MAKK 2026. otvorio ključna pitanja glazbene industrije
Od autorskih prava do umjetne inteligencije: Tko će zarađivati od glazbe budućnosti?
Četrnaesta međunarodna autorska kreativna konferencija MAKK danas je uspješno otvorena, i to na novoj lokaciji, u predivnom ambijentu Kaptol Boutique Cinema & Bara
U pozdravnim govorima predstavljene su glavne teme ovogodišnjeg MAKK-a: zarada glazbenika, streaming i umjetna inteligencija. Ove godine posebno je izražena međunarodna komponenta pa su se tako mogla čuti i predavanja predstavnika stranih društava glazbenih autora kao što su CIAM i AEPO-ARTIS.
Kreativne industrije rastu, a glazba mijenja svoje mjesto na tržištu
Čast prvog predavanja pripala je dr. sc. Tajani Barbić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, a riječ je bila o analizi kulturnih i kreativnih sektora u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2024., koji čine 4 % djelatnosti, a njihov relativni značaj u ukupnom gospodarstvu povećao se, dok se poredak djelatnosti unutar sektora promijenio.

MAKK 2026./foto: Lucija Ocko/PIXSELL
Primjerice, 2012. godine na vrhu su poretka bili izdavaštvo i elektronički mediji, dok su danas na vrhu računalni programi, igre i novi mediji, a odmah zatim oglašavanje i tržišno komuniciranje te glazba i izvedbeno-vizualne umjetnosti. To se, jasno, odrazilo i na broj zaposlenih. Pritom petina zaposlenih u takvim sektorima nije u radnom odnosu kod pravne osobe, već je riječ o obrtnicima i sličnim oblicima zaposlenja. Javna izdvajanja za kulturu između 2021. i 2024. više su nego udvostručena. Spomenut je i pad prihoda tijekom pandemije 2020., najviše u kategoriji glazbe i izvedbenih umjetnosti, koja je tada zabilježila pad od čak 41,3 %.
Uslijedio je sjajan, autentičan glazbeni nastup istarske kantautorice Elis Lovrić, koja je izrazito emotivno, u intimnoj atmosferi, uz vlastitu pratnju na gitari izvela dvije svoje pjesme („Sretno ti bilo” i „Merika”) na labinjonskoj cakavici, dok smo stihove tijekom izvedbe mogli pratiti i u engleskom prijevodu.
View this post on Instagram
Kako biti prepoznat u oceanu glazbe?
Jedno od glavnih predavanja održao je predsjednik CIAM-a Arriën Molema, a bavio se temom stvaratelja u središtu pozornosti te autorskim pravima, vrijednostima i budućnošću glazbe. U glazbenom su autorstvu, kaže, ključna i neophodna tri aspekta: samostalno odlučivanje autora, dobivanje naknade za rad te raznolikost sadržaja.
Kako danas glazbu većinom slušamo na streaming servisima koji nam pružaju neograničen katalog glazbe, glavni je problem privući pažnju i omogućiti publici da nas „otkrije”. Pritom se pojavljuje pitanje kako biti prepoznat u oceanu sadržaja na streamingu, koji stvara probleme u sva tri spomenuta aspekta. Tu se još javljaju problemi algoritamske pristranosti i nejednakih isplata po slušanju pjesme, koje nisu fiksne i ovise o samom servisu. Konačno, izjavio je kako se ljudi kreativno natječu sa sadržajem koji stvara umjetna inteligencija, koja može generirati gotovo neograničene količine sadržaja, dajući svima još jednu temu za razmišljanje.

MAKK 2026./foto: Lucija Ocko/PIXSELL
Ibán García del Blanco voditelj je neprofitne organizacije AEPO-ARTIS, koja predstavlja 41 europsku organizaciju za kolektivna prava (u Hrvatskoj je to HUZIP) te koja obuhvaća otprilike 650.000 izvođača. Posebno se dotaknuo teme revizije Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM), koju je Hrvatska prenijela u Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Zanimljiva je tema koju je spomenuo i tzv. value gap, tj. razlika između prihoda koje glazba stvara na platformama i iznosa koji od toga zaista stigne do autora, izvođača i izdavača.
View this post on Instagram
Hrvatska glazbena industrija treba strategiju, ali i financijsku održivost
U sljedećem su izlaganju Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca i Jakov Kolega iz GreenGreen Advisoryja predstavili Nacionalnu strategiju razvoja glazbene industrije u idućih pet godina, koja će obuhvatiti brojna hrvatska udruženja: ZAPRAF (zaštita fonogramskih prava), MIO (glazbeni menadžeri i organizatori), ZAMP (HDS), HUZIP (zaštita izvođačkih prava) i HUP (poslodavci).
Strategija je predstavljena na prošlogodišnjoj konferenciji MAKK i njezin je prvi dio uspješno realiziran. Ispitano je više od 1000 sudionika, a ankete su pokazale da osobe koje nisu u glazbenoj industriji ne razumiju u potpunosti njezino funkcioniranje. Definirano je osam strateških ciljeva: institucionalni okvir, profesionalizacija, vidljivost domaće glazbe, lokalni razvoj, financijska održivost, digitalna transformacija i prava, internacionalizacija i međusektorska suradnja te održivost i uključivost. Naveli su kako hrvatska glazbena industrija treba biti svjesna da je industrija te razmišljati o financijama i tržištu. Cilj je projekta koordinirana, profesionalno razvijena, gospodarski održiva i međunarodno prisutna glazbena industrija.
Uslijedila je panel-rasprava pod moderatorskim vodstvom Jakova Kolege iz GreenGreen Advisoryja, posvećena akcijskom planu spomenute Strategije razvoja glazbene industrije. Sudjelovali su Dario Draštata (HDU), Dražen Baljak (HGU), Krešimir Partl (državni tajnik Ministarstva kulture i medija RH), Lidija Samardžija (MIO), Nenad Marčec (glavni direktor HDS ZAMP-a) i izv. prof. dr. sc. Tomislav Levak s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Tijekom zanimljive rasprave iznesene su brojne činjenice, prije svega one povezane sa životima glazbenika, koji se osim svojom glavnom djelatnošću moraju baviti i mnogim drugim povezanim djelatnostima kao što su PR, knjigovodstvo, produciranje, pisanje projekata i slično. Pritom su tu i stalni financijski izazovi, nestalni prihodi te pitanje kreditne sposobnosti. Strategija želi poslovno educirati mlade glazbenike o samoj praksi glazbenog posla, primjerice o digitalnom marketingu. Strategija bi, prema riječima Lidije Samardžije, trebala omogućiti više besplatnih koncerata te poticaja za manje afirmirane glazbenike.
Gdje je novac? Budućnost glazbenih prihoda i povratak Senne M.
Potom je na red došlo sjajno izlaganje Scotta Cohena, izvršnog direktora i suosnivača Reinvent Music Groupa, u kojem je izuzetno zanimljivim pristupom odgovarao na pitanje gdje je novac, odnosno kome će ići glazbeni prihodi u budućoj ekonomiji, i to na vrlo pristupačan način, uz primjere iz vlastitog iskustva. Dotaknuo se i kupnje dionica i udjela u tvrtkama, a osobito je zanimljiva bila usporedba dviju situacija koje su naišle na pravni otpor, ali i izazvale moralne dileme: ilegalnog preuzimanja MP3 datoteka početkom 2000-ih i današnje umjetne inteligencije.
Senna M. iznenadio je sudionike jer se u 73. godini života nakon 25 godina vratio na scenu. Na konferenciji je uz svoje plesačice otpjevao svoj stari hit koji je obilježio dance scenu, “Beba malena”, a zatim i novi singl nazvan “AI”, prikladno popraćen futurističkim svjetlećim odijelima. Otkrio je i da planira objaviti još pjesama u skorijoj budućnosti.
View this post on Instagram
„Uzalud vam trud, humanoidi”: Tko će zaštititi ljudsku kreativnost?
Svojevrsni vrhunac dana bila je posljednja rasprava. Nakon prikazivanja sjajnog priloga o utjecaju umjetne inteligencije na glazbu, prihode i prijave pjesama u ZAMP-u krenula je rasprava „Uzalud vam trud, humanoidi”, pod moderatorskim vodstvom Dragana Petrica, izvršnog urednika časopisa Bug. Sudjelovali su Darko Staničić, izvršni direktor HDS ZAMP-a; Eliana Čandrlić Glibota, glavna urednica programa Hrvatskoga radija; Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije; Silvija Londero Šimleša, direktorica Antene Zagreb, te Zvonimir Dusper Dus, autor, producent i voditelj Sekcije za AI glazbu HDS-a.
Goruće je pitanje bilo dopuštanje radijskim postajama da emitiraju glazbu stvorenu umjetnom inteligencijom. Problem se javlja zato što je teško, gotovo i nemoguće, dokazati koja glazba jest, a koja nije stvorena umjetnom inteligencijom. Sve se temelji na izjavama autora i ne postoje jasna pravila ni smjernice za dokazivanje korištenja umjetne inteligencije. Još se uvijek čekaju i europske regulative. Kako navodi direktorica Šimleša, na Anteni se AI glazba ne emitira, osim u slučaju kada nije prijavljena kao takva, a tada je gotovo nemoguće dokazati njezino podrijetlo.
Rasprava se dodatno proširila na činjenicu da su samo tri autora ZAMP-u prijavila 989 djela u samo godinu dana. Moguće pripisivanje autorstva umjetnoj inteligenciji u budućnosti moglo bi stvoriti ozbiljne kreativne i ekonomske posljedice. Dusper, kao voditelj Sekcije za AI glazbu, tvrdi kako nedostaje zakonodavna komponenta za kontroliranje umjetne inteligencije, kako bi pravo na kreativnost trebalo biti temeljno ljudsko pravo te kritizira usmjerenost na proizvod umjesto na kreativni proces njegova nastanka. Treba izbjeći korporativni princip glazbenog biznisa, a tantijemi su namijenjeni ljudima, a ne umjetnoj inteligenciji.
Raspravljalo se i o moralnim i etičkim dilemama povezanima s glazbom stvorenom umjetnom inteligencijom, ali i s ghostwritingom. Zaključeno je kako valja inzistirati na autorskom potpisu, a svakako je potreban i novi regulacijski okvir za glazbena natjecanja poput, primjerice, vrlo eksponirane HRT-ove Dore.
Hrvatska dobiva novu streaming top-listu: Što se najviše sluša?
Na kraju konferencijskog dana predstavljena je nova streaming top-lista HDU-a u partnerstvu s IFPI-jem i BMAT-om. Uz svima dobro poznatu HR Top 100 top-listu, odsada će se na mrežnoj stranici top-lista.hr moći pronaći i streaming top-lista temeljena na statistikama slušanja prema IFPI-jevim smjernicama i međunarodnim standardima, a ažurirat će se jednom mjesečno. Broj aktivnih pretplatnika streaming servisa u Hrvatskoj procjenjuje se na više stotina tisuća, a Hrvatska je posljednjih godina bila među najbrže rastućim tržištima premium (plaćenog) glazbenog streaminga.
Nagrađene su i pjesme koje su osvojile publiku otkad je pokrenuto praćenje na streaming servisima. Za lipanj i srpanj to je bila nova pjesma “Raj” Jakova Jozinovića (Matija Cvek, Josip Palameta), za kolovoz “Pismo moja” Olivera Dragojevića (Jure May Stanić, 1997.), vjerojatno potaknuta obilježavanjem godišnjice smrti omiljenog pjevača, a za rujan i listopad “Terca na tišinu” grupe Silente (Tibor i Sanin Karamehmedović, 2013.), koja je doživjela nevjerojatan uzlet na društvenim mrežama nekoliko godina nakon izlaska.
Bio je ovo prvi dan konferencije, a sutra publiku u Kaptol Centru očekuju nova zanimljiva predavanja i rasprave.