Vanesa Kleva: „Hrvatski dom vidim kao generator splitske glazbene scene”

Hrvatski dom Split uspješnim je ljetnim festivalskim programom 10. Piano LOOP te 14. MAG festivala dao zamaha bogatoj kulturnoj jeseni u Splitu. Dan uoči objavljivanja koncertne sezone 23./24. razgovarala sam s ravnateljicom Hrvatskog doma Vanesom Klevom. Dolaskom u veljači na mjesto ravnateljice splitske koncertne dvorane Kleva je odmah krenula u pripremu nove, četvrte sezone u Hrvatskom domu, kojom nastoji ostvariti širi cilj u izgradnji istinskoga kulturnog središta i mjesta za susret raznolike publike svih generacija i profila.

Vanesa Kleva

Ususret promjenama

Koje su bile okolnosti s kojima si se susrela po dolasku Hrvatski dom, što je zahtijevalo promjene i potporu te kakvo je stanje danas?

Jedan od najvećih izazova Hrvatskog doma bio je manjak zaposlenika, što smo uspješno riješili uz podršku Grada. U srpnju smo raspisali natječaje za četiri nova radna mjesta te sad uz postojeći tim imamo i novog voditelja marketinga, poslovnu tajnicu, majstora svjetla i tehničara, tako da naš tim sada čini sedam zaposlenika. Među strateškim promjenama je i broj događanja u sezoni. Naime, javna ustanova u kulturi kojoj je temeljna djelatnost upravo koncertna ne može imati tek dva događaja mjesečno u svome programu i tako opravdati građanima svoje postojanje.

Splitski konfužjun

Hrvatski dom vidim kao svojevrsni generator splitske glazbene scene te pokretač popularne i klasične produkcije. Dosadašnja tradicionalnost koncepcije i nedostatak raznovrsnosti programa raspršen u prevelik broj ciklusa slabe distinkcije (baštinski ciklus, zlatni, dalmatinski, splitski ciklus, i dr.) doveli su do problema u komunikaciji sa samom publikom. Suradnju sa splitskim kulturno-umjetničkim društvima također je trebalo ojačati.

Kulturno-umjetnička društva svoje mjesto u Hrvatskom domu ne mogu imati u vidu radnog prostora, ali su njihovi programi dio naše kulturne baštine i trebaju biti zastupljeni u programu

Kulturno-umjetnička društva svoje mjesto u Hrvatskom domu ne mogu imati u vidu radnog prostora, ali su njihovi programi dio naše kulturne baštine i trebaju biti zastupljeni u programu. To je bio razlog što su moji prvi sastanci na ovom radnom mjestu bili upravo s voditeljima KUD-ova Jedinstvo, Filipom Devićem, Brodosplitom i GMD Sanctus Domnio. U sinergiji s njima kreiran je projekt Spli’ski konfužjun kad smo prvi put na pozornicu Hrvatskog doma doveli sedam splitskih KUD-ova i na taj način najavili sezonu CTK – Centra tradicijske kulture koji je u procesu osnivanja.

Novo poglavlje za Hrvatski dom Split

Uočava li se na splitskoj sceni napredak od otvorenja Hrvatskog doma do danas?

S obzirom na to da sam prethodnu sezonu naslijedila od prethodne uprave, smatram da će se relevantni rezultati novog programa vidjeti po završetku prve sezone nad kojom imam potpunu ingerenciju. Kako bih testirala neke svoje ideje u program sam u travnju i svibnju unijela nekoliko svojih intervencija. Jedan takav koncert bio je J.R. August, višestruki dobitnik Porina te koncert ansambla Lado s Bornom Šercarom i projektom Jazziana Croatica.

Vanesa Kleva i Borna Šercar

Jedna od slabosti Hrvatskog doma bio je nedostatak marketinške strategije, pa su moji pokušaji više imali obrise gerilskog marketinga. Radimo na korjenitoj promjeni marketinške strategije i novom vizualnom identitetu u suradnji s dizajnerom Milom Modicem, pronalazeći inspiraciju u art nouveau.

Otvaranje znači i prilagoditi program raznim dobnim skupinama, osluhnuti glazbeni ukus raznolike publike i ponuditi program utemeljen na različitim žanrovima

Hrvatski dom bio je do sada slabo vidljiv u javnosti te je komunicirao s ograničenim skupinama publike. Prisutna je bila neka vrsta elitističkog pristupa publici, česta klopka za ravnatelje glazbenih dvorana. Otvaranje znači i prilagoditi program raznim dobnim skupinama, osluhnuti glazbeni ukus raznolike publike i ponuditi program utemeljen na različitim žanrovima, u tu svrhu povećati ponudu događanja, a posljedično utjecati na kulturni, turistički i gospodarski razvoj grada.

Kroz stvaranje nove publike i pozivanje mladih, utjecat će se i na uključivanje njihovih obitelji. Osmišljavanjem promotivnih proizvoda razvijat ćemo Hrvatski dom kao brend kojim bismo ga otvorili i popularizirali.

Vanesa Kleva

Imali ste malo vremena za pripremu nove sezone, kako ste pristupili programiranju i kako ste je osmislili?

U želji da maksimalno aktiviramo Hrvatski dom i iskoristimo njegove kapacitete osmislili smo bogatu sezonu koja predviđa šezdesetak događanja. Program sam slagala samostalno uz pomoć niza suradnika, posebno na dječjim programima. Tu sam se okružila glazbenim pedagozima i muzikolozima, dok je za razvoj likovnog dijela i postavljanje izložbi planirana suradnja s kustosima.

Zadržali smo projekte i suradnje koje su se pokazale najuspješnijima, kao što su MAG festival, Dani klasične gitare, Piano Loop Festival i Dani flaute. Što se tiče naših ciklusa, osmislili smo ih i podijelili po žanrovima s ciljem jasnije komunikacije s publikom. Smatram da je klasična glazba temelj naše djelatnosti, ali se od ove sezone ide i prema jazzu, world musicu i popularnim žanrovima.

Najopsežniji je ciklus klasične glazbe, koji smo nazvali Ciklus 1.618. Ime je dobio prema Fibonaccijevu nizu koji se često povezuje i s brojem zlatnog reza Fi (phi, φ) koji mnogi zovu i „božanskim omjerom“. Vjeruje se da je Mozart koristio Fibonaccijev niz za skladanje mnogih svojih djela, kao i Bach u Umijeću fuge ili Bartok u Muzici za gudače, udaraljke i čelestu. Ciklus 1.618 uključit će minimalno dva programa klasične glazbe mjesečno.

Drugi je ciklus, nazvan Chiaroscuro, posvećen jazzu koji, unatoč pokušajima raznih festivala, nažalost do sada u Splitu nije imao jasniju strukturu. Kroz Hrvatski dom ćemo odsad jedan do dva puta mjesečno imati jazz programe. Ciklus Kontrapost posvećen je world musicu i popularnoj glazbi, a imamo i ciklus Ad libitum koji će biti ostvaren u suradnji s Centrom za tradicijsku kulturu.

Smatram da je klasična glazba temelj naše djelatnosti, ali se od ove sezone ide i prema jazzu, world musicu i popularnim žanrovima

Fibonaccijev broj, Chiaroscuro i Kontrapost povezuje pojam harmonije. Iako se kontrapost kao pojam iz kiparstva direktno ne primjenjuje u glazbi, ideja ravnoteže i kontrasta može se odraziti u glazbenim kompozicijama kroz kontrast različitih glazbenih elemenata, a posebice harmonijskih suprotnosti. Slično je i s chiaroscurom, kojim se igrom svjetlosti i sjene u likovnosti postiže privid trodimenzionalnosti.

Pojam sklada i primjena glazbenih proporcija u umjetnosti tema su moje doktorske disertacije na kojoj radim na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Posveta Tijardoviću

Kojim ćete programom inaugurirati ovogodišnju sezonu i koje koncerte do kraja godine biste izdvojili?

Koncert svečanog otvorenja ovogodišnje Sezone iz Ciklusa 1.618 posvetili smo suvremenom splitskom skladateljskom krugu i nastupu Cantus Ansambla koji će izvesti djela Olje Jelaske, Mirka Krstičevića, Ivana Božičevića, Gordana Tudora, Frane Paraća, Mirele Ivičević i Rubena Radice. Posebnost svečanog otvaranja jest preimenovanje naše svečane dvorane u Koncertnu dvoranu Ive Tijardovića, čime odajemo počast našem skladatelju, dirigentu i slikaru koji je zadužio splitsku umjetničku scenu, a bio je i prvi predsjednik Hrvatskog društva skladatelja te jedan od prvih dirigenata Zagrebačke filharmonije.

Drugi će koncert biti posvećen predstavljanju novog Komornog orkestra Ivo Tijardović, koji okuplja brojne splitske glazbenike; slijedi koncert Monike Leskovar uz Zadarski komorni orkestar, dok će za Dušni dan biti održan prigodni program posvećen Tomasu Cecchiniju u izvedbi ansambla Musica Adriatica pod ravnanjem Sare Dodig Baučić.

Kraj listopada donosi prvi koncert iz jazz ciklusa Chiaroscuro na kojem će nastupiti Vasil Hadžimanov. U studenom ćemo unutar ciklusa Kontrapost ugostiti Dane klasične gitare uz soliste Amiru Medunjanin i Boška Jovića te gitarski duo Srđan Bulatović & Darko Nikčević, kao i koncert posvećen flamencu u izvedbi pjevačice Montse Cortés i Eduarda Cortésa na gitari. Slijedi nastup saksofonista Lovre Merčepa s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, što je dio Dalmatinskog ciklusa pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.

U ovoj godini nezaobilazna je 150. obljetnica rođenja Sergeja Rahmanjinova pa u okviru festivala Rachmaninov 150. donosimo tri programa: Trio Élégiaque, koncert Alexandera Sinchuka i predavanje dr. sc. Stefana Cvetkovića, U epohi koja iščezava: Sergej Rahmanjinov, posljednji romantičar klavira.

Vanesa Kleva i Mikhail Pletnev

U prosincu će nastupiti Zbor Hrvatske radiotelevizije uz instrumentalni ansambl Concerto dei venti, zatim gudački kvartet Gewandhausa i violončelistica Kajana Pačko, te Ksenija Prohaska koja priprema monodramu Clara Schumann, dok će tenor Tomislav Mužek nastupiti s programom napolitanskih kancona u ciklusu Kontrapost. Raduje me posebno i pristanak Asafa Avidana da nas usred opsežne europske turneje u prosincu posjeti i u Splitu.

Filmska glazba, ples i razvoj publike

Posebno se veselim programima filmske glazbe u lipnju; Branka Parlić nastupit će s djelima Philipa Glassa koji je autor glazbe za mnoge filmove te Erika Satieja, čija se kompozicija Cinema za film Entr`acte iz 1924. smatra prvom filmskom glazbom. S obzirom na to da glazbu Alberta Iglesiasa smatram vrhuncem filmske glazbe, naručila sam izradu aranžmana njegove glazbe iz filmova Pedra Almodóvara koje ćemo čuti u izvedbi ansambla Camerata Instrumentale Split u okviru programa Hable con Ella. Za više informacija o programima do kraja sezone pozivam čitatelje da posjete mrežne stranice Hrvatskog doma.

Gostovanja i drugi programi bit će organizirani i izvan ciklusa?

Od skorih programa bliži nam se predstavljanje monografije Naša Ivanka Boljkovac 21. listopada, dok ćemo nastavno na prethodnu suradnju s turističkom zajednicom organizirati novogodišnji bal, za koji ćemo prije toga organizirati i plesnu radionicu za građanstvo. ž

U veljači ćemo organizirati i bal pod maskama, kako za odrasle, tako i za djecu kojima ćemo omogućiti i sudjelovanje u likovnim radionicama izrade maski. Za Svjetski dan glazbe pripremamo multimedijalni projekt Oxygene, na glazbu Jeana-Michela Jarrea u izvedbi udaraljkaškog ansambla Sudar Percussion.

Od početka ste naglašavali važnost programa razvoja publike; koje programe za mlade kanite realizirati?

Razvoj publike shvaćam kao strateški pristup organizacije u izgradnji i produbljivanju odnosa s postojećom publikom te proširenju i povećanju publike, a koji ne može uspjeti ako nije dijelom vizije i misije ustanove. Zato smo osmislili opsežan projekt pod nazivom Koncertni laboratorij. On se grana u različitim smjerovima, ali u pravilu prati kurikulume predmeta glazbena kultura koji je satnicom vrlo zapostavljen u programu školskog obrazovanja.

Foto: Hrvatski dom Split

Koncertni laboratorij obuhvaća tri projekta; glazbeno-lutkarsku predstavu Karneval života koju ćemo ostvariti u koprodukciji s Gradskim kazalištem lutaka. Predstava će biti izvedena u obradi za klavir i lutke koje će imati nekoliko glazbenih brojeva prerađenih za tu svrhu. Premijera je predviđena za 29. siječnja 2024. godine nakon čega će predstava biti izvođena više puta tijekom sezone. Cijeli će projekt uključivati i nekoliko edukativnih interaktivnih radionica na temu Karnevala životinja Camillea Saint-Saënsa pod vodstvom muzikologinje Karmen Širović.

Radionice će biti ostvarene u suradnji sa školama i učenicima različitog uzrasta. Pjevaj, pleši, sviraj, slušaj radionica je namijenjena školskoj djeci od prvog do četvrtog razreda, zatim druga radionica Od ideje do skladanja osmišljena je za djecu od 5. do 8. razreda, dok će srednjoškolci moći sudjelovati u radionici Upoznaj skladatelja Camillea Saint-Saensa. Unutar tog projekta planiramo i interaktivni koncert za djecu i mlade pod ravnanjem Harija Zlodrea koji će biti ostvaren u suradnji s orkestrom Umjetničke akademije u Splitu.

Oni će nastupiti pred srednjoškolskom publikom uz edukaciju i moderiranje od strane dirigenta. Drugi projekt Koncertnog laboratorija gostovanje je Opere za bebe – Opere Rosa u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb. Treći projekt posvećen je produkciji komorne inačice opere Figarov pir W. A. Mozarta pod vodstvom renomiranog opernog solista i pedagoga Giorgija Suriana, a u suradnji s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu i Glazbenom školom Josipa Hatzea.

Audicije su već održane te su odabrani učenici koji će sudjelovati u projektu. U operi sudjeluje sedamdesetak učenika i studenata koji će tijekom tri modula u trajanju od deset dana, pripremiti tri operne izvedbe u studenom, ožujku i svibnju. Giorgio Surian će dodatno održati radionice o operi za djecu i mlade starosti šest i više godina.

Za predškolce smo osmislili interaktivnu predstavu za djecu Teta Opereta i Barba Klavalir koju će voditi Žana Marinić i pijanist Zoran Velić. Za ostalu djecu i širu publiku, odražavat ćemo redovite radionice (npr. radionica koncertnog bon tona, radionica body percussiona) u koje će se moći uključiti tijekom cijele godine. Pripremili smo i interaktivne slikovnice za djecu koje će biti dostupne za kupnju u Hrvatskom domu.

Za srednjoškolce pokrećemo poseban Klub mladih za kulturu u kojem ćemo okupiti proaktivne pojedince koji žele aktivno sudjelovati i uključiti se u kulturni život svoje zajednice. Klub će voditi sociolog Marin Spetič, inače voditelj marketinga Hrvatskog doma, a uključit će provedbu niza edukativnih radionica temeljenih na principima projektnog rada i neformalnog obrazovanja iz šireg područja umjetnosti i kulture.

Hoće li se programski sadržaji preliti i u digitalnu sferu?

Uvodimo YouTube podcast Hrvatskog doma putem kojeg ćemo ugostiti i predstaviti umjetnike s našeg programa. Prvi nam je gost bio Claude Delangle u razgovoru s Gordanom Tudorom, dok nas tijekom godine očekuje još niz zanimljivih imena iz glazbenog i umjetničkog svijeta. Osim toga, YouTube kanal dodatno uređujemo kako bismo ga žanrovskom podjelom pokušali dodatno približiti publici i olakšati im korištenje.

Splitska rezidencijalna umjetnica i splitski skladatelji

U kojoj mjeri planirate angažirati lokalne glazbenike u radu Hrvatskog doma?

Ključne vrijednosti Hrvatskoga dom su očuvanje umjetničke i tradicijske baštine, promocija hrvatske glazbe i hrvatske kulture i raznolika ponuda glazbenog repertoara, kako međunarodnog tako i nacionalnog opusa. U našoj sezoni, velika je zastupljenost stoga splitskih izvođača, među kojima su Komorni orkestar Tijardović pod ravnanjem dirigenta Harija Zlodre, Duo Tudor-Režić, zatim pijanisti Vesna Podrug i Zoran Velić te Ante Jerkunica, Ana Domančić, Terezija Kusanović dok će koncert Cantus Ansambla uključiti izvedbu čak sedam splitskih skladatelja. Mislim da Hrvatski dom mora biti prvenstveno dom splitskih glazbenika.

Kako ste zamislili program rezidencijalnih umjetnika u ovoj sezoni i kakva će biti zastupljenost suvremene glazbe?

Ostvarena je suradnja sa skladateljicom Mirelom Ivičević kao rezidencijalnom umjetnicom koja je po uzoru na prethodne umjetnike u rezidenciji osmislila program gostovanja vrhunskih ansambala za suvremenu glazbu kao što su bečki ansambli Klangforum i Black Page Orchestra te udaraljkašice Kaje Farszky.

Ostvarena je suradnja sa skladateljicom Mirelom Ivičević kao rezidencijalnom umjetnicom koja je po uzoru na prethodne umjetnike u rezidenciji osmislila program gostovanja vrhunskih ansambala za suvremenu glazbu

Njihovi su programi pretpostavili i izvedbu skladbi suvremenih hrvatskih skladatelja; osim skladbi Mirele Ivičević, ansambli bi izvodili i djela Gordana Tudora, Sare Glojnarić, i drugih. Međutim, njihova će realizacija ovisiti o odobrenim financijskim sredstvima. Suvremena glazba bit će zastupljena u nizu programa, ali posebno bih istaknula gostovanje Cantus Ansambla s repertoarom suvremenih splitskih skladatelja na svečanom otvorenju nove sezone Hrvatskog doma 5. listopada.

Koje (nove) suradnje najavljujete i pripremate li kakve diskurzivne programe?

Hrvatski dom promatram kao mjesto razmjene glazbenih ideja, ali i istraživanja najnovijih dosega na polju humanističkih znanosti koje uključuju muzikologiju kao fokus našeg opredjeljenja. Dogovorena je nova suradnja s Filozofskim fakultetom u Splitu s kojima ćemo organizirati prvu konferenciju Split art koja će dotaknuti razne teme iz umjetnosti i okupiti brojne zainteresirane stručnjake i ljubitelje umjetnosti.

Veseli nas suradnja s Gradskim kazalištem lutaka na glazbeno-lutkarskim predstavama, kao i suradnja s Knjižnicom Marka Marulića u promociji knjiga. Također, u suradnji smo s Agencijom za odgoj i obrazovanje u organizaciji stručnih skupova i edukativnih programa. Nedavno je kod nas održan stručni skup na temu darovite djece. Nastavljamo dobre suradnje s Glazbenom školom Josipa Hatzea i Umjetničkom akademijom sveučilišta u Splitu kojima smo nastavna baza pa slijedom toga u Hrvatskom domu održavaju različite koncerte i promocije.

Na koji ste način osmislili korištenje Glazbenog salona Jakova Gotovca?

On će biti vezan – kao i do sada – uz brojne seminare, radionice i predavanja. Cilj nam je čim više angažirati naše izvođače kao edukatore, tako da uz vlastite koncerte održe i jednodnevne edukativne radionice u okviru Salona Gotovac. Jednu takvu radionicu za djecu iz glazbene škole vodit će Gordan Tudor i Mislav Režić, koji će održati koncert Dua Tudor-Režić 5. veljače 2024. Također, cijeli će pripremni dio Koncertnog laboratorija za djecu biti ostvaren u okviru Salona Gotovac.

Foto: Hrvatski dom Split

Jedan od posljednjih festivala održanih u Hrvatskom domu jest Piano Loop čiji ste pokretač i umjetnička voditeljica? Kakvi su odjeci ovogodišnjeg izdanja ?

Ovogodišnji Loop imao je povećanje publike od otprilike pedeset posto u odnosu na prethodna izdanja. Do sada je u pravilu najveća zvijezda povukla punu dvoranu ljudi, dok su ostali programi bili manje posjećeni.

Ove godine su svi koncerti bili gotovo skroz puni. Velika zanimljivost bio je Hayato Sumino, koji predstavlja novu generaciju pijanista-influencera kojeg putem društvenih mreža prati više od deset milijuna pratitelja, čime je Hrvatski dom s nekoliko hashtagova bio lansiran u zvijezde.

Vanesa Kleva i Hayato Sumino

Ali isto tako, program je uključio i jednog od najvećih imena pijanizma danas, Arcadija Volodosa, koji je održao koncert uz stajaće ovacije, zatim koncert Natalie Trull, koja je već godinama kao pedagog i kao koncertni solist vezana uz Festival. Osim toga, na Festivalu su još vrlo uspješno nastupili hrvatska zvijezda Aljoša Jurinić i višestruko nagrađivani talijanski pijanist Antonio Pompa Baldi, koji je izveo ulomak iz djela suvremenog skladatelja Roberta Piane napisano 2021. godine u povodu 700. obljetnice smrti Dantea Alighierija. Piano Loop festival je već postao splitski brand, a posebno mi je drago što se na njega vraćaju posjetitelji iz cijelog svijeta.

Koje ste korake poduzeli u smjeru povećanja vidljivosti Hrvatskog doma i otvaranja novoj publici?

Jedan od proizvoda koji smo osmislili jest nova pretplata Teserakt koja će omogućiti korisnicima da sami biraju koncerte iz svih naših ciklusa i sastave vlastitu kombinaciju. Teserakt je svojevrsna 4D kocka koja se cijelo vrijeme kreće i ima određen broj bridova, kutova i stranica koji prate naše brojeve od koncerata u paketima od 4, 8, 16 ili 24 koncerta. Pretplate će funkcionirati kao i do sada. Sezonska pretplata bit će vezana samo uz ciklus klasične glazbe, Ciklus 1.618, te će imati najveći broj koncerata (26). Koncerte iz toga ciklusa moći ćete poslušati u okviru nekoliko pretplata Klasika op. 23/24, koja se može također kupiti u različitim formatima, ovisno o broju koncerata koji su u paketu.

Moja vizija Hrvatskog doma može se prikazati kroz koncept kulturnog inkubatora koji bi vremenom postao mjesto susreta mladih i djece, a ostala naša publika upisala bi ga u svoju svijest kao prostor gdje se vrijeme zaustavlja

Druge dvije pretplate vezane su uz cikluse Chiaroscuro i Kontrapost koji broje po osam koncerata. Osmislili smo i Kulturni pokaz za učenike osnovne i srednje glazbene škole Josipa Hatzea i studente UMAS-a kojim će ostvariti pravo na 70% popusta pri kupnji ulaznica, čime dodatno želimo potaknuti mlade na praćenje naših programa. Uz promotivne pakete ulaznica, u planu je u narednim sezonama organizirati kratki festival na vanjskim prostorima u gradu u cilju povećanja vidljivosti Hrvatskog doma i njegove kulturne ponude.

Moja vizija Hrvatskog doma možda se najjasnije može prikazati kroz koncept kulturnog inkubatora koji bi vremenom postao mjesto susreta mladih i djece, a ostala naša publika upisala bi ga u svoju svijest kao prostor gdje se vrijeme zaustavlja i gdje, u svojevrsnom bijegu od užurbane svakodnevice, mogu doći na kuru estetskog iskustva.

Vanesa Kleva