Edvinas Miškas (Vilnius Night Office)
„Grad daje 10 tisuća eura svim klubovima s više od 50 programa godišnje“
Već smo pisali o velikom projektu NITIES koji se bavi zagrebačkom noćnom ekonomijom, a on je ovoga tjedna i službeno predstavljen za javnost.
Vodeći partner projekta Institut je za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a podržava ga i Grad Zagreb. Projekt, uz našu metropolu, uključuje gradove-partnere iz cijele Europe, među kojima su Tallinn, Vilnius, Galway, Trst, Sarajevo i drugi. U Zagrebu su o NITIES-u govorili ravnateljica IRMO-a Sanja Tišma, Daniela Angelina Jelinčić iz IRMO-a i Nikola Stojadinović, voditelj Odjela za planiranje i praćenje razvoja kulture u Gradu Zagrebu, a događanju su prisustvovali i predstavnici drugih gradova partnera.
Predstavljanje projekta NITIES / Grad Zagreb
Najprije je objašnjeno kako noćna ekonomija obuhvaća sve što se u gradovima događa između 18 sati navečer i 6 ujutro – od koncerata, festivala, kazališta i kina, do pekara, suvenirnica, taksista i javnog prijevoza. U Zagrebu je, primjerice, uočeno da mnogi dijelovi grada u kojima se odvijaju večernji događaji nemaju odgovarajući javni prijevoz u noćnim satima, pa će razgovor o infrastrukturi poput bicikala za najam, kao i o drugim oblicima mobilnosti koji bi omogućili sigurniji i dostupniji noćni život, sigurno biti jedna od tema ovog projekta na našem području. Još jedna točka razgovora jest i informiranje o noćnim događanjima u Zagrebu, koje je otežano zbog nepostojanja centralizirane platforme, pa postoji mogućnost izrade kalendara koji bi objedinjavao kulturna i zabavna događanja.
Sve u svemu, u naredne tri godine će se kroz razgovor s partnerima iz Europe, ali i lokalnim akterima noćne scene, razmjenjivati znanja, iskustva i razvijati policy dokumente, dok je četvrta godina predviđena za implementaciju dogovorenih mjera. Komisija Europske unije pratit će ne samo razvoj tih politika na papiru, već i njihovu provedbu u praksi. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,8 milijuna eura, od čega EU financira 1,4 milijuna, a ostatak pokrivaju partneri kroz vlastite aktivnosti.
Na kraju, rečeno je da sadržaj i ponuda ne mogu biti izravno određeni javnom politikom, ali upravljanje okvirom i podrška infrastrukturnim, logističkim i strateškim komponentama – itekako mogu. U tom smislu, noćna ekonomija postaje važan aspekt urbane politike budućnosti.
Kao pozitivni primjeri iz inozemstva istaknuti su neki od gradova u kojima postoje pojedinci, udruženja ili organizacije koje se bave noćnim životom. Berlin, recimo, ima Club Commission, Music Board Berlin i druga udruženja; London je uveo funkciju noćnog cara; Amsterdam ima noćnog gradonačelnika, a Vilnius koji ima Vilnius Night Office, udrugu izravno povezanu s gradskom upravom.
Moguće je pretpostaviti i da će Zagreb na kraju projekta imati sličnu osobu, odjel ili instituciju. Da bismo provjerili koliko takve funkcije pomažu u praksi u drugim gradovima, razgovarali smo s Edvinasom Miškasom iz Vilnius Night Officea.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Što radite u Vilniusu i koje su teme koje okupiraju vaš ured?
Prva je zdravlje i sigurnost u noćnom životu. Fokusirani smo na različite aspekte javnog zdravlja, uključujući prevenciju upotrebe psihoaktivnih supstanci, prevenciju seksualnog uznemiravanja, prevenciju „spikovanja“ (trovanja pićima), kao i pružanje podrške za mentalno zdravlje. Ukratko, želimo stvoriti sigurniji i zdraviji noćni život.
Potom su tu kultura i podrška muzici. Podržavamo razne muzičke inicijative. Imamo fondaciju s budžetom od oko 200 tisuća eura. Svaki muzički prostor (venue) može dobiti do 10 tisuća eura godišnje ako ispuni kriterij da organizira najmanje pedeset muzičkih događanja godišnje.
Također, surađujemo s Music Cities Networkom, koji je ove godine značajno proširen. To je mreža gradova koja pomaže razvoju lokalnih muzičkih scena kroz konkretne kulturne politike.
Na koncu, pomažemo u komunikaciji između lokalnih obitelji, barova, klubova i policije kako bismo pronašli rješenja za probleme vezane uz buku. Pomažemo da se postigne balans između noćnog života i potreba lokalne zajednice – radimo kao most između različitih strana.
Deset tisuća eura za klubove zvuči sjajno. Ima li Grad, mimo toga, i druge budžete za manje kolektive, umjetnike i druge inicijative?
Da, gradski kulturni odjel godišnje distribuira između jednog i dva milijuna eura za različite kulturne projekte – od festivala do manjih kolektiva i umjetničkih inicijativa. Naš fond za venueove samo je jedan dio tog šireg spektra kulturne podrške. Trudimo se da cjelokupni gradski prostor bude podržavajući za različite oblike kulturnog izražavanja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Nedavno smo imali priliku upoznati DJ-a iz Vilniusa, Roea Deersa. Pričao nam je kako tamo postoje klubovi koji rade cijelu noć, a onda još i do poslijepodnevnih sati. Kako se u takvim slučajevima rješava problem buke?
Da, istina je da postoje takvi klubovi, no kod njih nemamo problema s bukom jer su dislocirani, nisu u centru, gdje se pak najčešće susrećemo s problemima buke.
Neki klubovi su dobro zvučno izolirani, dok drugi još imaju izazove. U takvim slučajevima pokušavamo ponuditi razna rješenja, od tehničkih savjeta do facilitacije dijaloga između zainteresiranih strana. Ponekad pomaže već kada se u nekom prostoru postavi veliki, debeli zastor, ponekad potičemo na druge vrste izolacije, a nekad jednostavno pokušavamo dogovoriti kraće trajanje glazbenih programa.
Važno je razumjeti da je ovo proces koji traje. Gradovi se mijenjaju, klubovi se razvijaju, a i problemi s vremenom evoluiraju.
Koliko je vaša organizacija stvarno utjecajna? Vidite li promjene?
Da, vidimo određene pomake. Proveli smo dubinske intervjue s petnaest ljudi među kojima su bili promotori, DJ-evi, barmeni, vlasnici klubova i slično, a mnogi od njih izrazili su osjećaj da je naša prisutnost pozitivno utjecala na sektor. Ljudi nam se sve više obraćaju, a imamo i otvorenu komunikaciju s gradskim vlastima i kulturnim odjelom. Iako ne možemo reći da smo sto posto učinkoviti, ljudi nas prepoznaju kao korisne partnere, što nam je jako važno.