Diskografska Kuća s vrtom: iza kulisa uspjeha Jakova Jozinovića

Ključ održivosti leži u dosljednosti, jasnom identitetu, ali i poznavanju “jezika” svakog “terena”

Posljednji objavljeni singl Jakova Jozinovića, “Ja volim”, u trenutku pisanja teksta premašio je 1,7 milijuna YouTube pregleda, niti tjedan dana od izlaska. Kao i uz prethodni, “Polje ruža”, i uz ovaj videospot stoji oznaka (P) & (C) K.S.V. Creation. Što je točno K.S.V., kako je došlo do njhove suradnje s Jozinovićem, što ih razlikuje od ostalih izdavača i koja je budućnost labela, otkrili su nam Tena Lovrić i Matija Cvek, ovaj put u ulozi direktora umjesto za mikrofonom…

Što je zapravo K.S.V. i kako je došlo do ideje o osnivanju labela?

Ideja je zasnovana na platformi koja će okupiti izvođače sličnih glazbenih i moralnih vrijednosti, sličnog pristupa stvaranju glazbe i razvoju temeljenom na kvaliteti, autentičnosti i iskrenosti. Ideja postoji dugo, a Jakov je otvorio prostor za pravovremenu reakciju i realizaciju. 

Što sve “radi” K.S.V. i tko čini tim ljudi?

KSV ili punim imenom “Kuća s vrtom”, postoji nešto više od godinu dana u formi modno orijentiranog brenda. Osnivači Miriam i Matija Cvek imali su jasnu viziju širenja svoje “Kuće s vrtom” te postepeno grade temelje za buduća poslovanja. Nazivom koji jasno daje do znanja obiteljski nastrojenu energiju unutar projekata, želimo se okružiti ljudima koji znanjem, kreativnošću i karakterom odgovaraju jedni drugima. Osnovni diskografski tim čine direktor Matija Cvek zadužen za kreativni, mentorski i autorski dio, Tena Lovrić kao vanjska suradnica i savjetnica planiranja digitalne strategije ali i administrativnim poslovima te Mia Milovčić kao marketing manager, PR i izvršni manager.

Prvo izdanje bilo je “Polje ruža” Jakova Jozinovića – možete li na tom primjeru opisati kako izgleda mehanizam objave novog singla te što sve podrazumijevaju radijska, medijska i digitalna promocija pjesme u 2026. godini?

Iako sve djeluje kako je digitalna promocija prioritet te društvene mreže najvažnija platforma za predstavljanje, mi radiju i ostalim medijima pristupamo s jednakom ozbiljnošću. Naravno da o faktoru radijskog emitiranja ovisimo o ukusu i afinitetima glazbenih urednika, ali kontakti su održavani, surađujemo sa SanjaR Agency koja ažurno i detaljno predstavlja singlove urednicima. Artistički dignitet nikako se ne smije narušiti, ali ideja je stvaranje kvalitetne pop glazbe koja po inerciji ima komercijalnu notu te na taj način vjerujemo da će naši izvođači i radiju i ostalim medijima donijeti svježinu. 

Za digitalnu promociju ključno je da pjesma bude gotova na vrijeme, odnosno da razdoblje između uploada pjesme digitalnom distributeru i samog datuma izlaska bude što dulje. To razdoblje omogućuje da se odradi sav pozadinski posao – od pitchanja do izgradnje interesa publike. U tom periodu slušatelji mogu spremati pjesmu putem pre-save linka, što je izuzetno važno jer algoritmima signalizira da se radi o potencijalno velikom izdanju i daje pjesmi jači početni “push” na dan izlaska. Vizualni identitet također igra veliku ulogu, pa naslovnica singla mora odgovarati estetici izvođača i samoj pjesmi.

Osim strategije na društvenim mrežama prije izlaska, često se zaboravlja koliko je bitna i strategija nakon izlaska. Kontinuirane objave, novi formati sadržaja i podsjećanje publike na pjesmu pomažu da singl ne “nestane” nakon prvog dana, nego da dugoročno gradi slušanost i doseg.

Što neki izvođač konkretno “dobije” od K.S.V.-a u odnosu na ostale domaće kuće?

Vjerujemo da su prisnost i minuciozan pristup karijernom razvoju izvođača temelj stvaranja tima. Izvođač, mentori i manageri dio su nečeg većeg i zajedničkog, na taj način težimo preklapanju vizija, pravilnom probiru ideja i kvalitetnoj realizaciji. Dugogodišnja suradnja s izdavačkim kućama na neki je način i probudila želju za osnivanjem vlastite, u nekim segmentima po uzoru na, a u nekim segmentima sa željom za drugačijim pristupom. 

Kako iz insajderske perspektive tumačite koncertni uspjeh Jakova Jozinovića? Što je zapravo prethodilo tom “bumu”?

Jakov je maksimalno iskoristio sve blagodati društvenih mreža, a svaki je sljedeći korak bio doza genijalnosti nesvjesnog digitalnog PR-a. Uz neosporni talent, želju za radom i karakterni magnetizam, Jakov ima prirođen nesvakidašnji “sjaj”, njegova postura prilikom izvođenja govori “ovdje sam za Vas, pjevam za Vas i dajem Vam sve”. Ljudi su osjetili da je njihov. Tako da je, uz pametan, kvalitetan i izuzetno komercijalan izbor repertoara, nošen sjajem vlastite osobnosti osvojio srca svih koji za početak imaju mobitel, a kasnije i svih koji cijene i vole “live” energiju. 

Ima li K.S.V. još neke izvođače na radaru, koja je uopće politika novih lica u vašem labelu?

Uskoro predstavljamo nova dva izvođača kojima upotpunjujemo tim na neko naredno vrijeme. To su mladi izvođači s iskrom u očima za koje vjerujemo da mogu raditi razliku. 

Koji su današnji izazovi poslovanja labela? Koji su općenito najveći izvori prihoda, ne računajući koncertnu organizaciju?

Danas je izazovno biti diskograf jer se nalazimo u prostoru kada fizičke prodaje gotovo nema, a prihodi od digitalnih servisa još nisu dovoljno veliki da opravdaju sva ulaganja. Velikim diskografima je lakše jer oni fukcioniraju od kataloga, a nas koji smo tek sada počeli drži cilj koji vidimo i vjera da ćemo do tamo doći jer stvaramo glazbu koju sami želimo slušati.

Jakov Jozinović i Matija Cvek na ovogodišnjoj Cesarici

Koje trendove primjećujete na domaćoj mainstream sceni? Koji je, po vašem mišljenju i iskustvu, recept za održivost i relativan uspjeh na različitim terenima, radijskom, koncertnom i digitalnom…?

Ključ održivosti leži u dosljednosti, jasnom identitetu, ali i poznavanju “jezika” svakog “terena”. Radijski uspjeh traži pjesme s jakim refrenom i jasnom emocijom, ali i dobru komunikaciju s urednicima i kontinuiranu prisutnost. Koncertni uspjeh gradi se dugoročno kroz kvalitetan live nastup, odnos s publikom i redovito nastupanje jer publika dolazi i zbog doživljaja i zbog pjesme. Digitalni teren pak zahtijeva stalni sadržaj, razumijevanje algoritama i autentičnu komunikaciju na društvenim mrežama.

Recept zapravo nije u tome da se osvoji samo jedan kanal, nego da se oni međusobno hrane. Radijska vrtnja dovodi nove slušatelje na streaming, streaming gradi bazu fanova koji dolaze na koncerte, a koncerti stvaraju sadržaj i priče koje se vraćaju u digitalni prostor. I imate zatvoreni krug. Najvažnije je, međutim, zadržati dugoročnu perspektivu: ne juriti kratkoročne trendove pod svaku cijenu, nego graditi katalog kvalitetnih pjesama, prepoznatljiv brend izvođača i stabilan odnos s publikom. To možda ne donosi eksplozivan uspjeh preko noći, ali donosi ono što je najvrjednije – trajnost i realan, ponovljiv uspjeh na svim platformama.

Koji se model digitalne aktivnosti i pojavnosti pokazuje najuspješnijim za plasman nove glazbe danas?

Ključ je u autentičnosti, ili se ljudi povežu s tvojim izvođačem ili ne. A takva onda treba biti i digitalna aktivnost – autentična.

Danas se najuspješnijim pokazuje hibridni model koji spaja algoritamsku optimizaciju i autentičnu komunikaciju s publikom. To znači da se nova glazba ne lansira samo jednim postom na dan izlaska, nego kroz fazni proces: najavu, teaser sadržaje, pre-save kampanju, sam dan izlaska i post-launch period. Kontinuitet je važniji od “jednog viralnog trenutka”. U praksi to uključuje kratke video formate (Reels, TikTok, Shorts) koji daju kontekst pjesmi, redovitu prisutnost izvođača na društvenim mrežama, aktivno uključivanje fanova te paralelni rad na playlistama i medijskoj vidljivosti. Algoritmi nagrađuju konzistentnost i angažman, ali publika nagrađuje autentičnost – zato je ključ u balansu između strategije i osobnog pečata izvođača.

Najbolje rezultate danas daje model “always-on” prisutnosti: pjesma se ne tretira kao jednokratni proizvod, nego kao sadržaj koji se kroz više tjedana reinterpretira u različitim formatima (live verzije, akustične izvedbe, behind-the-scenes, reakcije publike). Time se produžuje životni vijek izdanja i povećava šansa da pjesma organski pronađe svoju publiku.

Koji su planovi K.S.V.-a za 2026.? S kojim biste ostvarenim ciljem bili zadovoljni za godinu dana?

Plan je realizirati Jakovljev album te pružati podršku na turneji “Ja za čuda letim”. Novi izvođači u suradnji s nama imaju zadaću postaviti kratkoročne i dugoročne ciljeve, želimo ih što prije uvesti u koncertnu aktivnost te garantirati mir i sigurnost potrebnu za umjetnički izraz i stvaralaštvo. Veselimo se izazovima i novim ljudima i djelima u hrvatskoj glazbi.