Ususret 59. Glazbenoj tribini
Osijek - jačanje glazbene zajednice
Edukacija i scena
Kada sam prije nekoliko godina bila u prilici rubno sudjelovati u izradi studijskih programa za nove studije glazbe na današnjoj Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku koji su otvoreni 2017. godine, nemalo sam se iznenadila.
Osim što su kreatori programa našli logičnu ‘rupu’ u niši, pa otvorili preddiplomski studij tambure (prvi u Hrvatskoj!) i gitare, uz odgovarajuće diplomske studije te u prvih nekoliko godina omogućili priličan broj mjesta za izvanredni studij tih programa, u Osijeku je otvoren i preddiplomski sveučilišni studij Kompozicije s teorijom muzike, uz odgovarajuće diplomske studije kompozicije i teorije muzike.
Pitala sam se što će studenti tih studija moći konkretnoga i praktičnoga naučiti u gradu koji već godinama (od rušenja legendarnog Radnjaka) nema veliku koncertnu dvoranu, čiji HNK, doduše, ima opernu, ali već godinama ne uspijeva ponovo pokrenuti i baletnu granu, čiji je filharmonijski orkestar prestao s radom još u prvoj polovici prošloga stoljeća, a čija akademija proizvodi vrlo ograničen broj profila glazbenih izvođača (na AUK je, uz spomenute gitaru i tamburu, moguće studirati klavir i solo pjevanje).
Nabrojanome možemo pribrojiti i opću apatiju koja je nekako uspjela postati službeni narativ kad god se opisuje Slavoniju.
Stvaranje prilika
No, samo nekoliko godina nakon otvaranja ovih studija, dobila sam odgovor: mala, ali glasna vojska ambicioznih studenata i mladih asistenata i docenata polako uzima stvar u svoje ruke i sama si stvara prilike.
Mala, ali glasna vojska ambicioznih studenata i mladih asistenata i docenata polako uzima stvar u svoje ruke i sama si stvara prilike
Posebna interdisciplinarna sinergija koju omogućava akademija koja pod svojim krovom ima različite studije likovne, dramske, filmske i glazbene umjetnosti – a uz potporu mladih budućih djelatnika u kulturi koji studiraju različite studije vezane uz medije i kulturni menadžment – omogućila je studentima glazbe sudjelovanje u različitim projektima koji nisu primarno glazbeni (primjerice nedavno održani PUnKt Intermedijalni festival književnosti, s kojega smo o jednome od koncerata čitali i na Glazba.hr).
Interdisciplinarna dobrodošlica suvremenom stvaralaštvu
Stanje opće apatije opovrgavaju bogati festivalski te redoviti koncertni i dramski programi koji gotovo svakodnevno nešto nude u prostorima Kulturnog centra koji se u samo nekoliko godina postojanja etablirao kao pravi KULTURNI CENTAR grada), ali i drugdje u gradu.
Dok se na studentskome okruglom stolu na prošlogodišnjoj Glazbenoj tribini moglo čuti da zagrebački studenti od previše različitih produkcija koje se događaju u isto vrijeme ne uspijevaju pratiti što se događa na sceni suvremene glazbe u Hrvatskoj, osječki su izrazili glad za što više nove suvremene glazbe.
Osim što je studij kompozicije i teorije muzike u Osijeku uzrokovao nastanak brojnih novih djela za tambure, primjerice, Tihomira Ranogajca, manjak raznolikijih izvođačkih sastava u gradu uzrokovao je veću zainteresiranost za festivale suvremene glazbe koji sa sobom donose i takve ansamble. Tako je 2021. prvi put održana MAS-GO-AS, međunarodna akademija za ansamble i skladatelje za suvremenu glazbu, kao i četvrto izdanje festivala Novalis koji se, iako prvobitno zamišljen kao festival na kotačima koji svako izdanje ostvaruje na novoj lokaciji, čini se trajnije smjestio u Osijek, jer je i predpandemijsko treće 2018., kao i ovogodišnje peto izdanje održano u Osijeku.
Glazbena tribina
Dobrodošlo se osjeća i Glazbena tribina, smotra nacionalnoga suvremenog glazbenog stvaralaštva, koja će ove godine u Osijeku biti održana drugi put za redom, od 9. do 12. studenoga. Iako se i u prošlosti Tribina nije ograničavala isključivo na domaće autore, ovogodišnja je ipak programski iskoračila u međunarodne vode. Osim u prostorima Kulturnog centra, koncerti će se odvijati na još četiri lokacije u gradu.
Edukativni program ovogodišnje tribine ne svodi se samo na predavanja, koja će održati Tim Rutherford Johnson i Francesco Filidei, i razgovore s umjetnicima (imat ćemo priliku razgovarati, među ostalim, s članovima Ansambla Zeitfluss i Morganom Petrik, članovima Trija Elogio, Papandopulo kvarteta), već se provodi i međunarodna skladateljska radionica koju vodi gost skladatelj festivala Francesco Filidei, čije će rezultate izvesti Ansambl Synchronos na završnom koncertu posljednjeg dana festivala.
Čast svečanog otvorenja festivala pripala je Zboru Hrvatske radiotelevizije, koji će u osječkoj Konkatedrali Sv. Petra i Pavla 9. studenoga s početkom u 20 sati izvoditi mahom sakralna djela Antuna Tomislava Šabana, Alfreda Schnittkea, Krešimira Seletkovića, Davorina Kempfa, Frane Paraća i Arva Pärta, pod ravnanjem Tomislava Fačinija.
Anambl Zeitfluss nastupit će (10. studenog 2022. u 20 sati) u Domu HV-a Brigadir Ivan Rebrina te pod ravnanjem Antanine Kalechyts izvesti djela Sare Glojnarić, Clemensa Nachtmanna, Daniela Olivera Mosera i Marka Markuša, a petak je rezerviran za koncert Trija Elogio u Kulturnom centru, koji će izvoditi djela Krešimira Seletkovića, Huga Vasca Reisa, Sanje Drakulić, Brune Vlaheka, Marka Ruždjaka i Zorana Juranića.
Posljednji dan festivala popodnevni će koncert održati kvartet Papandopulo s djelima Alexa Minceka, Tihomira Ranogajca, Gordana Tudora, Tibora Szirovicze i Jacoba ter Veldhuisa, među kojima se kriju i dvije praizvedbe.
Kasnovečernji koncerti tradicionalno donose istup u raznolikije žanrove, pa će tako osječkoj publici dobro poznat Zoran Majstorović prvi dan festivala održati autorski koncert pod nazivom Musical Migrations u foajeu Kulturnog centra, a u četvrtak će u Barutani autorski koncert održati i sastav Monsieur Domani.
Posebno valja istaknuti lokalne osječke snage; osim što će se autorskim skladbama predstaviti asistent osječke akademije Tihomir Ranogajec i Sanja Drakulić koja već godinama radi na osječkoj akademiji i trenutno je redovita profesorica u trajnom zvanju te Davor Branimir Vincze, koji je najnovija kompozitorska akvizicija osječke akademija na kojoj od ove godine radi kao vanjski suradnik u statusu docenta.
U okviru festivala bit će održana i promocija albuma Dvije mise Adalberta Markovića u izvedbi Pjevačkog zbora Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pod dirigentskim vodstvom višestruko nagrađivane i proslavljene dirigentice Antoanete Radočaj-Jerković.
Dok je prošlogodišnje izdanje Glazbene tribine bilo koncentrirano oko promocije suvremene literature za različite tamburaške i gitarističke sastave, a vezano uz te studije u Osijeku, ovogodišnje ima malo širi koncept, a veseli da je u njemu mjesto našla i zborska literatura, jer je Osijek godinama poznat i kao grad koji njeguje kulturu zborskog pjevanja u brojnim kvalitetnim pjevačkim zborovima, od kojih nekoliko vodi upravo Antoaneta Radočaj-Jerković.
Eppur si muove?
U programu ovogodišnje Glazbene tribine nalaze se diskurzivni programi. Prvi okrugli stol moderirat će ‘siva eminencija’ kulturnog života u Osijeku: ravnatelj Kulturnog centra Ivan Kristijan Majić, drugi je osmislio skladatelj, dirigent i pedagog te predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, Mladen Tarbuk, dok će muzikologinja i dugogodišnja djelatnica u kulturi Srđana Vrsalović razgovarati s umjetnicima ovogodišnje Tribine, a predavanje o glazbi tijekom pandemijskih vremena održat će gostujući predavač, Tim Rutherford.
S obzirom na sve napisano, očekujem da će ovogodišnje rasprave uključivati i pohvale za učinjene korake u promociji suvremene glazbe u Osijeku te kvalitetnu raspravu o usustavljivanju tih napora u jedinstveni projekt razvoja publike.
Eppur si muove, rekli bismo. Osim što u maloj sredini koncentrirana skupina ambicioznih mladih ljudi aktivno radi i stvara, raduje i najavljeno skorašnje dovršenje velike dvorane Kulturnog centra, čime će Osijek konačno dobiti adekvatnu koncertnu dvoranu za čiju pozornicu, kako se čini, prikladnih lokalnih (pra)izvedbi neće nedostajati.