12
pro
Intervju

Dino Demicheli (Metaklapa): „I klapska i metal publika dosta su zahtjevne i kritične“

Metaklapa

Metaklapa

share

Iron Maiden bez instrumenata, tj. samo s jednim – ljudskim glasom. Na tradicionalan način, koji je dio UNESCO-va popisa nematerijalne baštine. Metaklapa je spoj metala i klapskog pjevanja, a njihovo suzvučje iz Hrvatske uspješno odlazi u svijet. Inozemno tržište prepoznalo je ovaj projekt, stoga je iza Metaklape već sada ugovor s njemačkom diskografskom kućom, a tek su na početku.

Otvoreno tržište metal glazbe

Otpočetka je bila zamisao izdati album u inozemstvu, odnosno u Njemačkoj, jer je ondje mnogo veće tržište. Prvenstveno mislim na tržište metal glazbe, ali i glazbe koja spaja metal s elementima nekih drugih žanrova. Nakon što su pjesme bile snimljene, naš producent Marko Matijević Sekul dao je materijal na slušanje izdavačkoj kući NoCut Entertainment. Vodećim je ljudima kuće dobro legao spoj klape i metala te su nam ponudili izdavanje albuma.

Radi se o nevelikoj, ali dosta uspješnoj izdavačkoj kući iz Hamburga, koja u svome katalogu izvođača ima još nekoliko koji miješaju razne stilove glazbe, kao na primjer Manntra, hrvatski bend koji je u istoj izdavačkoj kući. NoCut nas promovira na području Njemačke, Švicarske i Austrije, dok su nam u Hrvatskoj i okolnim zemljama izdavači Menart i Beton Music“, objašnjava nam bas Dino Demicheli, inače profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Odrasli su slušajući metal glazbu i pjevajući u klapi, i tako je nastala Metaklapa, jedinstveni projekt na ovom području, pa čak i u svijetu: „Sama ideja o spajanju a capella klapskog izričaja i metala dugo je tinjala u nama. Ako ste odrasli na metal glazbi i još pritom pjevate u klapi, prirodno pomislite kako bi bilo dobro jednom napraviti takav spoj.

Ipak, od zamisli koja ima dobar potencijal do njezine složno ispjevane realizacije trebao se dogoditi niz sretnih okolnosti, a sa stvarnim poslom obrađivanja i snimanja pjesama započeli smo na poticaj Marka Matijevića Sekula, našeg producenta, u čijem smo studiju snimili sav materijal.“

Iron Maiden ima pregršt elemenata pogodnih za implementaciju u klapski format

Melodičan i pjevan Iron Maiden pokazao se kao izvrstan odabir iz umjetničkog, ali i poslovnog aspekta, što im je omogućilo da mnogobrojna publika već na samom početku čuje njihov rad: „Iron Maiden već više od četiri desetljeća stvaraju glazbu koja je energična, žestoka, ali jako melodična i pjevna, te u kojoj vokalna linija, baš kao i instrumentalna pratnja, podjednako nosi kompoziciju. Oni su klasika heavy metal glazbe i u ovom žanru oni uživaju neupitno poštovanje fanova koji su glazbenici i koji nisu glazbenici.

Ono što je prva asocijacija na poveznicu Iron Maidena i klape jesu široko raspisane vokalne linije i melodične gitarske dionice često odsvirane u tercama, tako da njihove pjesme imaju pregršt elementa pogodnih za implementaciju u klapski format. Stoga, iako ih čujete u klapskom aranžmanu bez instrumenata, nemate osjećaj da ste njihove pjesme dekonstruirali, jer one i dalje nose pečat i naboj metal pjesme, no to se ovdje ne mjeri u glasnoći već u atmosferi koju stvara klapsko višeglasje.

Naravno, i drugi metal bendovi imaju skladbe koje bi sigurno imale sretno glazbeno rješenje u klapskom aranžmanu, no na njih ćemo još neko vrijeme pričekati“, objašnjava Demicheli, te na pitanje ima li domaća publika sluha za ovakav projekt odgovara: „Pa rekao bih da ima, velika većina ljudi kojoj je Metaklapa došla u slušno polje iznimno pozitivno reagiraju, što znači da smo na dobrom putu.

Pojedinačno gledano, i klapska i metal publika dosta su zahtjevne i kritične, pa ispočetka nismo znali kako bi ljudi uopće mogli reagirati na Iron Maiden na klapski način. No, metalci na ovo gledaju kao na zanimljivu i drugačiju interpretaciju Iron Maidena, dok se klapskim pjevačima ovo čini interesantno iz perspektive a capella pjevanja, s obzirom da je riječ o klapskim vokalnim odnosima unutar harmonija koje nisu tipično klapske, a usto su i pjevane na engleskom jeziku.“

Emocija koja vodi pjesmu

A za pravi doživljaj klapske pjesme nije potrebno puno, samo otvoreno srce i prepuštanje jedinstvenoj harmoniji i karakteru koji se, kaže Demicheli, oni i ovdje trude prenijeti, bez obzira na jezik na kojem pjevaju: „Klapska je pjesma kao fenomen fascinantna sama po sebi jer je u osnovi puna emocija, univerzalnih životnih sličica koje se projiciraju putem pjevanja. Ne trebate znati neki specifični dalmatinski dijalekt, pa čak ni hrvatski jezik kako biste doživjeli karakter klapske pjesme, i to je ono što se uvijek trudimo prenijeti, bez obzira kome pjevamo.

Tom doživljaju uvelike pridonosi melodija prvog tenora, često vrlo živahno raspisana, a koju u karakterističnome tercnome intervalu vjerno prati drugi tenor. Basovi, a pogotovo baritoni, nerijetko imaju razigrane, nestatične dionice koje čitavu pjesmu harmonijski upotpunjuju i daju joj onaj prepoznatljivi klapski timbar. U klapskim aranžmanima pjesama Iron Maidena prisutni su vokalni elementi kakvih nema u njihovim originalnim skladbama i to je ona specifičnost koju bismo željeli predstaviti slušateljima.“

U tome im zasigurno pomaže i bliski suradnik Marko Matijević Sekul koji također spaja etno motive s metal glazbom i po tome je poznat u svijetu. Dino nam otkriva kako je došlo do njihove suradnje: „Kod Marka smo jednog dana – kao klapa u kojoj smo tada pjevali – došli snimiti pjesmu za Omiški festival, a nakon neizbježnog razgovora o glazbi, iznio je ideju o kombinaciji klape i metala koju bi želio snimiti s ljudima koji pjevaju u klapi, a usto im metal glazba nije strana.

Nas nekoliko odmah se prepoznalo u tome te smo za koji mjesec započeli sa snimanjem, a uskoro su nam se pridružila još trojica članova. Marko sa svojim bendom Manntra uspješno spaja etno motive i metal, a u glazbi razmišlja izvan pojma nekoga određenog stila. Tijekom svoje glazbene karijere upoznao je ljude koji su imali sličnu viziju, pa je u suradnji s Nijemcem Jochen Kühlingom i Slovencem Žarkom Pakom s tehničke i operativne strane mnogo napravio da dođe do realizacije ovoga projekta.“

Etno motivi i metal glazba

Pet od šest članova Metaklape dolazi iz Dalmacije, stoga je, moglo bi se reći, klapsko pjevanje dio njihova bića: „Odrasli smo uz glazbu i potječemo iz obitelji u kojima se oduvijek pjevalo, sviralo ili držalo do važnosti glazbe u životu. Osim prijateljski, unutar klape smo i obiteljski povezani, tako da svatko sa svoje strane održava klapski duh obiteljskim i prijateljskim okupljanjima na kojima se uvijek pjeva višeglasno, bez obzira o kakvoj se pjesmi radi. U zadnje su vrijeme u taj repertoar ušle i pjesme Metaklape, a pojedine članice i članovi obitelji, koji su također odrasli na metalu, znaju i razne vokalne dionice u kojima se izvrsno snalaze 🙂 Imamo njihovu ogromnu podršku, što nam je iznimno važno i na čemu smo im zahvalni.“

Kada ne spajaju Iron Maiden i klapsko pjevanje, bave se različitim poslovima, a glazba je većini još uvijek ipak samo hobi: „Svima nam je muzika hobi, jedino Davor Capković (Prvi tenor) od toga i živi, s obzirom da radi u Zagrebačkoj filharmoniji, a i vodi nekoliko klapa. Matej Pavlić (Drugi tenor) je psiholog koji je na doktorskom studiju, Boris Capković (bariton) radi u Zagrebačkom Holdingu, Tonko Podrug (bariton) je meštar strojne obrade, naš najmlađi član Ante Kovačević (bas) je student geodezije, a ja sam profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i također pjevam bas.

Zasad je najveći problem usklađivanja da se svi skupa nađemo na probi jer ne živimo svi u Zagrebu. Kada krenu nastupi, a nadamo se da će ih biti, vjerojatno će usklađivanje posla i koncerata iziskivati neke kompromise, no o tom potom“. To im zasigurno neće biti problem jer je u pripremi novi album koji će se krajem siječnja naći na tržištu, a tada kreću i nastupi. Što nas očekuje u bližoj budućnosti, za kraj nam je otkrio Dino: „Pripremajući i snimajući materijal za album stvarno smo uživali jer smo po prvi put imali prilike čuti kako pjesme jednoga velikog metal bend kao što je Iron Maiden zvuče u klapskom aranžmanu.

Tim smo pjesmama dali pečat podneblja iz kojeg dolazimo, u njih smo ugradili dio Dalmacije, što ovaj projekt čini jedinstvenim. Sada želimo to zadovoljstvo prenijeti i drugima, a time i posredno napraviti promociju naše klapske pjesme koja je prije nepunih deset godina postala dio svjetske nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Krajem siječnja 2022. godine izlazi naš album The Choir of Beasts, a kako smo željni nastupa, nadamo se da će i oni uslijediti uskoro nakon toga. Nadamo se promociji u Hrvatskoj, gdje bismo se i željeli prvo predstaviti.“

Moglo bi Vas zanimati