23
ožu
Čitaj

Dokumentarac 70 i USB Pokraj vode Drave

Lado

43.2_Ansambl LADO - Pokraj vode Drave_Spaladium Arena 20163

share

Obljetničku je godinu dočekala ravnateljska smjena: vodstvo Krešimira Dabe preuzela je dotadašnja voditeljica pravne službe LADA, Ileana Jurin Bakotić.

Velike obljetnice donose velika očekivanja u kojima je, dakako, sadržana i velika odgovornost. Izazov je to s kojim se suočilo i vodstvo Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u pripremama za 2019. godinu, u cijelosti posvećenu obilježavanju 70 godina umjetničkog djelovanja i očuvanja hrvatske plesne i pjevane baštine. Izazov se čini još i većim uzmemo li u obzir da je na samom početku velike godine Ansambl dočekala i ravnateljska smjena: vodstvo Krešimira Dabe preuzela je dotadašnja voditeljica pravne službe Ileana Jurin Bakotić. No pogledom unatrag čini se da promjene u vodstvu te institucije nisu omele realizaciju osmišljenog programa koji je, s obzirom na trenutačnu situaciju, imao sreću što ga je okrugao broj dopao u 2019., a ne 2020. godini.

Škola folklora

Državni zbor narodnih plesova i pjesama, danas Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, osnovan je u Zagrebu 1949. godine. Danas djelatnost temelji na istraživanju, prikupljanju i scenskom prikazivanju bogate hrvatske glazbene i plesne baštine te nakon punih 70 godina djelovanja ostaje vjeran karakterističnom i prepoznatljivom pristupu, poznatom i kao ‘zagrebačka škola folklora’ utemeljitelja Zvonimira Ljevakovića – ujedno jednoga od prvih umjetničkih ravnatelja Ansambla – čija je nit vodilja poštovanje tradicijske pjesme i plesa uz (opravdane?) koreografske zahvate. U godini za nama posvećenoj prije svega umjetnicima Ansambla, ali i svima uključenima u njegov rad, ostvareni su brojni projekti i nastavljene dugogodišnje suradnje kojima se održava kontinuitet inicijalno zadanih ciljeva LADA kao predstavljača, čuvara i širitelja sve raznolikosti naših glazbenih i plesnih tradicija u Hrvatskoj i u svijetu.

Ustaljeni koncerti

Nezahvalno je rezimirati slavljeničku godinu u jednom novinskom članku, no u tom je nastojanju svakako moguće uputiti pohvale raznolikosti kanala kojima LADO ostvaruje navedene ciljeve: osim koncerata, važni su i različiti vidovi suradnje s inozemnim ansamblima, edukacijske radionice te izložbe. Upravo je potonjom otvorena slavljenička godina: među publikom vrlo dobro prihvaćena izložba fotografija LADO / RELJEFI / TRAGOVI Petre Slobodnjak prvotno je postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt, ali je postavljena i u Gradskom muzeju Bjelovar, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci te naposljetku u dubrovačkim Lazaretima. Za članove Ansambla, proslava se aktivno nastavila koncertima koji svaki put iznova otkrivaju bogatstva hrvatskoga pučkog pjevanja: prije svega već ustaljenim korizmenim te potkraj godine božićnim programom u suradnji s Gradskim kazalištem Komedija, dok je okosnicu plesne sezone činio novi program tadašnjega umjetničkog voditelja Andrije Ivančana pod nazivom Neka sjaji sunce svima, di još našeg roda ima. Kao prvi program Ansambla u cijelosti posvećen plesovima, pjesmama i običajima Hrvata izvan domovine, s 11 novih koreografija, premijerno je izveden u zadarskoj koncertnoj dvorani Arsenal. Među njegovim naknadnim izvedbama ističe se zagrebačka premijera na Dan državnosti na Trgu kralja Tomislava, koja je pokazala da je program prijemljiv za publiku, dok u isto vrijeme udovoljava kriterijima struke.

Trag obljetnice

Razmjenu iskustava LADO je nastavio suradnjom s ‘bratskim’ inozemnim ansamblima: ansamblom KOLO iz Srbije te ansamblom SL’UK iz Slovačke, a vrhunac proslave ostvario je u studenome trećim dodatkom svojem programu, pod nazivom Antologija, kojim predstavlja najpoznatija glazbena djela i koreografije – u ovoj prigodi Zvonimira Ljevakovića, dr. sc. Ivana Ivančana, Bože Potočnika, Marijana Makara, Vidoslava Bagura i Tomislava Uhlika – koje već niz godina žive na LADOVU repertoaru. Osobito oduševljenje publike, ali i samih članova Ansambla, izazvalo je uključivanje nekadašnjih umjetnika LADA u slavljeničke koncerte u zagrebačkom HNK-u i Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog: pedesetak bivših pjevača, plesača i glazbenika pridružilo se izvedbi kultnih Ladarki Emila Cossetta.

Trag obljetničke godine ostaje trajno upisan u obliku 50-minutnog dokumentarnog filma o Ansamblu jednostavno i nedvosmisleno naslovljenog 70 te premijerno prikazanog 11. prosinca 2020. u zagrebačkom gornjogradskom kinu Kaptol Boutique Cinema te na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije na Svjetski dan plesa, 29. travnja 2020. Uz potpis nagrađivanog redatelja, producenta i scenarista Nebojše Slijepčevića, film je 2019. sniman u nekoliko hrvatskih gradova, udaljava se od uobičajenog formata dijakronijskog pregleda najvažnijih događaja u povijesti Ansambla, uglavnom slijeđenog u takvim prigodama, vezujući tkivo trima pričama pozicioniranima iznutra te usidrenima u sadašnjosti. Kroz vizure troje izvođača u pripremama koncerata – prvaka Dubravka Radića, solistice Petre Matutinović i glazbenika solista Mladena Kosovca – uvodi u vrlo živopisnu radnju, dajući naslutiti duh jedinstvenoga kolektiva u njegovoj profesionalnoj svakodnevici. Tri su osobne priče pak premrežene prikazom odlaska Ansambla na ljetnu turneju i svih izazova s kojima se pritom susreće. Iako je samo po sebi razumljivo da je svaki filmski prikaz selektivan, zasigurno je moguće tvrditi i da pogled iza kamera i svjetla pozornice dijelu publike pruža uvid u dosad neviđene procese te kreira dimenziju uzbuđenosti razotkrivanjem tajnovitog, onog što je vrlo često izvan fokusa, ali i želju da se upoznaju i ostali članovi Ansambla. Neposrednosti filma pridonosi njegova povremena etnografičnost koju, osim specifične etnološke teme, karakteriziraju dugi kadrovi te gotovo isključivo prizorna glazba i zvukovi.

Virtualni projekti

Nakon isteka slavljeničke godine, Ansambl LADO nastavlja s radom u punoj snazi, i to od ožujka prošle godine uz još jednu izmjenu: pod novoizabranim umjetničkim vodstvom Krunoslava Šokca, na mjestu donedavnog umjetničkog voditelja Andrije Ivančana. Novonastala situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa s posljedicom sveopće osuđenosti na kućne prostore, pomrsila je neke inicijalne planove, no nije stala na put realizaciji onih alternativnih. Ladovci su joj priskočili uzorom na brojne druge kulturno-umjetničke institucije: ponudili su svojoj publici virtualne koncerte na kanalu YouTubea, gdje ostaju trajno dostupni. Osim toga, poveznicu s publikom aktivno su održavali serijom svojevrsnih edukativnih videouradaka uz koje je publika učila korake hrvatskih tradicijskih plesova.

Od najrecentnijih uradaka svakako vrijedi spomenuti i među publikom Ansambla iščekivanu snimku koncerta održanog 2016. godine u splitskoj Spaladium Areni, jednoga od godišnjih koncerata kojim je Ansambl LADO proslavio svoj 67. rođendan, posvetivši ga dr. sc. Ivanu Ivančanu, nekadašnjem ravnatelju i umjetničkom voditelju izrazito plodne umjetničke i znanstvene karijere. Pod nazivom Pokraj vode Drave objedinjene su popularne koreografije LADA: Podravski svati, Zagorski drmešari i Šokački sastanak, uz tada premijerno izvedene točke: Ej grišće plandovišće, Kad te moji svatovi probude i Ženina voja. Za uređenje scene, rasvjete i zvuka na koje nismo u tolikoj mjeri navikli u folklornim izvedbama, zaslužna je Mediteran produkcija, a koliko zapravo pridonose uspješnom predstavljanju glazbeno-scenskog sadržaja, ostaje na prosudbu publici.

Koncert na USB-u

Zanimljiv je i odabir medija za ovo izdanje koje potpisuje Mast produkcija: koncert je, naime, uz popratne fotografije i informativnu knjižicu, dostupan na USB-u, a brizi o demokratizaciji dostupnosti takvih sadržaja svjedoči i najava skorašnje dostupnosti navedenog izdanja za preuzimanje na internetskim stranicama.

LADO je u svakom slučaju pokazao kako se za sada dostojno nosi s izazovima, no budućnost će zasigurno donijeti i veće. Jedan od izazova, već dulje prisutan, jest nedovoljno zanimanje za tradicijsku kulturu općenito, a na njega se neposredno vezuje i goruće pitanje budućnosti predstavljanja folklora. U tom se smislu plodonosnim čine nastojanja da se bogatstvo tradicijske kulture približi i najmlađima, čemu brojnim radionicama (namijenjenima djeci i nastavnicima) LADO već neko vrijeme smjera; osim toga, novu publiku ustrajno osvaja bogaćenjem repertoara i suradnji. U svim navedenim smjerovima neka je sretno, LADO, uz još mnoge uspješne godine.

Izvor: Cantus 227

Moglo bi Vas zanimati