju svoj udio u ukupnim prihodima svjetske industrije te smatra da će se ovaj trend nastaviti.

MAKK 2021.

MAKK 2021./Matej Grgić

Korisnici Generacije Z, navodi, glazbu stvaraju kako bi prvenstveno dobili prepoznavanje u zajednici te izgradili lojalnu bazu fanova. Prioriteti izvođača su se promijenili, stoga im je ugovor s diskografskom kućom danas postao iznimno malo važan, s obzirom na druge prioritete. I pored trenutno prisutnih društvenih mreža i glazbenih platformi, nova generacija pronalazi nove digitalne alate kako bi izrazila svoju kreativnost i plasirala sadržaj na internet. Također je istaknuo povećanje važnosti podcasta te postojanje lojalnih pratitelja. Naveo je i činjenicu da se udio slušanja glazbe na streaming servisima kod mnogobrojnih slušatelja smanjuje u korist slušanja podcasta.

Zaključio je kako je streaming u potpunosti promijenio glazbenu industriju, dok kreatori sadržaja na istima imaju primarni cilj dobivanje pažnje od digitalne publike. Pred nama je nova generacija kreatora sadržaja s novim navikama ponašanja i stvaranja, što će se zasigurno odraziti na blisku budućnost i konzumaciju glazbe, a industrija treba uvidjeti i definirati mogućnosti monetizacije ovog principa kojim će osigurati daljnji rast i razvoj.

Drugi dan, u organizaciji Hrvatskog društva za autorsko pravo, okupio je pravnike i stručnjake iz područja intelektualnog vlasništva: Romana Matanovac Vučković, Ivana Kanceljak i Dino Gliha osvrnuli su se na novi Zakon o autorskom pravu, sadržajna ograničenja autorskog prava u korist kulturnih institucija te odnos autorskog prava i tržišnog natjecanja u razdoblju digitalizacije i start-upova. Posebno zanimljiva bila je panel diskusija o umjetnoj inteligenciji i autorskom pravu u kojoj su, uz moderiranje Marka Jurića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali Marijana Šarolić Robić, MBA Croatia; Blaž Zupan s ljubljanskog Fakulteta za računalništvo in informatiko te Bojan Stipić, CEO platforme Mindsmiths.

O djelima arhitekture u svjetlu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima raspravljali su Krešimir Partl iz Ministarstva kulture i medija, Rajka Bunjevac, zamjenica predsjednika Hrvatske Komore arhitekata , Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb i Roman Šilje, novi predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.

Moglo bi Vas zanimati