Korijeni i horizonti povezali Mozarta, Papandopula i Obradovića

Svakom velikom rezultatu prethode brojni mali koraci kojima se, stepenicu po stepenicu, treba uspinjati s uvjerenjem da će svakim novim korakom pogled ka horizontu biti jasniji. Stepenicu po stepenicu publika se u ponedjeljak, 5. listopada 2026. godine uspela na brežuljak u središtu Jastrebarskog i ušla u nevelik, ali izuzetno topao prostor crkve sv. Nikole biskupa kako bi prisustvovala koncertu svečanog otvorenja Jaska Art Festivala.

Foto: Jaska art festival

Ima nečega osobitog u manjim povijesnim prostorima čije intimno ozračje, u pozitivnom smislu, izolira slušatelja od svih vanjskih distrakcija i učini glazbeni doživljaj posebnijim. Utopljen u tamu koja se prostire duž unutrašnjosti, fokusiran na arhitektonski ciljano kreiranu “pozornicu”, pogleda usmjerenog promišljenim osvjetljenjem, okružen slikovnim prikazima na zidovima crkve koji očekuju svoju restauraciju… slušatelj biva uronjen u koncertno iskustvo sasvim posebnog karaktera.

Prije devet godina istaknuti hrvatski glazbenici i pedagozi Nikola Fabijanić i Linda Mravunac Fabijanić pokrenuli su festival s idejom osnaživanja glazbenog života grada i širenja kulturne ponude u Jastrebarskom. Njihova ideja nije se zadržala samo na organizaciji festivala koji će u Jastrebarsko dovesti “vanjske” glazbenike i ansamble te nastojati publici predstaviti raznovrsne programe klasične glazbe. Festival se kontinuirano trudi povezati “domaće” glazbene snage s gostujućim glazbenicima i na taj način pružiti konkretniju platformu za razvoj koncertne infrastrukture grada. Iz iste je ideje 2024. godine izrastao Komorni orkestar Jastrebarsko kojemu je prošle i ove godine pripala čast koncertnog otvorenja Jaska Art Festivala.

Foto: Jaska art festival

Komorni orkestar Jastrebarsko glazbeničko je tijelo koje se prilagođava pojedinom koncertnom projektu koji poput kakva planinskog vrha odluči “osvojiti”, spajajući glazbenike iz lokalne jaskanske zajednice, profesionalne gostujuće glazbenike i mlade koji su na počecima svojih profesionalnih glazbeničkih puteva. Orkestar već bilježi nekoliko zapaženih većih koncertnih projekata koji uključuju izvedbe Mozartova Rekvijema, Vivaldijevih Četiriju godišnjih doba i Haydnovih Sedam posljednjih riječi našega Otkupitelja na križu, što je respektabilan niz koji pokazuje velik entuzijazam svih uključenih u funkcioniranje ansambla.

Nešto staro i nešto obljetničko

U večeri otvorenja devetog Jaska Art Festivala, Komorni orkestar Jastrebarsko pod vodstvom koncertnog majstora Marca Grazianija pokazao je dodatan interes za svladavanjem novih izazova. Praizveli su novo djelo Petra Obradovića naručeno za otvorenje festivala, Pulsar Concerto za gitaru, gudače i čembalo u kojemu se orkestru gudača i čembalistici Lindi Mravunac Fabijanić kao solist pridružio glasoviti svjetski gitarist Petrit Çeku.

Nešto staro, nešto novo i nešto obljetničko bili su temeljni sastojci koncertnog programa naslovljenog Korijeni i horizonti, a sačinjenoga od triju stilski raznolikih skladbi. Koncert je započeo obljetničkim ozračjem koje koncepcijski prožima čitav ovogodišnji festival posvećen obilježavanju 120 godina od rođenja Borisa Papandopula. Posvetiti čitav festival sjećanju na Papandopula vrijedna je inicijativa organizatora koja će na svakom od predviđenih pet festivalskih koncerata donijeti po jedno skladateljevo djelo. Komorni orkestar Jastrebarsko otvorio je koncertnu večer i čitav festival izvedbom skladateljeve Pintarichiane za gudače.

Foto: Jaska art festival

Nešto staro, ali publici dobro poznato, zaključilo je koncertnu večer. Bila je to izvedba Male noćne muzike Wolfganga Amadeusa Mozarta, popularnog hita klasične literature čija svježina ne zastarijeva koliko god puta djelo slušali. Odabir ove skladbe uklapa se u misao vodilju ansambla osnovanog kako bi publici pružio priliku da, u izvedbi uživo i u svom bliskom okruženju, doživi remek-djela klasične glazbene literature. Bio je to poklon vjernoj jastrebarskoj publici koja je ispunila prostor crkve sv. Nikole biskupa.

Združiti Mozarta i Papandopula promišljen je programski potez jer glazbenici znaju koliko stvarnih i simboličkih niti veže dvojicu skladateljskih velikana. Osim toga, ova godina nije samo Papandopulova obljetnička, već i Mozartova.

Foto: Jaska art festival

Od Papandopulova neoklasicističkog poigravanja s glazbenim motivima Fortunata Pintarića do klasicističke jasnoće i čistoće izraza Mozartova stila, Komorni orkestar Jastrebarsko rastao je kvalitetom izvedbe. Male početne nesigurnosti uspješno su prevladali u četvrtom stavku Papandopulova glazbenog hommagea, da bi u Mozartovoj četverostavačnoj serenadi ponudili stabilnu, tonski ujednačenu, dinamički izrađenu i karakterno dosljednu interpretaciju. Dobar je to zalog za budući razvoj orkestra u kojemu, jedan uz drugoga, muziciraju iskusni profesionalni glazbenici, pedagozi čija uloga seže duboko u korijene stabilnosti ansambla ovakvoga tipa i mladi studenti kojima su ovakva iskustva od neprocjenjive važnosti.

Foto: Jaska art festival

Sretan je skladatelj koji ima takvog interpreta

Središnja točka večeri bila je praizvedba djela Petra Obradovića kojega, i kao izvođača (trubača) i kao skladatelja, veže dugogodišnja suradnja s mnogima od glazbenika koji su ove večeri sudjelovali na koncertu. Dovoljno je samo istaknuti da je Nikola Fabijanić praizveo njegov Bird Concerto za saksofon i orkestar koji je nagrađen Porinom, Marco Graziani praizveo je koncert za violinu i orkestar Profumi del tempo, a za Lindu Mravunac Fabijanić napisao je Voyage Concerto za čembalo i orkestar koji je premijerno tonski zabilježen na njegovu autorskom albumu u seriji Hrvatski suvremeni skladatelji (Cantus/HDS).

Pulsar Concerto koncertantno je zamišljena skladba sačinjena od pet u kontinuitetu povezanih stavaka u kojima autor koketira s melodijskim, ritamskim, metarskim i harmonijskim karakteristikama različitih plesnih formi. Oslanjati se na izvore u nekim “drugim glazbama” za Obradovića nije neuobičajeno. Stoga tradicijske plesne forme, kao i utjecaji popularne glazbene kulture često nalaze odjeka u njegovim skladateljskim igrama s glazbenim materijalom.

Foto: Jaska art festival

Počevši s elegantnim Grave, poput brojnih sličnih povijesnih praksi otvaranja skladbene strukture, kroz djelo nastavljaju “pulsirati” raznolika glazbena lica, putujući od Tanga, preko Valsa i Flamenca, do završnog stavka nazvanog Beat. Poput pulsara, neutronske zvijezde snažnoga magnetskog polja i brze vrtnje, čije ime naslovom priziva, Obradovićevi tematski fragmenti pulsiraju, vrte se, vraćaju, pokušavaju razviti, no nikada u tome ne uspijevaju. Raspadaju se u zvukovne plohe, katkada apartnije, katkada homogenije boje, maglovito se krećući preko granica konsonantnosti i disonantnosti.

Karakteri stavaka proizlaze iz karaktera njihovih izvora, a odabranim slijedom autor postiže dinamičan razvoj kompozicijske strukture. Posebno uspješno “pulsiranje” postignuto je u stavcima nadahnutima tangom i valcerom, dok je u posljednjem Beatu motivsko-tematska igra malo ustuknula pred ritamsko-metarskim efektima, iako je u toj završnici osobito uživao mlađi dio orkestra.

Foto: Jaska art festival

Sretan je skladatelj kojemu djelo izvodi Petrit Çeku. Jer može biti siguran da će svaka nijansa njegove zamisli naći savršeni odraz u muzikalnoj nadgradnji Çekuove interpretacije. Virtuoz gitarističkog umijeća kreirao je smjer tijeka skladbe, no ni u jednom trenutku nametljivo, već glazbom komunicirajući s članovima orkestra. Svirati uz takvoga glazbenika prava je blagodat, što su osjetili i članovi Komornog orkestra Jastrebarsko odgovarajući mu glazbenom podrškom u “bojanju” Obradovićevih skladateljskih ideja.

Çekuov autoritet isijava iz njegove glazbeničke sveukupnosti i ljudske skromnosti jer, kao što već godinama prilikom nastupa svoju gitaru pruža naprijed prema publici, tako to isto čini s glazbom koju izvodi, nudeći ju svakom sudrugu u stvaranju jedinstvenoga izvedbenog trenutka.

Foto: Jaska art festival

Petar Obradović vješto je iskoristio mnoge tehničke i zvukovne posebnosti gitare, a Petrit Çeku ih je, uz pomoć ostalih glazbenika, iskomponirao u muzikalnu cjelinu koja Pulsar Concerto čini zgodnom glazbenom igrom. U pojedinim trenutcima gitarist je ulazio u dijalog s violinom Marca Grazianija i violončelom Latice Anić, katkada im je prepuštao vodeću ulogu povlačeći se u fakturu pratnje, a poseban “štih” cjelokupnom zvuku glazbenog djela dao je čembalo Linde Mravunac Fabijanić prizivajući asocijacije na baroknu prošlost instrumenta, ali i na njegovu novu prisutnost u suvremenoj glazbi i popularnoj kulturi.

A u sljedećim epizodama…

Nakon svečanog otvorenja Jaska Art Festival donosi još četiri koncertna programa s probranim imenima gostujućih komornih sastava i ansambala. Svaki od koncerata donosi novo bogatstvo instrumentarija i raznovrsnost glazbenih stilova, a na programima će se naći zanimljiva djela klasične literature, mnoštvo hrvatskih skladateljskih imena te uzbudljiva “prekoračenja” ka drugim glazbenim žanrovima. Ono što će ih sve povezati jest, dakako, Boris Papandopulo.

Foto: Jaska art festival

Zagrebački puhački trio na koncertu 10. listopada izvest će izbor stavaka iz Male suite za puhački trio, potom će Papandopulo kvartet na koncertu 17. listopada izvesti izbor iz skladateljevih Šest krokija za kvartet saksofona. Ivana Kuljerić skladala je Hommage a Boris Papandopulo koji će praizvesti 23. listopada na koncertu I.N.K. Experiment Dua u kojemu, uz nju, svira udaraljkaš Nikola Krbanyevitch.

Završni koncert priredit će Cantus Ansambl pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera, kojemu će se pridružiti mladi nagrađivani saksofonist Lovro Kopač. Taj će, pak, koncert otvoriti Papandopulova Komorna simfonija, a bit će još niz skladbi koje su na poseban način povezane s ansamblom koji ove godine obilježava svojih značajnih 25 godina postojanja.

Ansambli i programi zbog kojih se vrijedi uputiti k Jastrebarskom. I uvjeriti se da mali festival u manjem gradu pokazuje da se kvalitetnim programiranjem, organizacijskom upornošću i njegovanjem prijateljskih glazbeničkih suradnji mogu postići, za određenu kulturnu sredinu, velike stvari.