Ususret 57. Međunarodnoj smotri folkora sa zagrebačkim gamelanom

Međunarodna smotra folklora

Svakog ljeta od 1966. godine Zagrepčani imaju privilegiju svjedočiti različitim tradicijskim ostvarenjima iz domovine, ali i cijelog svijeta. Na Međunarodnoj se smotri folklora najraznovrsnijim koracima i glazbeno-plesnim izričajima u svečanim tradicijskim nošnjama više od pola stoljeća kontinuirano predstavljaju grupe i pojedinci, prezentirajući ponosno ne samo svoj trud, već i način kojim uljepšavaju svoju radnu svakodnevicu.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Mnoge predstavljene tradicije danas više ne žive svoj izvorni život, kojim su duboko zadirale u izumrle, ali izrazito zamršene društvene aktivnosti i uloge. Srećom, prilagođavajući se suvremenom dobu, svoj su život nastavile u različitim kulturnim društvima, prebacujući svoju bit na užitak učenja, ustrajnog njegovanja i javnog predstavljanja.

Besplatnim događanjima na atraktivnim javnim lokacijama, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu vrijedan je kulturno-umjetnički agent u Hrvatskoj, obogaćujući ponudu grada, ali i iskustvo gledatelja. Ove je godine već tradicionalna pozornica na Gradecu zamijenjena prostorom Europskog trga i paviljonom parka Zrinjevac, gdje su se prošlog petka, 14. srpnja, predstavile snage jedinog zagrebačkog ansambla gamelan.

Foto © MSF

Gamelan

Riječ je o Ansamblu gamelana „Jaman Suara“ (u slobodnom prijevodu „doba zvuka“) koji u Zagrebu djeluje od 2019. godine. Njegova je umjetnička voditeljica od početka Julija Novosel, etnomuzikologinja koja je svoj neobični interes razvila tijekom dvije godine provedene u Indoneziji, upijajući javansku kulturu iz prve ruke i usavršavajući svoje sviračke vještine. No, što je to uopće gamelan?

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Sastavljen pretežno od udaraljki, uz pokoji žičani i puhački instrument, gamelan je tradicijski ansambl Indonezije i glavni akter u zvučnom pejzažu te otočne države. Upravo je stoga njegova primjena izrazito raznovrsna pa se tako koristi u budističkim i hinduističkim vjerskim obredima, pri ceremonijama primjerice vjenčanja, ali i u svjetovnom kazalištu, pružajući zvučnu pozadinu tradicijskim plesačima koji pokretom prenose znane mitove i legende, ili pak u spektakularnom lutkarskom wayang kazalištu koje utjelovljuje drevne priče.

Foto © MSF

Cijeli niz primjena utjecao je i na izvedbenu raznovrsnost pa je tako gamelan već niz godina i jedan od najatraktivnijih istraživačkih fokusa etnomuzikologa diljem svijeta. Ipak, zanimljivo je da je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisan tek krajem 2021. godine. Osim zbog svog zvučnog bogatstva, gamelan je interesantan i zbog kulturno-povijesne niti kojom je gusto satkan njegov repertoar. Zbog toga je mnogima iskustvo slušanja gamelana gotovo mistično.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Jaman Suara

No, čak i onima koji se prvi put sreću s gamelanom, njegovi brzi i virtuozni ritmovi nesvakidašnjih boja lako pokreću tijelo i okupiraju pozornost. Tome smo svjedočili tri puta i na Međunarodnoj smotri folklora, gdje je čak dva puta nastupio i naš zagrebački gamelan.

Java prije sna; večer uz gamelan – Ansambl gamelana Jaman Suara 18. srpnja 2020. / Foto © MSF

Posebnost zagrebačkog ansambla je u tome što repertoar i stil sviranja iz Yogyakarte, sultanskog grada u središnjoj Javi, obogaćuje vlastitim skladbama, od kojih su neke inspirirane hrvatskom tradicijom. Baš kao što, prilikom sviranja, u tom indonezijskom ansamblu svaki član pridonosi jedinstvenom i nezamjenjivom ulogom, tako i u akcijama mimo sviranja članovi zagrebačkog ansambla igraju zasebne uloge, pojedinačno pridonoseći zajedničkim glazbenim ostvarenjima.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Ovog su ljeta na Zrinjevcu predstavljene nove skladbe u sklopu projekta Spaces-In-Between, koji je pokrenut s namjerom istraživanja prostora između glazbene tradicije Hrvatske i Indonezije. Rezultat projekta zanimljivo je glazbeno putovanje različitim dijelovima Hrvatske, od Istre i Dalmacije, preko Međimurja i Pokupskog pa sve do Slavonije, predstavljeno kroz „gamelan filter“.

Ovog su ljeta na Zrinjevcu predstavljene nove skladbe u sklopu projekta Spaces-In-Between, koji je pokrenut s namjerom istraživanja prostora između glazbene tradicije Hrvatske i Indonezije

Osim ansambla, glavnu ulogu u projektu nosila je članica ansambla i pjevačica Lucija Novosel, a predstavio se tom prilikom i Niki Zelen na lijerici. Pozorno slušajući, iz svake se skladbe mogla razaznati promišljenost izrade i pomno osluškivanje spomenutih „međuprostora“ pa je tako svaka predstavljena hrvatska glazbena tradicija ustvari pronašla unikatan spoj s gamelanom.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Uranjajući dublje u rad ansambla „Jaman Suara“, očituje se izrazita upornost kojom članovi nastoje osvijestiti domaću javnost o svom postojanju i tek stvoriti publiku koja će prepoznati vrijednost glazbene baštine s drugog kraja svijeta. Polako, ali sigurno ovjekovječuju svoje ime, što zasigurno traži puno odricanja, ali i vraća puno užitka, zabave i druženja. Ta se homogenost ansambla i dobra energija unutar njega mogla osjetiti i u zrinjevačkom paviljonu.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Istom energijom osvajaju i polaznike svog početničkog tečaja koji održavaju u prostoru Indonezijskog kulturnog centra u Ilici, šireći užitak tog neobičnog muziciranja na zainteresiranu javnost. Osim predanog rada, ansambl redovito širi svoje horizonte pa je tako, primjerice, za jednu od skladbi iskoristio kombinirani zvučni i tekstualni predložak zanimljivog ženskog napjeva s otoka Mljeta koji im je ustupio Dino Čolaković, nakon provedenog istraživanja tradicijskih napjeva tog lokaliteta.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Premještanje ovogodišnje Međunarodne smotre folklora u paviljon na Zrinjevcu tom je ansamblu došlo kao „žlica u med“, budući da ga već neko vrijeme vrebaju kako bi ostvarili barem približno originalni kontekst javanskog gamelana, koji često nastupa u velikim paviljonima visokog krovišta radi posebnog akustičkog doživljaja. Bio je to zapravo nastup ususret Smotri, koja službeno započinje u srijedu, 19. srpnja.

Ansambl je iskoristio kombinirani zvučni i tekstualni predložak zanimljivog ženskog napjeva s otoka Mljeta

Ovog ljeta Smotra obilježava stotu obljetnicu od četverotjedne ekspedicije u Pokuplje koju je pokrenuo Etnografski muzej Zagreb, obišavši 34 sela s obje strane Kupe i prikupivši vrijedan materijal za buduće naraštaje. Tome je u čast u Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena izložba Sva su sela oko Kupe bela, hrvatsko tradicijsko odijevanje u selima uz rijeku Kupu, koja će biti otvorena do 31. srpnja 2023.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije

Osim domaćih kulturno-umjetničkih društava, na glavnom će se programu Smotre predstaviti društva iz Belgije, Gruzije, Indije, Kosova, Poljske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Španjolske i Turske. No, događanja ususret Smotri odvijaju se i ranije pa svakako vrijedi pogledati zanimljivi ovogodišnji program.

Marina Pretković/ Veleposlanstvo Republike Indonezije