Kalamos: REEDefinition istarskog nasljeđa

Kvintet Kalamos, koji čine Katarina Grubić (oboa), Yaroslav Sadovyy (klarinet), Aljaž Razdevšek (saksofon), Rude Mimica (bas klarinet) i Matko Smolčić (fagot), u utorak je predstavio intrigantan repertoar skladbi koje otkrivaju potencijal sȕigre klasičnih drvenih i najpoznatijeg para puhačkih instrumenata Istre i Hrvatskog primorja – sopila odnosno roženica.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Ansambl, prvi te vrste u regiji, ne samo da ostvaruje značajne uspjehe na glazbenoj sceni, već i aktivno sudjeluje u očuvanju hrvatske glazbene baštine. Osim recitala i albuma poput Reeds music i Bersiana, ansambl je pokrenuo višegodišnji istraživački projekt o narodnom puhačkom instrumentu, sopilama, doprinoseći očuvanju istarskog folklora. Projekt, započet 2021. godine, dokumentira i reinterpretira ovo kulturno blago, ističući važnost koju ima u Istri i Hrvatskom primorju, posebno kroz istarsku ljestvicu i ples.

Inspirirani skladbom Nadsviravanje Borisa Papandopula, kvintet je odlučio naručiti seriju skladbi hrvatskih autora za reed kvintet te vele i male sopile. Tijekom 2021. i 2022. godine, ansambl je vrlo brzo i praizveo naručene skladbe, a sve su uvrštene na nosač zvuka REEDefinition. Album je sada dostupan na svim streaming platformama, a uskoro i u fizičkom obliku, čineći koncert u KNAP-u istovremeno i promocijom novog izdanja.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Tek kako je svjetlo u publici prigušeno, u duetu s pozdravnim pljeskom, na pozornicu stupa Matko Smolčić svirajući sopile, a prate ga kolege na oboi i klarinetu. Gotovo na prepad, reski zvuk sopila započinje zaigrano melodijsko Nadsviravanje Borisa Papandopula u kojem se linije kratkih fraza prpošno nadmeću i gotovo nestašno nadopunjuju. Čak i kada ne čujemo sopile, trio izvrsno imitira timbar tradicijskog instrumenta čime doprinosi balansiranom i tečnom zvuku cjeline. Homogenosti doprinosi i Papandopulova izdašna upotreba ljestvica specifičnih istarskom folkloru, dok posljednja skladba na programu, Ciaccona rustica Branka Okmaca koristi sopile primarno kao efekt.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Skladba kulminira u drugoj polovici pri prvom i jedinom javljanju sopila, čime netemperiranost i oštrina istarskog melosa naglo prlja umirujuće i dursko zvukovno platno chaconne. U skladbi Circling Helene Skljarov sopile nisu strano tkivo, već ravnopravan suigrač u kružnoj igri zraka i akorada. Neočekivana sola sopila ne narušuju sklad, već elegantno ističu snagu i oštrinu timbra instrumenta. U uvodnom dijelu ansamblu se priključio i šesti član. Pas pomagač iz publike odlučio se pridružiti izvedbi kada bi puhanje i lupkanje klapni zazvučalo poput prigušenog gunđanja psa, dok pokušava pridobiti pažnju vlasnika.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Devinim Ufuka Biçaka, djelo dobitnika skladateljskog natjecanja u Calefaxu 2022., zbog izmjena u partituri netom prije koncerta nije izvedeno. REEDefinition Laure Mjede Čuperjani, čiji je naslov igra riječi reed i redefinition, nudi eksperiment spajanja niza suvremenih sviračkih tehnika i tradicionalnog zvuka sopila. Zanimljive zvukovne teksture unose tamniji i misteriozniji prizvuk zahvaljujući pitomijoj ulozi sopila. Njihova kratka nasumična javljanja nalik cviljenju dječje igračke stvaraju hipnotičan spoj s odjecima plošnog lupkanja i white noise podlogom ostatka ansambla.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Iako unutar partiture Massima Brajkovića nema sopila, prema skladateljevim uputama njihovu ulogu preuzimaju oboa i sopran saksofon. Dobrinje šurlice (alla Balun) na zabavan način unose dašak istarske tradicije na koncert, koristeći ritmičko lupanje nogom i netemperirano pjevanje. U djelu Tre pezzi Gordan Tudor igra se frazama izvedenima iz riječi pezzo (komad). Sva tri stavka nižu se jedan na drugi, a sopile na komičan način dočaravaju nazive stavaka: od trganja materijala u Fare a pezzi, tvrdoglavog zapomaganja magarca u Pezzo d’assino do virtuoznijeg zadnjeg stavka Pezzo duro u kojem opisuju „izdržljivu osobu“.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Zoo Juraja Marka Žerovnika spretno povezuje bogat glazbeni materijal koji upotrebom niza tehnika uparuje šarenu paletu zvukovnih boja. Iako klasični instrumenti rijetko nastupaju zajedno sa sopilama, način na koji se nadovezuju je izuzetno efektan. Pa tako zaglušujući, plutajući zvuk nalik dronu ili alarmu kulminira u repetitivnom istarskom tancu koji postaje refren skladbe.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Kalamos kvintet uspješnim je nastupom opravdao ugled jednog od vodećih puhačkih ansambla. Nadamo se da je njihovo novo izdanje REEDefinition prvo u nizu hvalevrijednih praksi koje na inovativan način doprinose jačanju suvremene klasične scene, ali i očuvanju hrvatske glazbene baštine.

Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.