Ususret Chansonfestu 2021. – tradicija i društveni komentar Zagrebačke škole šansone u izazovnim vremenima
Već dvadeset i tri godine Chansonfest slijedi i čuva tradiciju „Zagrebačke škole šansone“ koja svoje početke bilježi davne 1964. godine. Skladbe visoke kvalitete, jednako vrijedni stihovi, glazba, aranžmani i interpretacija ključne s komponente po kojima je ovaj festival prepoznatljiv, time i veoma značajan za domaću glazbenu scenu, umjetnost i kulturu.
Svaka skladba na festivalu se izvodi uživo, a iz godine u godinu svježinu unose izvođači i autori koji vješto na pozornici donose nove glazbene „komentare“ života, kao osnovnu karakteristiku šansone, u novom ruhu. Festival okuplja sve generacije skladatelja, autora i izvođača, čime se uspješno prenosi tradicija i njeguje ovaj jedinstveni i ugledni glazbeni izričaj.
„Šansona je posebna forma u kojoj su stihovi i glazba ravnopravni, ponekad bih rekao da je šansona pjevani komentar naše svakodnevice i ako si to u stanju onda godine nisu važne, a ja mislim da „komentator“ može biti i neka vrlo mlada osoba. Evo, kao na primjer Mia Dimšić koja u jednoj drugoj formi, meni doduše vrlo bliskoj, piše stihove i onda ih uglazbi i to na sjajan način, a vrlo je mlada. Šteta da nije tu s nama, spada i k nama, u šansonu.“, komentirao je umjetnički direktor festivala, Hrvoje Markulj.
Zrinko Tutić, Rajko Dujmić, Arsen Dedić, Gabi Novak, Ksenija Erker, Alka Vuica, Dražen Žanko, Andrej Baša i Mladen Medak Gaga samo su dio uglednih glazbenih imena koja se vežu za povijest ovog festivala koji, osim promocije novih skladbi, posebnim dijelom programa odaje počast i istaknutim autorima ili izvođačima. Do sada su to bili Zvonko Špišić, Hrvoje Hegedušić i Ibrica Jusić, trojica legendi hrvatske šansone.
“Sama brojka od 23 pjesme – šansone dovoljno govori o zanimanju autora, a njihov popis i popis umjetnika izvođača sam govori za sebe.”
„Ove godine bilo je mnogo prijava i najteže je kada ne možete sve uzeti i uvrstiti u program. Sama brojka od 23 pjesme – šansone dovoljno govori o zanimanju autora, a njihov popis i popis umjetnika izvođača sam govori za sebe. Pored legendi, Hegedušića, Ibrice, Kočiša Zeca, preko Bastiančića i Funčića do Jure Brkljače imat ćemo presjek naše suvremene glazbene scene, naravno, u ovom specifičnom žanru koji samo odabrani znaju slijediti ili, kako bih kazao, samo posebno talentirani spadaju u tu nišu“ – osvrnuo se g. Markulj na raznovrsnost, ali uvijek visoku kvalitetu autora i izvođača na Chansonfestu.
Ove će se godine Chansonfest održati 11. studenoga u Kazalištu Komedija, u nešto drugačijem obliku nego do sada, sukladno pandemijskim uvjetima, no kao i uvijek, s visokom razinom zanimljivosti programa: „Ovogodišnji Chansonfest organiziramo usred pandemijske krize pa s obzirom na to da smo upravo iz tih razloga prošlogodišnji preskočili, glavna nam je želja da preživimo, da ne napravimo dulju pauzu koja bi mogla biti kobna za ovaj specifičan i primjeren glazbeni žanr našemu gradu. U tom smislu, osnovna intencija je da pored kvalitete uzmemo i dio mlađe umjetničke te izvođačke populacije i vjerujemo da smo u tome uspjeli.“
“Lakše je zažmiriti, lakše je preskočiti probleme i ne ugledati prosjaka ili nekoga tko kopa po kantama za smeće, a to je ono što prava šansona stavlja u fokus i naravno da mainstream medijima to nije ugodno.”
Bez obzira na izazove s kojima se ove godine organizatori suočavaju, interes za ovogodišnje izdanje festivala bio je velik: „Prvo moram reći da smo sretni da su se umjetnici, autori i izvođači odazvali, vjerojatno i sami već željni da rade ono za što su pozvani, da komuniciraju s publikom jer to je smisao njihovog posla, a mi kao organizatori vodimo brigu da se mjere primjenjuju maksimalno, imajući na prvom mjestu zdravlje svih sudionika pa ćemo, nažalost, prepoloviti gledalište kako bismo poštovali traženu distancu“, rekao nam je g. Markulj te dodao kako je unatoč velikom interesu s glazbene strane, šansona ipak nepravedno zapostavljena u medijima: „Bojim se da je šansona zapostavljena upravo stoga što je njen smisao da komentira život, a život nije samo smijeh i pjesma; ima u njemu i gorkih trenutaka, počesto i bolnih. Ima ljubavi, ima i smrti. Lakše je zažmiriti, lakše je preskočiti probleme i ne ugledati prosjaka ili nekoga tko kopa po kantama za smeće, a to je ono što prava šansona stavlja u fokus i naravno da mainstream medijima to nije ugodno. Ne možete prodavati lagodni život, namještaj, proizvode široke potrošnje ili hranu za kućne ljubimce uz Leonarda Cohena ili Arsena. Tu takvom programu treba nešto što ne provocira i ne postavlja pitanja, a šansona upravo to radi. Pita.“
Kulturna javnost identificira šansonu sa Zagrebom i, naravno, sa Zagrebačkom školom šansone koja je postala paradigma autorima i izvan naše sredine. Stoga, ne propustite ovogodišnje izdanje Chansonfesta koje možete pratiti uživo u Kazalištu Komedija ili putem prijenosa na Hrvatskom radiju.
Šansona nam je u ovim kaotičnim i konfuznim vremenima potrebnija više nego ikad jer: „Šansona i nije namijenjena svima, premda bi to htjela, ali ne žele svi čuti što se zbiva u svijetu oko nas, a to je ono što šansona pjeva“, zaključuje gospodin Markulj.
