Kuća fada u dvorani Lisinski

U nedjelju, 2. listopada 2022. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održao se koncert pjevačice portugalskog fada Carminho.

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Carminho: „Vi imate Jadran, a mi Atlantik“

Koncert je održan u suradnji koncertne dvorane s Veleposlanstvom Portugalske Republike povodom obilježavanja tridesete godišnjice uspostave diplomatskih odnosa Portugala i Hrvatske. Njezina ekselencija veleposlanica Paula Leal da Silva je u pozdravnom govoru pred portretima očeva nacionalnih književnosti Hrvatske i Portugala blagonaklono istaknula da je naša stara nacija tek 1990-ih godina ostvarila državnu samostalnost. U ime Ministarstva vanjskih i europskih poslova publiku je pozdravila Andreja Metelko-Zgombić, naglasivši sve intenzivniju suradnju, poglavito u sklopu EU MED9. U svojem obraćanju publici za vrijeme koncerta Carminho je istaknula tu našu sličnost: „Vi imate Jadran, a mi Atlantik.“

Koncert Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Carminho, punim imenom Maria do Carmo de Carvalho Rebelo de Andrade, jedna je od najtalentiranijih i najinovativnijih fadistica našeg vremena koja u svojemu glazbenom djelovanju objedinjuje tradicionalni fado, glazbu nadahnutu portugalskim folklorom, ali i glazbenu otvorenost suvremenoj i brazilskoj glazbi, šireći tako prostor umjetničke slobode i interpretacije.

Uz nju su na sceni kao pratnja bili: na portugalskoj gitari André Dias, na violi de fado (gitara sa šest čeličnih žica slična klasičnoj gitari) Flávio Cardoso, na lap-steel gitari i električnoj gitari, Pedro Geraldes te na bas gitari Tiago Maia. Klasična postava izvođača fada su glas, portugalska gitara i viola de fado, ponekad i bas gitara, pa je iz samog postava bilo jasno da neće biti riječ isključivo o tradicionalnom fadu.

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Carminho je od ranog djetinjstva bila uronjena u kulturu fada, jer je njezina majka Teresa Siqueira također poznata pjevačica fada koja je, osim što je pjevala po raznim kućama fada, imala i vlastitu. Ipak, na profesionalnu se karijeru odlučila tek nakon što je bila sigurna da je dostigla zrelost potrebnu za pjevanje fada, nakon studija marketinga, putovanja oko svijeta koje je obuhvaćalo istok i jugoistok Azije, Australiju, Novi Zeland i Južnu Ameriku te rada u humanitarnim misijama.

Pjesme na zagrebačkom koncertu bile su ponajviše s posljednjeg albuma Maria iz 2018. godine obogaćene uspješnicama sa starijih albuma

Njeni albumi Fado iz 2009., Alma iz 2012., Canto iz 2014. i Carminho Canta Tom Jobim iz 2016. godine doživjeli su platinasti status. Godine 2015. odlikovana je i Ordenom Henrika Moreplovca za širenje portugalske kulture, njene prošlosti i njenih vrijednosti. Pjesme na zagrebačkom koncertu bile su ponajviše s njezina posljednjeg albuma Maria iz 2018. godine obogaćene uspješnicama sa starijih albuma kao što su Meu Amor Marinheiro, A Bia Da Mouraria, Marcha De Alfama, Escrevi Teu Nome No Vento, Senhora da Nazaré, Disse-te Adeus, Bom Dia Amor itd.

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Fado je prošao put od urbanog folklora prezrenih najsiromašnijih slojeva grada Lisabona, preko nametnutog statusa portugalskog identiteta do proglašenja nematerijalnom kulturnom baštinom čovječanstva 2011. godine nakon čega je dijelom postao glazbeni i komercijalni brand Portugala.

Fadisti se danas dijele na tradicionaliste i moderniste, one sklonije tradiciji i one otvorene suvremenim glazbenim utjecajima, poglavito pop glazbe. Za one koji ga vole, fado nije samo glazba, već važan dio portugalske kulture i način života. Lisabon obiluje kućama fada, od kojih neke svoje korijene vuku u daleke 1920-te, u kojima se mladi talenti trude probiti na živoj glazbenoj sceni. Važan dio te scene su i ljudi koji se iz tjedna u tjedan vraćaju u kuće fada gdje u zajedništvu pjevača, svirača i slušača uz zvukove fada otvaraju svoju nutrinu.

Zahvaljujući dobro promišljenom uprizorenju koncerta, dvorana koja može primiti gotovo dvije tisuće ljudi činila se intimnim prostorom

Fadist nije samo onaj koji pjeva, već i onaj koji fado zna slušati. Zahvaljujući dobro promišljenom uprizorenju koncerta uz izmaglicu, jake reflektore s izraženim kontrastima svjetla i sjene te crvena i ljubičasta svjetla, dvorana koja može primiti gotovo dvije tisuće ljudi činila se intimnim prostorom. Tom dojmu je pridonio i kontakt Carminho s publikom kojom je i prošla razgovarajući i pjevajući. Vrlo efektno je bilo korištenje disko kugle i reflektora za stvaranje ugođaja u pjesmi Estrela (Zvijezda) posvećenoj bliskim prijateljima.

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Carminho je na početku svoje karijere bila izrazitom predstavnicom tradicionalističkog usmjerenja fada koje se manifestira u korištenju tradicionalnog repertoara melodija (npr. Fado Menor ili Fado Corrido) i tradicionalnih tekstova kojima se jednu od te dvije komponente može mijenjati novom ili reinterpretirati. Lisabonski fado ima dva temeljna tipa, veseliji, kojemu je osnova koračnica, i tužni, sporog i teškog ritma s naglašenim emocijama.

Mnoge pjesme koje je Carminho izvela na koncertu pripadaju jednom od ta dva tipa, bilo da je riječ o tradicionalnim, bilo autorskim fadima. Od tradicionalnih melodija mogli su se čuti Fado Bizarro, Fado Latino, Fado Sta. Luzia, Fado Carriche itd., kao i pjesme nadahnute događajima u lisabonskim povijesnim četvrtima i narodskim koračnicama (npr. A Bia Da Mouraria, Marcha de Alfama).

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Treći tip pjesama su bile one kojima je podloga portugalski folklor (npr. Sete Saias), strategija koju je koristila još i Amália Rodrigues. Četvrti tip su autorske balade s okusom fada koje su i primjeri modernog fada (npr. O Menino e a Cidade ili Estrela), a peti reinterpretacije pjesama koje su već dugo na repertoaru (npr. Meu Amor Marinheiro). Jedan dio pjesama je bio izveden a capella  (npr. A Tecedeira) ili s minimalnim glazbenim sredstvima, primjerice lap-steel gitarom (Meu Amor Marinheiro) ili uz pratnju na električnoj gitari (Estrela).

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

Sublimnu dimenziju tužni fado postiže kombinacijom glasa, tankoćutne pratnje, interpretacije i poezije. Za ilustraciju ću samo navesti neke od stihova koji rječito pokazuju snagu lirike: Napisala sam tvoje ime na vjetar / uvjerena da sam ga napisala / na list zaborava / koji se izgubio na vjetru / vjetar se zaljubio / u to ime koje je tvoje (…) i kada se vjetar diže / podiže se i moj nespokoj / želim te zaboraviti, vjeruj mi / no sve je više vjetra” ili “ Vrati se s frezijama u ruci / poznajem tvoje srce / ono je tvoj parfem.

Carminho, Glas fada. Foto: Markicevic Neja / CROPIX

U Zagrebu su već gostovali mnogi ženski glasovi fada: Mariza, Mísia, Cuca Roseta, Ana Moura i Ana Laíns, no, usprkos tome, Carminho je posjetiteljima koncerta bila ugodno iznenađenje jer su je upoznali u trenutku umjetničke zrelosti koji na najbolji način predstavlja svu raskoš njezina glasa i glazbenog talenta u punom naponu kao i najbolje od obiju suvremenih vrsta fada.

Za primijetiti je da do sada u Zagrebu nije gostovao niti jedan muški glas fada, pa bi bilo vrijeme razmisliti i o mogućnosti da nastupe Camané, Ricardo Ribeiro ili Helder Moutinho. Ako u međuvremenu pođete u Lisabon, svratite u kuću fada Mesa de Frades, možda tamo zateknete i Carminho, a u Maria de Mouraria njezinu majku.