ususret makk-u 2026.
Zaboravite budućnost - što je sa sadašnjošću glazbene industrije?
Regulacija umjetne inteligencije nije stvar tehnologije, nego prava i ekonomije
U slučaju glazbene industrije, slogan “The future is now!” može se parafrazirati u “budućnost je već prošla”. Kreativni sektor oduvijek kaska za onim tehnološkim, a sada je udaljenost između njih još veća nego je ikad u povijesti bila. Tek što su kreativci, primjerice, uspjeli izboriti kakvu-takvu raspodjelu kolača od prihoda digitalnih servisa i platformi – dok kažeš “AI”! – eto novih prijetnji i izazova koji ugrožavaju održivost bavljenja kreativnim pozivom i zanimanjem. Zakonski prijedlozi i regulacije kasne, tech kompanije već su uspostavile pravila igre i gomilaju svoju vrijednost, a “mali čovjek želi preko crte”…
Stoga će ovogodišnje izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK 19. i 20. studenoga, u organizaciji HDS ZAMP-a i HDAP-ALAI, otvoriti prava pitanja o sadašnjosti glazbe i kreativne industrije, pogotovo u digitalnom, generativnom i algoritamskom okruženju. Jer, budućnost je za glazbenike već odavno prošla…
Jedan od glazbenika i autora koji je, pak, odlučio biti promjena kakvu želi vidjeti u svijetu je Arriën Molema, ujedno i predsjednik CIAM-a (International Council of Music Creators), globalne organizacije koja zastupa interese glazbenih stvaratelja. Nizozemski glazbenik na MAKK-u će održati keynote predavanje „Creators at the Centre – Rights, Value and the Future of Music”: “Briga o autorskim pravima obično nije razlog zbog kojeg autori stvaraju. Ipak, jedno rijetko ide bez drugoga: autorska prava osmišljena su kako bi autorima pružila autonomiju kroz financijsku neovisnost. Ona stvaraju okruženje u kojem vi, kao autor, možete nesmetano stvarati i pritom održavati financijsku stabilnost”.
Kako do održive karijere?
Glazbenici, autori i producenti u Molemi imaju svog čovjeka na terenu, a on im poručuje kako je kolektivno ostvarivanje prava upravo jedan od primjera zajedništva i solidarnosti među kreativnom zajednicom: “Streaming, razne platforme i umjetna inteligencija stvaraju izazove za autore, a – kako pokazuju i brojna istraživanja – imaju i negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Prije svega, važno je da autori nastave stvarati. Upravo sada svijet treba čuti različite perspektive autora te imati priliku uživati u umjetnosti i glazbi.
Drugo, pobrinite se da su vaša prava pravilno registrirana. Registrirajte se na vrijeme i, gdje god je to moguće, unesite sve potrebne podatke i metapodatke. Također, aktivno se uključite u rad nacionalnih i regionalnih udruga za zaštitu autorskih prava te organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Na taj ćete način steći uvid u njihovo djelovanje na razini zagovaranja interesa – kako u Europi (Bruxellesu), tako i šire – a imat ćete i priliku osobno sudjelovati, ako to želite. Snaga leži u zajedništvu i solidarnosti!”.
Djela i nedjela
Blaž Zupan profesor je umjetne inteligencije na Sveučilištu u Ljubljani, bavi se umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem i vizualizacijom podataka. On će drugog dana Konferencije sudjelovati u okruglom stolu “Generativna glazbena djela ili nedjela”.
Gdje ima nedjela, tu ima i novca stoga upravo tu treba tražiti izvore, ali i rješenja prijepora oko generativne umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište: “Važno je razumjeti da generativni modeli uče statističke uzorke iz velikog broja primjera, pa je gotovo nemoguće precizno odrediti doprinos pojedinog autora. Generativni modeli nisu baza podataka s oznakama odakle šta dolazi. Svejedno, moguće je dogovoriti se, regulirati, označiti koji se glazbeni komadi koriste “na ulazu”, a to nije stvar tehnologije, nego prava i ekonomije”.
“Regulacija ima smisla ako štiti autore od konkretnih zloupotreba, ali pokušaj zaustavljanja tehnološkog razvoja unaprijed je izgubljena bitka. Umjesto obrane postojećih poslovnih modela, glazbena industrija trebala bi tražiti nove načine stvaranja i raspodjele vrijednosti. Reakcije kreativne zajednice su razumljive, svaka promjena nekog stanja je teška. Iz perspektive tehnologije (i samo tehnologije), AI nudi nezamisliv novi potencial stvarateljima glazbe. Svaka tehnologija stvara ogromne razlike među onima koji je znaju korisiti i onima koji ne znaju”, zaključuje Zupan.
Uz autore, ovogodišnji MAKK osvrnut će se i na položaj glazbenih izvođača te njihov saldo u raspodjeli prihoda s digitalnih servisa i platformi. U Hrvatskoj smo tijekom posljednjih nekoliko godina svjedočili poprilično žustrim argumentima predstavnika izvođača i diskografa po tom pitanju, a svoju perspektivu tog (još uvijek) osjetljivog pitanja na MAKK-u donosi Ibán García del Blanco, glavni tajnik AEPO-ARTIS, udruge koja okuplja europske organizacije za kolektivno ostvarivanje prava umjetnika izvođača.
“Europska direktiva o autorskom pravu digitalnom tržištu iz 2019. godine jamči izvođačima pravo na primjerenu i razmjernu naknadu te utvrđuje niz načela koja se na nacionalnoj razini moraju pretočiti u konkretne mehanizme”, objašnjava del Blanco: “Transparentnost u ugovorima i iskorištavanju prava, pravo na ponovno pregovaranje o ugovorima ako se utvrdi da je ugovorena naknada nerazmjerno niska, pravo na opoziv ugovora itd. Valja napomenuti da su se, za razliku od Hrvatske – koja je uvela izvrstan mehanizam kojim se glazbenicima osigurava pravedna naknada putem njihove organizacije za kolektivno ostvarivanje prava – mnoge zemlje, nažalost, propustile uspostaviti te nužne mehanizme”.
Tvornica kobasica
U Hrvatskoj je, dakle, uspostavljen mehanizam prema kojem HUZIP, u slučaju izvođača koji nisu sklopili ugovore s diskografskim kućama koji bi obuhvaćali digitalnu distribuciju, preuzima kolektivno ostvarivanje prava u odnosu na te diskografske kuće.
“Drugim riječima, poštovana je ugovorna sloboda, pri čemu pojedinačni ugovori između izvođača i diskografskih kuća imaju određenu prednost. Ipak, u situacijama kada korištenje snimaka nije uređeno ugovorom, HUZIP je ovlašten ostvarivati prava izvođača u odnosu na te konkretne snimke i izvođače za koje ne postoje ugovorni aranžmani. Ipak, treba naglasiti da se ovaj mehanizam trenutačno odnosi samo na glazbenike, a mora se proširiti i na glumce te druge audiovizualne izvođače”, naglašava del Blanco.
Njega, kao i ostale, brine nagli razvoj umjetne inteligencije koja je, svjedočimo, došla i po bubnjare, gitariste i klavijaturiste: “Nastale su goleme nove neravnoteže koje je potrebno regulirati kako bismo spriječili da velike tehnološke korporacije – od kojih većina nije iz Europe – na kraju prisvoje vrijednost rada europskih umjetnika. Primjer streaminga pokazuje da je neravnoteže, koje se toleriraju na samom početku, kasnije vrlo teško ispraviti te one postaju dugotrajno ukorijenjene. Zbog toga si ne možemo priuštiti gubljenje dodatnog vremena prije poduzimanja regulatornih mjera. Također, ne možemo dopustiti da ljudsku kreativnost zamijeni stroj koji masovno proizvodi pseudokreativne sadržaje, ponavljajući standardizirane obrasce lišene ikakve izvornosti – baš poput tvornice kobasica”.
Di su pare?!
“Where is the money?! Who captures the value of music in the next economy?”, naslov je predavanja koje će na MAKK-u održati jedan od najglasnijih disruptora postojećih sustava, Scott Cohen, suosnivač kompanija The Orchard i Jukebox (JKBX). On primjećuje kako glazbena industrija vrlo uspješno pretvara kreativni rad umjetnika u značajne financijske prihode, no autori glazbe ne sudjeluju nužno u raspodjeli vrijednosti koju su pomogli stvoriti. I, što s time?
“Velik dio preostale vrijednosti prisvajaju tvrtke koje su svoje poslovanje izgradile upravo na toj glazbi. Samo u prvoj polovici ove godine, glazbeni distributeri, tehnološke platforme i tvrtke koje upravljaju katalozima glazbenih djela najavili su ili zaključili transakcije i investicije u vrijednosti većoj od 16 milijardi dolara. Ipak, izvođači, skladatelji i nositelji prava – čija glazba omogućuje postojanje tih tvrtki – uglavnom su izostavljeni iz tih poslova. Oni i dalje primaju naknade, ali ne sudjeluju u širem financijskom kolaču koji se pritom stvara. Glazbena industrija predugo tretira tantijeme kao gornju granicu, umjesto kao polazišnu točku od koje bi trebalo krenuti u vrednovanje i nagrađivanje autora glazbe”, objašnjava Cohen.
“Smatram da bi se financijski uspjeh glazbene tvrtke trebao dijeliti s izvođačima, skladateljima i nositeljima prava čiji rad taj uspjeh omogućuje. Glazbeni stvaratelji to razumiju i spremni su za novi model”, najavljuje Cohen: “Moramo ponuditi vjerodostojnu alternativu kako bismo promijenili tu nepravednu situaciju i stvorili glazbeno gospodarstvo koje funkcionira za sve. Nadam se da će doći vrijeme kada će se ljudi osvrtati na prošlost i pitati zašto umjetnicima nije bio omogućen udio u vrijednosti tvrtki koje su pomogli izgraditi. Za to već postoji model u drugim industrijama, primjerice kroz strukture vlasničkih udjela za zaposlenike. Nema razloga zašto glazbeni stvaratelji ne bi imali iste takve mogućnosti. Moja je ambicija da za 30 godina ovo više uopće ne djeluje kao radikalna ideja. To će jednostavno postati sastavni dio načina na koji glazbena industrija funkcionira!”.
Svoje mjesto na ovogodišnjoj Međunarodnoj autorskoj konferenciji MAKK osigurajte putem linka.