01
stu
Izvještaj

Glazbena proslava Mladena Tarbuka

Mladen Tarbuk, Glazbena proslava Mladena Tarbuka, Wiener Concert-Verein

Foto: Ranko Suvar / CROPIX

share

Svojevrstan odmak od ustaljene, provjereno uspješne programske koncepcije jednog od najomiljenijih koncertnih ciklusa, Lisinski subotom, bio je obljetnički koncert skladatelja, dirigenta, pedagoga, organizatora i promicatelja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva, Mladena Tarbuka.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Svakako hvalevrijedan potez koji je, u povodu njegova 60. rođendana i 35. obljetnice umjetničkog rada, u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog privukao brojnu i šaroliku publiku, od redovitih pretplatnika ciklusa, do poklonika višeslojnog djelovanja maestra Tarbuka.

Višeslojnog, budući da su doista brojna i ravnopravno zastupljena njegova postignuća, uspjesi i zalaganja kao skladatelja koji teži visokim umjetničkim dosezima, dirigenta obimnog repertoara, pedagoga, ali i posvećenog revitalizatora hrvatskoga glazbenog naslijeđa, glazbenog pisca, predanog organizatora glazbenog života i predsjednika Hrvatskog društva skladatelja. U prilog svemu navedenom svjedoči i detaljno pripremljena programska knjižica, u koju je uvršten i Tarbukov autobiografski kronološki pregled najznačajnijih događaja iz njegova umjetničkog života, iz kojeg bi uistinu teško bilo izdvojiti tek nekoliko ključnih trenutaka.

Uoči obljetničkog koncerta, u ime Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, dr. sc. Jelena Knešaurek Carić, uz prigodan govor, Mladenu Tarbuku uručila je priznanje Zlatno zvono koje se dodjeljuje uz obilježavanje visokih obljetnica umjetničkog rada i rođendana članova te pojedincima osobito zaslužnima za razvoj glazbenog života u Republici Hrvatskoj.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

U nastavku koncertne večeri, osmišljene u cjelini bez stanke te satkane od triju njegovih skladbi i Schubertove Treće simfonije, Mladen Tarbuk, uz uloge skladatelja i dirigenta, ovom prigodom uglednog komornog orkestra Wiener Concert-Vereina, vrlo živopisno, nepretenciozno i s uvjerenjem, vodio je publiku kroz program. Tako smo doznali razloge izbora njegovih skladbi, ali i Schubertove simfonije, kao i okolnosti u kojima su one nastale ili su bile izvedene.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Zanimljiva je i poveznica maestra Tarbuka i Wiener Concert-Verein orkestra koju je potom provukao i kroz izbor programa. Naime, osmišljavajući program, Tarbuk je želio u njega unijeti dašak svoje međunarodne karijere pa je tako, nakon prvotnih razmatranja ansambala iz Srednje Amerike i Poljske, iz praktičnih razloga odluka pala na Wiener Concert-Verein, s kojim je prvi put surađivao sredinom 2000.-ih godina.

Osmišljavajući program, Tarbuk je želio u njega unijeti dašak svoje međunarodne karijere

Stoga je, prigodno, odlučio otvoriti koncertnu večer skladbom A Trip Around Austria, svojim ranim ostvarenjem iz 1994. godine, nastalim na narudžbu Festivala mladih u Deutschlandsbergu. Pritom mu je namjera bila stvoriti djelo kojim će suvremeni glazbeni izričaj približiti mlađim naraštajima, uklopivši ju u koncept zamišljenoga glazbenog putovanja kroz države koje okružuju Austriju i naposljetku sam Beč.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Od prvih taktova svojevrsne suite, sastavljene od živopisnih, nerijetko i duhovitih glazbenih razglednica orisanih folklorom i karakterističnim plesovima svakoga područja, glazbenici iz komornog orkestra Wiener Concert-Vereina pokazali su sklad u iznošenju dopadljivoga glazbenog sadržaja, s lakoćom ostvarivši tečnu suradnju s maestrom Tarbukom.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Nakon prpošnoga početka, uslijedilo je Tarbukovo kontrastno ostvarenje, Preludij, arija i fuga, natjecateljska skladba za koju mu je 2005. godine dodijeljena nagrada Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a praizveo ju je upravo komorni orkestar Wiener Concert-Vereina. Kompleksno djelo iz kojeg izvire skladateljevo umijeće, nastalo je u teškom životnom, točnije profesionalnom razdoblju usred kojeg se našao pa stoga, uz kolažni karakter, odaje i svojevrsnu samorefleksiju, iznoseći čitav spektar emocija i naposljetku, snagu razuma.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Treće, ujedno i posljednje Tarbukovo djelo na programu, bila je skladba Sebastian u snu, nastala 1997. godine, za koju je nadahnuće pronašao u istoimenom ciklusu pjesama austrijskog pjesnika Georga Trakla (1887.-1914.), stopivši ga s očinskim emocijama i nježnom uspavankom svom prvom sinu Sebastianu. Članovi ansambla usredotočeno su i zorno oblikovali eterično ozračje toga delikatnog ostvarenja koje su 1999. godine praizveli Zagrebački solisti.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Za kraj svoje glazbene proslave, Mladen Tarbuk ostavio je nostalgični trenutak, odlučivši se prisjetiti svoga dirigentskog debija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 1988. godine, kada je dirigirao Trećom simfonijom u D-duru, D. 200 Franza Schuberta, koju je pripremio i za ovu prigodu. Nastala stvaralački iznimno plodne 1815. godine, Treća simfonija svojim se nepretencioznim, no optimističnim karakterom prikladno uklopila u programsku koncepciju koncerta.

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Upravo je takvo bilo i prozračno muziciranje komornog orkestra Wiener Concert-Vereina, koji je pod sugestivnim vodstvom maestra Tarbuka pružio skladnu, umjerenu i stilski prilagođenu interpretaciju toga ranog Schubertovog ostvarenja.    

Wiener Concert Verein, dirigent Mladen Tarbuk / Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Moglo bi Vas zanimati