Brodosplit za Smoju

Neću politiku u svoju butigu! naziv je koncerta kojim će najtrofejniji amaterski muški zbor Brodosplit, pod vodstvom Vlade Sunka, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 23. rujna odati hommage Miljenku Smoji.

Trebalo je proći gotovo trideset godina od smrti najznačajnijeg kroničara splitskog i dalmatinskog podneblja 20. stoljeća, koji je pisao za Slobodnu Dalmaciju i Feral Tribune, a objavljivao je i na Radio Splitu i u Vjesniku, da se revitalizira njegov rad i oda mu se počast pod okriljem manifestacije Grada Splita Smojinih 100 kojim se tijekom cijele godine kulturnim događanjima slavio njegov rođendan, lik i djelo.

Popularno nepopularan postao je osamostaljenjem Hrvatske kada je često prozivan Jugoslavenom ili Velikosrbinom zbog nekih tekstova i kolumni početkom devedesetih kojima je želio zatomiti nacionalizam, mržnju i nasilje, a prestrašenom malom čovjeku, centru njegova djelovanja, pružiti utjehu u tjeskobnom okruženju. Brojni pokušaji diskreditacije nisu uspjeli oduzeti Smoji uspjeh ni poklonike diljem regije koje je stekao scenarijem za humorističnu televizijsku seriju Naše malo misto (1970.), a kasnije i za Velo misto (1980.), čiji je scenarij nastao prema njegovoj knjizi.

Zahvaljujući tim vječnim klasicima znaju ga i generacije koje su uslijedile nakon vremena njegova djelovanja, poput autorice ovog teksta koja je Naše malo misto pogledala nebrojeno puta, a po Roku Prču nazvala brata. Manifestaciji Smojinih 100 pridružio se i Gradski zbor Brodosplit koncertom održanom 13. veljače u Hrvatskom domu Split: „Odaziv publike je bio iznad očekivanja“, navodi maestro Vlado Sunko te nadodaje:

„U današnje vrijeme zborovi rijetko na koncertima imaju ispunjenu dvoranu. To potvrđuje da su svi bili zadovoljni, a vidjelo se to i po dugotrajnom pljesku i ovacijama. Ljudi su uživali u ljepoti naših pjesama, ali i u zanimljivo odabranim Smojinim besidama. Pjevači su bili dobro raspoloženi, jer su se na bini dobro pojedinačno čuli, pa samim tim imali i veću kontrolu. Bez obzira na to što je zvuk bio čist i realan, smatram da je dvorana Hrvatskog doma primjerenija za muziciranje manjih komornih sastava. Za veća zborska i orkestralna tijela potreban je još veći prostor u širinu, da se dobije bolji stereo zvuk i jači duboki tonovi.“

Za tu su prigodu pripremili i dvije skladbe koje dosad nisu bile na njihovu repertoaru; Ča je život vengo fantažija i Naše malo misto, koje se povezuju uz Smojina legendarna televizijska uprizorenja. Glazbu špice serije Naše malo misto potpisuje kotorski skladatelj i glazbenik Tripo Tomas, a zanimljivo je kako je nastala popularna pjesma koja dijeli ime sa serijom. U prvoj epizodi Roko Prč (Boris Dvornik), prolazeći kroz kalete, pjeva poznatu melodiju koju je Pero Gotovac skladao i aranžirao prema motivima pjesme Sve se Mare koprcaje. Izražajan Dvornikov glas toliko se svidio Gotovcu da je melodiju ubrzo uglazbio u pjesmu na tekst Tomislava Zuppe.

Neki „mali ljudi“ i velike ljubavne priče, poput one ribara Roka i njegove Cicibele, otisnute su u javnost i otrgnute zaboravu upravo zahvaljujući Smojinim kronikama, a zatim nastavile svoj život u filmovima, pjesmama i predstavama. Ljubav Roka i Cicibele, rođena u siromaštvu i neimaštini, nadahnula je Momčila Popadića za tekst koji je uglazbio Zdenko Runjić, a glasom oživio Oliver Dragojević u Ča je život vengo fantažija. Uz navedene pjesme publiku na programu koncerta Neću politiku u svoju butigu! očekuje i izbor skladbi iz bogate splitske zborske pjesmarice od Jakova Gotovca, Ive Tijardovića i Ljube Stipišića do Zdenka Runjića i Pere Gotovca, u aranžmanima njihova zborovođe Vlade Sunka.

Zbog razgovora o politici u vrijeme Austro-Ugarske brijač Meštar je završio u zatvoru, a nakon toga nastaje legendarna replika: Neću politiku u svoju butigu!. Zašto je baš po njoj koncert dobio naziv i može li se povezati uz Brodosplit objašnjava maestro Sunko: „Nije slučajno! Dapače! To je čuvena rečenica Borisa Dvornika iz serije Velo misto u doba burnih društvenih promjena prve polovine 20. stoljeća, ali moglo bi se reći da je svevremenska.

Mislim da jako dobro predstavlja Smojin svjetonazor. Brodosplitovci plove već 51 godinu bez prekida. Njima politika ne treba, prije bih rekao da političarima treba Brodosplit. Srećom, glazbena umjetnost nadilazi političke i sve druge podjele.“ Desetak dana pred zagrebački koncert Gradski zbor Brodosplit – koji broji trideset i pet članova svih dobnih skupina, pa najmlađi član zbora ima 23, a najstariji 76 godina, i zanimanja – na audiciji je primao nove članove. Kakav je bio interes i ishod ispričao je maestro:

„Kao i do sada interes je bio relativno slab, mada smo se potrudili da audiciju dobro oglasimo. Prijavilo se šest umirovljenika s nedovoljnim pjevačkim iskustvom i dvije žene. Da, dobro ste pročitali! Uglavnom nedovoljno snažnih glasova, što i ne začuđuje u tim godinama. Nismo namjerno postavili limit na 50 godina, jer se pokazalo da i stariji pjevači mogu dobro pjevati, ako su bili kontinuirano dobro vođeni, bilo u zboru ili klapi, tj. ako nije bilo većih prekida. Srećom, naši pjevači doveli su na audiciju dvoje novih mlađih pjevača s iskustvom i izvježbanim glasom, i tako smo ipak popunili baritonsku i bas dionicu dionice svježim glasovima.“

U pozivu za audiciju naglašeno je da je važan elementarni sluh i dobra volja te da nije potrebno znanje čitanja nota pa smo upitali Vladu Sunka koliko mu je kao zborovođi izazovno uvježbavati raznovrstan i zahtjevan program s članovima koji nisu notno pismeni:

„Sluh je eliminacijski čimbenik koji se lako mjeri. Dobra volja i upornost su presudne da bi kandidat izdržao otprilike petogodišnju muku dok ne postavi glas i ne nauči ogroman repertoar skoro napamet da može gledati dirigenta. Mnogi, nažalost, odustanu. Nije mi važno zna li kandidat čitati note ili ne, one nisu nikakva garancija, mada to ubrzava proces učenja. Pjevači nakon određenog vremena nauče čitati note, ali su nesigurni i misle da ne znaju jer nisu dobili svjedodžbu odnosno potvrdu da znaju. Važno je da kandidat posjeduje glazbenu inteligenciju jer mu omogućava brzo napredovanje, a ako osim toga posjeduje čist i snažan glas, vrlo brzo postiže visoke rezultate.“

Gremo, mi puntari

Program u Vatroslavu Lisinskom vodit će autorica njihove jubilarne monografije Gremo, mi puntari! i članica Gradskog zbora Brodosplit Herci Ganza. Monografija je predstavljena prigodom 50. obljetnice utemeljenja i polustoljetnog uspješnog djelovanja Gradskog zbora Brodosplit u siječnju 2022. u Hrvatskom domu Split, a uz autoricu grafičko oblikovanje potpisuje Ana Luketin Fahrenwald, lekturu Davorka Radić, a recenzentica je prof. dr. sci. Ivana Tomić Ferić. Naslovna fotografija djelo je Matka Petrića i Igora Bakotića, a urednik knjige je potpredsjednik GZ Brodosplit Ivan Žitko.

Opsežna monografija obuhvatila je život zbora raznolikog repertoara, od renesansnih majstora do suvremenih autora, uz osobito njegovanje tradicije užeg zavičaja, odnosno dalmatinske pučke i koncertne pjesme u harmonizaciji i obradbama vršnih hrvatskih skladatelja, kojim su od njegova osnivanja ravnali ugledni pedagozi i dirigenti, prof. Daniel Šeparović i prof. Josip Veršić, a od 1988. skladatelj i dirigent Vlado Sunko, inače redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koji se vinuo s Brodosplitom u Olimp međunarodne amaterske zborske scene.

Među brojnim nagradama i priznanjima u domovini ističu se nagrada Grada Splita (1979., 1994. i 2012.), medalja Grada Splita (2002. i 2022.), nagrada Splitsko-dalmatinske županije (2002. i 2018.), prva nagrada i apsolutno prvo mjesto na državnim natjecanjima u Zadru (1990. i 1995.), Rijeci (1993.), Umagu (1999.) i Novigradu (2007.). Na međunarodnim festivalima amaterskih zborova Brodosplit je osvojio prvu nagradu u Budimpešti (1991.) i Pragu (2002.), zlatnu medalju na Svjetskim zbornim igrama u Xiamenu u Kini (2006.), naslov olimpijskog pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Linzu (2000.) i Šampiona Svjetskih zbornih igara u Grazu (2008.), dok je u Španjolskoj 2012. na međunarodnom natjecanju zborova Canta al mar bio apsolutni pobjednik u kategoriji muških zborova s dvjema zlatnim medaljama u kategorijama muških zborova i sakralne glazbe.

Od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića 2013. godine Brodosplit je povodom 40. obljetnice djelovanja primio Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu kao međunarodni promicatelj hrvatske kulturne baštine i osvajač svjetskih nagrada u zbornom pjevanju.

09.10.2013., Zagreb – U prigodi obiljezavanja Dana neovisnosti predsjednik Republike Ivo Josipovic urucio je odlikovanja te se obratio odlikovanima i nazocnima na svecanosti dodjele priznanja u Uredu Predsjednika. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulica primio je Vlado Sunkor Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Među opsežnijim djelima zbor bilježi izvedbe Sunkove kantate Zlato Gospine milosti i Missu, Cherubinijev Rekvijem te oratorije Ljube Stipišića Uskrsnuće te Borisa Papandopula Muka Gospodina našega Isukrsta. Što će im biti u fokusu od nove glazbene literature u narednoj sezoni i hoće li uvrštavati nova djela, odgovara kapetan Brodosplita:

„S novim skladbama idemo polako, uče se lakše i jednostavnije skladbe. Još nismo sanirali gubitak pjevača u bas dionici od prije nekoliko godina, te s novim članovima dosta radimo na usvajanju već poznatog repertoara. Na proljeće nas čeka ponovno koncert u Hrvatskom domu s novim sadržajem. Večer posvećena glazbenom velikanu Jakovu Gotovcu.“

Nakon nastupa u Vatroslavu Lisinskom Brodosplit će izvesti još nekoliko koncerata s posvetom Smoji u dalmatinskim mjestima, a očekuje ih i koncert u crkvi Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu 20. listopada te će 1. prosinca sudjelovati na 12. Adventsko-božićnom zborskom festivalu u Krakowu.