Marin Kaporelo: „Profilirali smo se kao najaktivnija, najproduktivnija koncertna dvorana"
Hrvatski dom Split je u kratkom vremenu postalo najsnažnijim izvorištem društvenosti grada. Mjestu koje je i svojevrsni fenomen jer se u nepune dvije godine postojanja prometnulo u najaktivniju koncertnu dvoranu u zemlji. Najzaslužniji za to je vršitelj dužnosti ravnatelja, Marin Kaporelo
Puste ulice, koje se isprazne nakon što odjeknu iza kantuna i zadnji kotačići kufera, nestanu i zadnji šugamani s plaža. Uspavane fasade, zatvorenih škura. Tek pokoji zaostali žitelj grada, koji nije pobjegao u predgrađe, sam na Marmontovoj ulici šeta svoga psa. Zima u Splitu. Nema turista, nema gužve, nema života – ili barem privida života onih koji okrznu grad na tri-četiri dana, prepuštajući svoje mjesto nekom drugom prolazniku.
Grad ispran nogama kratkotrajnih posjetitelja, koji iza sebe ne ostavljaju traga. Samo prazninu, sve veću, sve pustiju. Takav je Split već niz zima, ali i ljeta, ispražnjen od sadržaja, ispražnjen od onoga što ga čini gradom, čija mjesta okupljanja, ne tako davno još uvijek puna, prepuštaju mjesto trgovačkim centrima.
Ipak, svjetla su se upalila na jednoj fasadi i možda zapalila novu iskru iz koje će se – doduše, vjerojatno nepovratno promijenjen i nikad vraćen onima koje kamen još uvijek pamti – Split možda ponovno probuditi. Naravno, samo ako ta iskra opstane, rasplamsa se, a ne ugasi se pod pritiscima raznih onih koji je žele ugroziti i kojima uljuđenost smeta.
Foto: Maja Prgomet
Riječ je o Hrvatskom domu u Splitu, mjestu glazbe, koje je u kratkom vremenu postalo najsnažnijim izvorištem društvenosti grada. Mjestu koje je i svojevrsni fenomen jer se u nepune dvije godine postojanja prometnulo u najaktivniju koncertnu dvoranu u zemlji. Mjestu na kojem je nakon mnogih desetljeća zapuštenosti i zaborava napokon zaživjela vizija koju su imali njegovi davni zasnivači i graditelji, od prije više od stotinu godina. Uza sve zaslužne koji su pokrenuli uopće restauraciju zgrade i omogućili da je se oformi kao koncertnu dvoranu, jedan od najzaslužnijih za njezino uspješno djelovanje od samog početka je v. d. ravnatelja Marin Kaporelo.
Mjesto na kojem je nakon mnogih desetljeća zapuštenosti i zaborava napokon zaživjela vizija koju su imali njegovi davni zasnivači i graditelji, od prije više od stotinu godina
U svekolikim mijenama gradskih vlasti i dalje nepotvrđen kao punopravni ravnatelj, osovio je dvoranu na noge i učinio je spremnom za trke na duge staze; ne samo dovodeći renomirane goste – od King’s Singersa do Pogorelića, puneći je najatraktivnijim i brojnim sadržajima, istovremeno nudeći u njoj najbolje i najsuvremenije uvjete glazbovanja – nego u prvom redu stvarajući u njoj i oko nje život, u vidu mlade, nove, zainteresirane publike.
Foto: Hrvatski dom Split
Sada, na početku treće sezone, obnovljeno secesijsko zdanje odiše daškom kozmopolitizma, ne onog turističkog, nego kulturnog, otvarajući svoja vrata koncertima i skupštini Europskog udruženja skladatelja i kantautora ECSA i dodjeli Camille Awards, europskih nagrada za filmsku glazbu. Prepoznat, dakle, i izvan Hrvatske, Hrvatski dom u Splitu počinje novu sezonu vrveći glazbenicima i skladateljima koji su se okupili sa svih strana Europe.
U prekrasnom uredu, na zadnjem katu među krovovima i zvonicima grada, razgovarali smo s Marinom Kaporelom, o njegovoj viziji i idejama koje su ga vodile u pokretanju rada dvorane praktički ab ovo.
Foto: Hrvatski dom Split
Gospodine Kaporelo, na početku je tek treća sezona rada Hrvatskog doma u Splitu, a već ste se profilirali kao srce kulturnog i glazbenog života grada. Čini nam se kao da ste tu već jako dugo, ali prošle su tek nepune dvije godine. Vjerujem da je, da biste to postigli, bio potreban i velik entuzijazam te puno ideja?
Pa, da, recimo to tako. Priprema je bila moje djelovanje u Glazbenoj mladeži, gdje sam skoro pet godina bio ravnatelj. Mislim da smo tamo napravili jako dobar posao, odnosno, pokrenuli brojne nove programe, realizirali razne nove natječaje, odnosno, financiranje tih programa, poput odlazaka u mala mjesta Dalmatinske zagore i na otoke, do rada u Centru Juraj Bonači koji se brine o djeci s poteškoćama u razvoju.
Onda je došao Hrvatski dom, ova prekrasna secesijska zgrada u centru grada, izgrađena prije 114 godina, u doba kada je Split brojao svega petnaestak tisuća stanovnika, a izgradio je ovako jedno prekrasno zdanje, da bude sjedište raznih kulturnih, odnosno, narodnjačkih hrvatskih društava. Tu je djelovao i onaj poznati zbor Zvonimir koji kasnije vodi Papandopulo, pa Gradska glazba. Tu je bila i prva dalmatinska izložba, osnovana su brojna sportska i kulturna društva grada Splita.
Hrvatski dom Split
Prostor je za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a pogotovo nakon njega, bio uništen, devastiran i on polako propada i blijedi iz kulturne svijesti, iz kulturnog imaginarija grada Splita, tako da mlađe generacije – pa i ja, ako se mogu svrstati u mlađu generaciju – mi smo taj prostor isključivo percipirali kao Kazalište lutaka, koje se nalazi dolje u prizemlju, a ono što se gore nalazi to nitko nije znao, bilo je neko ružno stubište koje je vodilo gore i to je bilo to. Završetkom cjelovite obnove i vraćanjem u život ovog prostora, kulturnom strategijom grada Splita je definirano da postane profesionalna koncertna dvorana, koja je usto pod zaštitom Konzervatorskog odjela.
U nepune dvije godine smo se profilirali kao najaktivnija, najproduktivnija koncertna dvorana
I evo, u jednom posebno teškom trenutku – trenutku pandemije – startali smo, krenuli smo hrabro, srcem i dušom, s tom novom kulturnom pričom u Splitu. Ne smijemo pritom zaboraviti da grad Split nikada dosad nikada nije imao profesionalnu koncertnu dvoranu, a da je prije više od trideset godina ugašena Dalmacijakoncert, gradska koncertna direkcija. U nepune dvije godine smo se profilirali kao najaktivnija, najproduktivnija koncertna dvorana i mislim da smo uz glazbenike iz Splita, ali i sve one koji su nam dolazili iz svijeta, upisali novu splitsku koncertnu dvoranu na kulturnu kartu i Hrvatske i Splita, a usudio bi se reći i šire.
Foto: Hrvatski dom Split
Spomenuli ste tu prošlost, kada je Split bio mali grad, a dobio je takav jedan prostor, a tada je, nešto ranije, nastalo i kazalište, i to isključivo trudom samih građana, njihovim financiranjem. Ali Split prolazi kroz mijene, uspone i padove u svom kulturnom životu. Zašto je to tako? Hrvatski dom čini se kao novi bljesak koji može oživjeti ponovno kulturnu srž grada i nadamo se da će se održati.
Dobro ste rekli, to je bljesak. Nadam se da neće biti kratkotrajan bljesak. Mislim da su ljudi ključ uspjeha u svakoj djelatnosti, pogotovo u ovoj djelatnosti. Ovo je djelatnost ljudi za ljude. Umjetnici, glazbenici su tu radi ljudi, radi publike. A mi smo tu radi tih umjetnika, da na neki način damo okvir njihova djelovanja, njihova umjetničkog rada. Mislim da je doba velikih tromih sustava u kulturi doba prošlosti. Budućnost pripada malim operativnim mobilnim timovima, a treba razmišljati i pomalo poduzetnički u kulturi.
Ovo je djelatnost ljudi za ljude. Umjetnici, glazbenici su tu radi ljudi, radi publike. A mi smo tu radi tih umjetnika
Naravno da kultura nikad ne može sama sebe financirati, jer bi onda ulaznica koštala toliko da građani ne bi to sebi mogli priuštiti. Ali mislim da treba otvarati različite modele suradnje, suradnje između kulturnog sektora, a kasnije to širiti i na privredu i na sponzore, ali nastojati, zapravo, iskoristiti sve one potencijale koje imate, poput produkcije, snimanja, najma prostora, svega što vam može donijeti dodatne prihode, da ih možete uložiti u poboljšanje tehnike i opremanje prostora ili uložiti u atraktivne glazbene i kulturne programe koje naša publika s nestrpljenjem očekuje.
Djelovali ste u Hrvatskoj glazbenoj mladeži u Splitu, i sami se bavite glazbom, ukorijenjeni ste u nasljeđe Dalmacije i Splita kao pjevač i kao autor i koautor niza projekata koji se bave očuvanjem glazbene baštine, za što ste dobili i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Ti vaši afiniteti i dalje su vidljivi u sadašnjem radu, ali širite koncepciju lokalnog djelovanja Hrvatskog doma, samim izborom glazbenika koje dovodite.
Pa, odmah otpočetka sam se odlučio za tu koncepciju, da imamo različite cikluse – od baštine, od rane glazbe, do suvremene glazbe, jazza, naravno, s posebno istaknutim mjestom za klasičnu komornu glazbu. Ali da, sve to što radimo, sve te različite stilove podvlačimo pod jedan zajednički nazivnik, a to je kvaliteta. Mislim da je to splitska publika prepoznala.
Foto: Hrvatski dom Split
Moj osobni afinitet svakako ide prema očuvanju i prezentaciji glazbene baštine Splita i Dalmacije. Brojni arhivi u Dalmaciji kriju glazbena djela koja tek treba istražiti, zapisati, kritički obraditi i staviti u povijesni kontekst te ponovno u izvedbi oživotvoriti i snimiti, te na taj način sačuvati za budućnost.
Uspjeli smo aktivirati i one ljude koji možda prije nisu dolazili na koncerte: nova koncertna dvorana – nova publika!
Statistički podatci koje je u svojem istraživanju donijela naša asistentica Martina Čosić, studentica 5. godine Pravnog fakulteta u Splitu, pokazuju da je ženski dio populacije činio veći dio publike – 56% žena naspram 44% muškaraca. Dobna struktura publike je sljedeća: od 0 do 15 godina – 7%, od 15 do 30 godina – 32%, od 30 do 45 godina – 28%, od 45 do 60 godina – 19% i iznad 60 godina – 14% posjetitelja. Navedeni podatci jasno pokazuju da smo na dobrom putu, odnosno da smo uspjeli aktivirati i one ljude koji možda prije nisu dolazili na koncerte. Dakle, nova koncertna dvorana – nova publika!
Koje ste konkretne poteze povukli da biste to postigli? Doveli ste istaknute rezidencijalne umjetnike, odnosno, umjetnice, privukli publiku, ali i druge renomirane umjetnike.
Nekako je ta ideja došla proučavajući ono što rade poznate kuće ili ansambli u svijetu. To su ti rezidencijalni umjetnici. Tako da je prve godine izbor pao na Martinu Filjak. Ona je u onoj našoj prvoj sezoni, odnosno, polovici sezone, u onim teškim uvjetima pandemije, kada je bilo teško putovati, otišla u Hamburg, izabrala novi klavir za nas, tako da je nazivamo i kumom našeg klavira.
Foto: Hrvatski dom Split
Martina je prekrasna osoba i izvrsna umjetnica. Složili smo se oko toga da ona odabere neke glazbenike iz Splita i iz svijeta s kojima bi željela surađivati, a do sada nije imala priliku. Ona kao pijanistica često nastupa s orkestrima ili održava recitale na poziv raznih dvorana iz cijelog svijeta, gdje često ima i zadane programe. A ovdje je mogla učiniti nešto za dušu. Tako je na prvom koncertu nastupala s Antom Jerkunicom. To je splitski bas koji je, nažalost, nepoznat nama u Splitu, a prije par mjeseci je debitirao u Metropolitanu, dok je inače solist u Deutsche Operi u Berlinu i vrlo je hvaljen i cijenjen.
Foto: Hrvatski dom Split
Na neki način u Splitu smo ga mi potpuno zaboravili, tako da mu je to ovdje bio prvi koncert nakon više od deset godina. Zatim je Martina okupila jedan izvrstan kvintet u kojem su sudjelovali Evgenija Epstein i Wladimir Kossjanenko iz Splita te Monika Leskovar, tako da je i to bila jedna posebna priča. Na kraju je došla suradnja s Gordanom Tudorom na saksofonu i Eckartom Rungeom na violončelu, a program je bio sasvim nešto posebno, Tango3, odnosno, Tango za troje, u kojem su se srela tri potpuno različita glazbena izričaja.
Foto: Hrvatski dom Split
Početkom godine ustanovili smo Nagradu Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje u koncertnoj sezoni. Inače, nagrada predstavlja brončani odljev s likom mo. Tijardovića koji je izradio Akademik Kažimir Hraste. Odlučili smo da onaj umjetnik ili umjetnica koja dobije tu nagradu bude rezidencijalni umjetnik sljedeće sezone.
Tako je za Marulićevu Juditu, koju smo uprizorili 2021. godine upravo na dan kada je završen prvotisak Marulićeve Judite, prije petsto godina, Nagradu Ivo Tijardović dobila Katarina Livljanić, koja će biti rezidencijalna umjetnica u novoj sezoni.
Nastupit će s Danijelom Detonijem u svom programu Glazbe pariških salona, koji je inspiriran Srednjim vijekom, dovodi s Korzike tradicionalne pjevače, sastav A filetta, koji će prezentirati nešto što je slično Dalmaciji, a to su njihovi tradicionalni napjevi Velikog tjedna, a zadnji koncert upravo ususret Danu hrvatske knjige bit će prva izvedba, nakon premijere u Zadru, Držićeve, odnosno, Dolceove Hekube, zajedno s Dialogosom i Kantadurima.
Da se još malo vratimo prošloj sezoni, u kojoj ste imali neka zaista sjajna dostignuća, čak 150 koncerata, nastupe među ostalima King’s Singersa prvi put u Hrvatskoj i niza drugih vrhunskih umjetnika. Što ste morali poduzeti da ih privučete u jednu novu dvoranu, sasvim nepoznatu?
S druge strane taj mediteranski šarm „najlipšeg grada na svitu“ privlači ljude, tako da su se neki od njih vrlo rado odazvali. Normalno, mi možda ne možemo uvijek odgovoriti njihovim financijskim zahtjevima, nečemu što bi možda tražili u nekoj drugoj dvorani, ali zato nudimo nešto sasvim drugo. Osobni pristup, izvrsne produkcijske uvjete, stručno osoblje koje brine o glazbeniku itd. Ali, evo King’s Singersi su zaista oduševljeni, mi smo im pokazali grad.
Foto: Hrvatski dom Split
Iznenadili su se što sam im ja pričao o povijesti grada, da bi zatim otišli kod gradonačelnika gdje se ispostavilo da je jedan od članova King’s Singersa fizičar i ima zajedničke teme s gradonačelnikom, koji je također fizičar. Rekli su da tako nešto nisu dosad doživjeli, da s ravnateljem dvorane pričaju o povijesti umjetnosti, a s gradonačelnikom o fizici. To je slika Splita i hrvatske kulture koja ide u svijet. Mi koristimo i mogućnosti naših glazbenika da nas povežu s drugima u svijetu.
Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split
Koristimo i mogućnosti naših glazbenika da nas povežu s drugima u svijetu
Kada je gostovao Sekstet Berlinske filharmonije, veza nam je bio naš Aleksandar Ivić koji je otvorio ta vrata. Tu su maestro Ivan Repušić, pa Gordan Tudor, itd. koji pomognu sa svojim savjetima i preporukama. Tu je i maestro Pogorelić koji se vrlo rado odazvao da napravi jednu sjajnu stvar, da nam pokloni svoj koncert i da skupimo novac i pomognemo darovitim učenicima Glazbene škole Josip Hatze za njihovo glazbeno usavršavanje.
Foto: Hrvatski dom Split
Uz ova svjetska imena, naravno, vrata su stalno otvorena glazbenicima koji djeluju u Splitu, koji su jednako tako izvrsni, ali su svoje djelovanje odlučili zadržati u svom gradu. To ste prošle godine prikazali u pet različitih ciklusa, a sada ste tome doprinijeli suradnjama među gradovima Splitom, Zadrom i Dubrovnikom.
To je Dalmatinski ciklus za koji nas je iznenadilo na koliko je dobar prijem naišao. Cilj tog ciklusa jest da suradnjom Koncertnog ureda u Zadru, Hrvatskog doma u Splitu i Dubrovačkog simfonijskog orkestra, zapravo, razmijenimo lokalne glazbenike. Ove godine, u tzv. pilot fazi, to će biti Zadarski komorni orkestar, Splitski virtuozi i Dubrovački simonijski orkestar.
Svaki od tih orkestara putuje i u Dubrovnik i u Split i u Zadar i tako razmjenjujemo glazbenike i orkestre. Nama je cilj u sljedećoj sezoni proširiti taj ciklus tako da uključimo i soliste koji dolaze izvana ili djeluju u ovim gradovima i da tu bazu suradnje širimo. Želimo vršiti razmjenu glazbenika i surađivati na nivo Dalmacije, a zatim tu priču širiti na cijelu Hrvatsku. Bitno je da se stvari događaju i izvan Zagreba, koji je do sada bio glavni kulturni centar. Na taj način doprinosimo djelovanjem – ne samo riječima – decentralizaciji kulturnog života u Hrvatskoj.
Želimo vršiti razmjenu glazbenika i surađivati na nivo Dalmacije, a zatim tu priču širiti na cijelu Hrvatsku
A što se tiče splitskih glazbenika, splitskih udruga, mi smo još početkom prošle godine potpisali ugovore o programskoj suradnji s brojnim splitskim kulturnim udrugama, kao što su Piano Loop Festival, udruga MAG, Glazbena mladež, Split at Night, Dani klasične gitare.
Foto: Hrvatski dom Split
Dakle, kvalitetni glazbeni sadržaji koji su se dosada održavali u neadekvatnim uvjetima, u crkvama, muzejima itd. dobili su adekvatan i profesionalan prostor i partnera u Hrvatskom domu. Hrvatski dom Split, postao je dom splitskih glazbenika, a mi smo na taj način multiplicirali naše programe i podigli te kvalitetne sadržaje na višu produkcijsku razinu.
Hoću reći da smo pametnom suradnjom svi imali koristi od toga, a najviše naši građani. Bitno je naglasiti da je taj model suradnje transparentan i jednak za sve udruge, za sve festivale, za sve dionike tog procesa. Dakle, nema nikakve posebne trgovine ili posebnih uvjeta za nekoga.
Osim umjetničkog djelovanja, paralelno ste, od početka svoga rada, radili na poboljšanju uvjeta same dvorane, odnosno, na njezinoj infrastrukturi. To je jedan proces koji još uvijek traje
Mi smo, osim svečane dvorane, dobili golu zgradu. Bilo je potrebno zgradu opremiti svim stvarima koje su nužne za funkcioniranje, govorim o svemu – od tehnike do informatike, o dodatnim prostorima. Tu moram pohvaliti svoj tim, svoje kolege – mi smo mali tim, osim mene, tu je još troje ljudi, kojima sam od srca zahvalan i na koje sam iznimno ponosan!
Od prvog koncerta 21. siječnja 2021. koncerti su se redovito održavali svakog četvrtka a mi smo paralelno radili na unaprijeđenu tehnike, opremanju, poboljšanju raznih sustava, nabavi opreme itd. Na trećem katu smo, primjerice, imali prazan prostor koji je sada Glazbeni salon Jakova Gotovca. Taj prostor je bio zapravo neupotrebljiv, preakustična betonska kocka. Napravili smo studiju, napisali projekt i povukli sredstva od strane Ministarstva kulture.
Prostor je akustički obrađen, ugrađena je mala pozornica, adekvatna rasvjeta, razglas, a mi smo dobili novu scenu za 50 do 70 posjetitelja. Prostor je pušten je u kulturni „promet” početkom travnja i odmah je zaživio uz izvedbe mladih glazbenika. Dakle, dobili smo još jednu malu glazbenu scenu.
Foto: Hrvatski dom Split
Spomenimo još i projekt akustičke obrade Svečane dvorane, koja je od samog početka bila jako dobra, međutim, pokazali su se određeni problemi fluttering jeke i nejednakog čuvstva zvuka po cijeloj dvorani. Projektom smo, uz pomoć Zavoda za elektroakustiku s FER-a u Zagrebu, napravili analizu. Točno su nam pokazali što trebamo napraviti da to riješimo. Napisali smo projekt, povukli sredstva dijelom iz Ministarstva kulture i medija, dijelom iz naših vlastitih sredstava i prije par dana smo predstavili javnosti novo rješenje pozornice gdje je ta akustika dovedena u savršeni balans.
Foto: Hrvatski dom Split
Ali, kako jedna stvar vuče uvijek drugu stvar, maestro Pogorelić preporučio nas je diskografskoj kući Sony. Njihov suradnik, profesor Lang sa Sveučilišta u Beču, a koji je specijaliziran za akustiku prostora koncertnih dvorana, došao je tu i izvršio snimanja. Sada nas očekuju još nova probna snimanja, tako da nam se otvara mogućnost suradnje s glazbenicima koji djeluju u okviru diskografske kuće Sony.
Što se tiče video produkcije, kako smo izvrsno opremljeni tehnikom za snimanje videa i zvuka, a s obzirom na protekla epidemiološka ograničenja brojne koncerte smo prenosili u živo na našem YouTube kanalu. Ukupno 74 prijenosa u živo i 44.000 on line posjetitelja. Čak i oni glazbenici koji inače ne dopuštaju snimanje, poput i King’s Singersa dopustili su da u cijelosti ili djelomično snimimo i prenosimo njihove koncerte za publiku koja nije mogla biti u dvorani.
Radili smo sa srcem, pošteno i odgovorno, i tako je jedna stvar uvijek za sobom povlačila još nešto dobro.
Zaključno, što nas sve u bližoj budućnosti očekuje od programa u dvorani, ako možete ukratko predstaviti?
Pa možda mi je teško ukratko predstaviti, ali startamo s Dalmatinskim ciklusom, spomenuta tri orkestra razmjenjuju se u tri grada, ukupno devet koncerata, od kojih su tri u Splitu. Baštinski ciklus otvara Zbor Hrvatske radiotelevizije s Papandopulovom Hrvatskom misom, koju mislim da ne moram posebno predstavljati. Nastavlja Katarina Livljanić sa svojim gostima, a Baštinski ciklus završavamo koncertom Accademije del piacere, korijenima flamenca.
Nuria Rial / Foto: Hrvatski dom Split
Ciklus Plus, koji nas malo pomiče prema suvremenoj glazbi, prema nekim drugim izričajima, počinje ansamblom Acoustic Project, koji izvodi glazbu s novog CD-a Furious Dance. Zatim, u suradnji s Muzičkim biennaleom Zagreb, odmah poslije Nove godine da se malo razbudimo, tenor Ladislav Vrgoč izvodi našeg Splićanina Silvija Foretića, Semi-mono-operu za jednog pjevača i vrpcu. Ibrica Jusić dolazi za Valentinovo, kvartet Tamare Obrovac sa sjajnom ekipom za Međunarodni dan jazza, a ciklus zaključuju braća Teofilović i Miroslav Tadić programom Sklad drevnog prizvuka.
Zlatni ciklus je brojem koncerata najveći, počinje s Cameratom Cantilly, u čast našeg prerano preminulog Vaska Lukasa. Lovre Marušić, kao najbolji hrvatski glazbenik, nastupa zajedno sa Splitskim virtuozima, u programu rađenom u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži. Posebnu je pozornost već izazvao Novogodišnji bal koji planiramo organizirati u Splitu, miče se gledalište, bit će svečana odijela, haljine, pravi ples po uzoru na Beč, dolazi Wiener Ballorchester i gošća Kristina Kolar.
Lovre Marušić / Foto: Hrvatski dom Split
Zatim izvrsna solistička ekipa za ljubitelje opere – naša Jelena Kordić u pratnji tenora corellijevskog prizvuka, Iraklija Kakhidzea, uz klavirsku pratnju Eliasa Corrintha, evocirat će najljepše operne trenutke. Još su tu Kvartet Marmen iz Londona, potom Renata Pokupić, Marija Pavlović i Julia Gubaidulina, u programu posvećenom Maji Žarković. Ida Gamulin će se osvrnuti na obljetnicu Dore Pejačević, a za Svetog Duju nastupaju Stefan Milenković i gosti koje još ne otkrivamo, ali će biti vatreno.
Matija Dedić / Foto: Hrvatski dom Split
Kristina Sočanski odsvirat će Preobrazbe Philipa Glassa kojeg nemamo tako često priliku slušati u Splitu. Zatim Mate Akrap i gosti – Ivica Čikeš i Zoran Velić nastupaju u programu Negro Spirituals, koji je inspiriran poklonom koji je Mate Akrap dobio od svoje profesorice Cynthije Hansell-Bakić.
Za djecu i mlade idu matineje, programi poput Saint-Saënsovog Karnevala životinja i razni programi poput upoznavanja instrumenata i slično. Tu je još i Splitski ciklus, u kojem nastavljamo suradnje, poput Piano Loop Festivala, MAG sezone, Ciklusa mladih glazbenika mo. Vinko Lesić, Festivala dalmatinskih klapa Omiš, Dana klasične gitare, Piano Loop Akademije i Zimskog festivala, Dana flaute, Večeri francuske šansone, Sax Weekenda, Split at Night Jazz Festivala, itd. itd.
Foto: Hrvatski dom Split
Obilje sjajno složenog programa, punog smislenih poveznica i glazbene atraktivnosti, a u kojima se mogu pronaći najrazličitiji profili ljubitelja glazbe, i ove je sezone nešto što Hrvatski dom Split pruža gradu. Preporučujemo: posjetiti, pohvaliti i potaknuti djelovanje ove dvorane dalje, naprosto zadržati ono što vrijedi, sa svim čimbenicima, ili bolje rečeno, činiteljima, koji tu vrijednost stvaraju.
Marinu Kaporelu, zajedno s malim tehničko-marketinško-producentskim timom koji čine Slaven Tahirbegović, Zrinka Sirić Podrug i Tihomir Orlić, želimo nastavak djelovanja i u novoj sezoni, zbog njih, ali u prvom redu zbog nas, onih koji žele živi grad, koji nije tek mrtva kulisa prepuštena zimskom snu, u kojemu se ne pjevaju samo navijačke pjesme, nego ima uha i za vrhunsku glazbu koju nudi Hrvatski dom Split.
