Pogled u (bolju?) budućnost

Jedanaesto izdanje MAKK konferencije, međunarodne autorske kreativne konferencije na kojoj se susreću kulturna i kreativna industrija sa ciljem predstavljanja recentnih inovacija i problematika (hrvatske) umjetničke scene, održalo se u znaku umjetne inteligencije, njezinog utjecaja na današnju glazbenu industriju, diskutabilnih granica njezinih autorskih sposobnosti te strelovitog tehnološkog napretka kojim glazba i njeni stvaraoci idu k (boljoj?) budućnosti

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti prvi dan konferencije ponudio je čak sedam različitih panela i diskusija koje su sudionicima predstavili poznati domaći umjetnici, kreativci i razni stručnjaci iz medija, državnih institucija, marketinga i sveučilišta… Iako raznovrstan, program konferencije prožet je istim pitanjima s kojima se susreću svi govornici, sudionici i gosti (svi koji su u nekom obliku povezani s glazbenom industrijom) – hoće li umjetna inteligencija zamijeniti autore i kreativce? Dokle sežu najnoviji tehnološki napreci? Je li umjetnost i dalje jedina niša koja se može oduprijeti prodoru novih trendova ili su oni i za nju neophodni? Tko je danas i po kojim kriterijima dobar autor zaslužene slave, koji može „napuniti Arenu“?, kako glasi i druga veća tema o kojoj se raspravljalo na zasebnom panelu.

Nakon uvodnih riječi moderatorice, pjevačice Ide Prester, sve prisutne je nasmijao, ali i pomalo šokirao pozdravni govor Nenada Marčeca, direktora ZAMP-a, koji je napisan ni manje ni više nego – uz pomoć umjetne inteligencije, što je već na početku naišlo na komentare kako se osjeti što je pisala AI, a što čovjek te kako samo fizička osoba može biti autor.

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

Nakon njegovog slijede još tri govora u kojima se profesor Pravnog fakulteta Igor Gliha, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dotiču ključnih pojmova o samoj konferenciji, zaštiti kreativaca, potencijalnom nestanku potrebe za autorima, autorskim pravima, najnovijim izazovima s kojima se susreću današnji umjetnici – AI kao potencijalnom poticaju i opasnosti.

Stručnjak za brendiranje i poslovni dizajn Ante Magzan uvodi nas u tematiku izlaganja Future NOW brzinskim povijesnim pregledom ljudskih dostignuća vezanih uz glazbu i glazbenu industriju, upoznaje nas s pojmom umjetna inteligencija i raznim postojećim aplikacijama te govori kako ona nije nastala preko noći.

Pomalo zastrašujuć bio je njegov „povratak u budućnost“ u kojemu predviđa kako će se uspon AI odvijati sve do 2050. te zaključuje kako „budućnost i dalje ovisi o nama“ i iako je AI neophodna, vjeruje u „kreativnost i ljude“. Dodaje i kako je „logično da se bojimo promjene, no kad shvatimo što nam pozitivno donosi, mislim da nam može biti prije svega alat i nešto što nam može pomoći u kreativnom stvaranju.“

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

Zasigurno najefektniji dio konferencije bila je radionica AI na djelu – stvaranje pjesme uz pomoć AI alata koju je vodio aranžer i producent Zvonimir Dusper Dus, uz pomoć (pri realizaciji) mladog glazbenika Mahira Kapetanovića Mahkeyja. Odabirom nasumičnih riječi Dus i umjetna inteligencija kreiraju pjesmu u stilu Nene Belana koja svojom cathy melodijom i smiješnim, pomalo nespretnim tekstom svima ostavlja simpatičan dojam, no lako uočljivi nedostaci aplikacije, kao i činjenica da je u kompletnoj realizaciji ipak bio potreban Mahkeyev, ljudski glas dovode nas do jasnih zaključaka koje ipak nitko ne izgovara.

Nakon radionice Mahkey izjavljuje: „Ovo je meni jako zastrašujuće, zato sam to htio i otkriti. Nije kao da uz AI ništa neću morati raditi, nego uz ovo što ja radim ću moći koristiti još bolji alat. Ovo je fantastično za one kreativce koji znaju što i kako žele.“

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

Slijedi ozbiljna diskusija AI – alat ili autor što je ujedno i geslo čitave konferencije. O Hrvatskoj u kontekstu svjetskog tržišta i mogućnosti za sustizanjem najnovijih trendova, pitanju autorskih prava kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i problemima koji nastaju činjenicama da AI  uzima nečija autorska prava samo segmentirano, tankoj granici krivičnosti preuzimanja motiva nečijeg glazbenog djela, mnogim svjetskim zvijezdama koje se ne bune kada se nađu na meti AI djelovanja te o zaključcima da je AI neophodna novina koja se treba pametno koristiti, raspravljali su Antun Tomislav Šaban, član HDS-a i ZAMP-a, Ante Magzan, Tihana Ana Reljić iz odvjetničkog društva Reljić, te Krešimir Partl, državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija RH.   

Prvi dio prvog dana MAKK-a zatvara ovogodišnji međunarodni gost konferencije, engleski analitičar iz Futuresource, James Duvall. Različitim analitičkim i statističkim prikazima sistematično se i koncizno osvrnuo na profil današnjeg slušatelja glazbe, nove digitalne trendove, konzumente različitih streaming platformi, financijsku situaciju i isplativost, promjenu medija kojim se sluša glazba i uspon samog pojma streaminga nakon pandemije.

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

Zaključno daje i predviđanja „what’s next for music?“ u kojima se također dotiče umjetne inteligencije, novih alata za stvaranje glazbe, zvučne slike, formata izvedbi i sl. Kao da se i sam nadovezao na prijašnje govornike pa zaključio „It’s all about choice“.

Napuniti Arenu panel je diskusija kojom je otvoren drugi dio konferencije. Predstavnici same estrade kao što su Husein Hasanefendić Hus i Željko Bebek i svi oni koji su dio njene organizacije, produkcije i realizacije – regionalna direktorica agencije Charm Music Sara Gigante, radijski poduzetnik i osnivač RADIO HUB-a Ivan Jurić-Kaćunić i aranžer Dragan Brajović Braja progovorili su prije svega o vlastitom iskustvu u estradi, produkciji ili izvođenju koncerata, stvaranju glazbe, problemima s kojima su se kroz protekle godine susreli te „onome nečemu“ što je potrebno da određeni izvođač napuni Arenu koja je simbol najveće popularnosti i umjetničke afirmacije.

Za Saru Gigante to je prije svega dobar izvođač, zatim praćenje trendova i pronalazak pravog „timinga“. Dok se Kaćunić dotakao sadržaja i kvalitete, Braja ističe karizmu izvođača i sistem koji se mora postaviti na pravi način. Iz osobnog iskustva Hus ističe kako je „dug put do Arene“ te kako je za njega bitan sadržaj pjesama i financijska investicija, kako se pomalo i našalio, a sve je zaključio Bebek rečenicom „pogodiš pravi trenutak, nekad ne valja jučer, a nekad ne valja sutra“.

MAKK 2023/Samir Cerić Kovačević

Kraj prvog dana MAKK-a dodijeljen je ekstravagantnom Damiru Martinoviću Mrletu iz Let3 te njegovom suradniku Luki Kerečinu koji su nam na vrlo opušten način iz prve ruke otkrili tijek nastanka ideje ŠČ! kao brenda i kao pjesme, način njihove suradnje pune kreativnih i beskompromisnih Mrletovih ideja, svojevrsnih montyphytonovskih performansa pri snimanju najava koncerata i same inspiracije koja je dovela do pojave ŠČ!

„ŠČ! je kao neki metak katarze koji te pogodi i čisti tijelo od negativne energije“, ističe Mrle te spremno i nonšalantno odgovara na pitanja publike kojima se u opuštenoj i gotovo familijarnoj atmosferi završava prvi dan 11. MAKK konferencije.

Sudionici 11. MAKK konferencije imali su priliku dublje ući i upoznati se sa svim mogućnostima koje pruža umjetna inteligencija, njezinim dosadašnjim dosezima, ali i predviđanjem njezina daljnjeg razvoja i utjecaja koje ima i koje će imati na sva područja ljudske djelatnosti, pa tako i na kulturno-umjetničko.

Iako su vlastitim očima vidjeli kako ona funkcionira u praksi i koji su načini njezina stvaranja, svi su se izlagači, a vjerujem i publika, ipak uhvatili za tezu koja kompromisno prihvaća umjetnu inteligenciju kao s jedne strane koristan alat, uskoro neophodan za uklapanje u najnovije trendove, no s druge strane ono što ne može proizvesti pravu, ljudsku emociju i ne može biti pravi kreativni autor jednake umjetničke vrijednosti kao čovjek. Ipak, tome treba dodati i gorku šalu kojom je Zvonimir Dusper Dus otvorio svoj panel nastavljajući se na ministričine riječi o emocijama – za sada!