15
stu
Izvještaj

Okkyung Lee u središtu posljednjeg dana 2. Gibanja

Okkyung Lee, Gibanja

share

Zadnji dan drugog izdanja Gibanja, eksperimentalnog zvučnog događanja u organizaciji udruge Kontejner, održan u subotu 12. studenog u maloj i velikoj dvorani Pogona Jedinstvo, predstavio je posjetiteljima širok dijapazon različitih umjetničkih poetika i ideja o suvremenom zvuku.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Sicomat, audiovizualna instalacija Alena i Nenada Sinkauza, Andree Matoševića, Miodraga Gladovića i Maria Kalogjere, u specifičnom mračnom i intimnom settingu male dvorane Pogona Jedinstvo, donosi specifične soundscapeove pulskog brodogradilišta.

Suprotstavljajući dvije potpuno različite zvučne slike brodogradilišta, suvremenu i historijsku (zvučni isječci iz filmova Pulski navozi Branka Bauera i Ploviti se mora Aleksandra Aranđelovića), grade narativ koji nije samo usko glazbeni, već crpi i iz disciplina kao što su etnologija i antropologija, naglašavajući drugačiju zvukovnu, ali i materijalnu realnost koju je rastakanje pulskog brodogradilišta nosilo sa sobom. Onima koji su se odvažili sjesti i provesti neko vrijeme na stolcu ispred zvučnika, instalacija je pružila i specifičan taktilni podražaj.

…grade narativ koji nije samo usko glazbeni, već crpi i iz disciplina kao što su etnologija i antropologija, naglašavajući drugačiju zvukovnu, ali i materijalnu realnost koju je rastakanje pulskog brodogradilišta nosilo sa sobom

Studija o improvizaciji Ivana Robana Križića i Bojana Krhlanka, Performing Reflections, za kontrabas, elektroniku, udaraljke i naraciju, ulazi u propitivanje određenja same improvizacije, ali prije svega predstavlja refleksiju samih improvizatora o procesu improviziranja i kognitivnim stanjima u kojima se nalaze tijekom improvizacije.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Zanimljiva, gotovo kazališna izvedba, u kojoj se improvizatori služe različitim načinima proizvodnje zvuka (proširenim tehnikama izvođenja na kontrabasu, koristeći ne-glazbene predmete) čime postižu jedinstvenu, gotovo teksturalnu zvučnu sliku, na općem je planu ostala previše formalistična.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Ostaje dojam da je osim formi same izvedbe potrebno dodatno pažnju posvetiti samom zvuku.

Zanimljiva, gotovo kazališna izvedba, u kojoj se improvizatori služe različitim načinima proizvodnje zvuka čime postižu jedinstvenu, gotovo teksturalnu zvučnu sliku, na općem je planu ostala previše formalistična

S druge strane, violončelistica, skladateljica i improvizatorica Okkyung Lee, publici je priredila pravi kaleidoskop različitih zvukovnih slika.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Suptilan dijalog između violončela i elektronike izveden u intimnoj okruženosti publikom bio je prava auditivna poslastica. Svirajući u potpunosti proširenim tehnikama izvođenja, Okkyung Lee približila je zvuk violončela elektroničkom i do kraja dovela mogućnosti samog instrumenta, pažljivo stvarajući dramatičnu napetost između snimljene elektronike i instrumenta.

Foto: Sanja Bistričić Srića

U ovakvoj intimnoj dispoziciji teatralnost izvođačice je dodatno dolazila do izražaja, čime je naposljetku granica između izvođačice i publike krajem izvedbe gotovo u potpunosti probijena.

Okkyung Lee približila je zvuk violončela elektroničkom i do kraja dovela mogućnosti samog instrumenta, pažljivo stvarajući dramatičnu napetost između snimljene elektronike i instrumenta

Foto: Sanja Bistričić Srića

Posljednje dvije prostorno-zvučne kompozicije, neizvjesnost tonote, odnosno Ivone Eterović (ponovno izvedene te subote) i Skladba za malu harmoniku i velike zvučnike Miodraga Gladovića, izvedene bez pauze, nenamjerno su funkcionirale kao zanimljiv diptih.

Foto: Sanja Bistričić Srića

neizvjesnost i Skladba za malu harmoniku i velike zvučnike su višekanalne kompozicije koje su, na različite načine, unutar kvadrofonijske dispozicije postigle dva vrlo različita, ali u svojoj različitosti komplementarna auditivna iskustva.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Kompozicija neizvjesnost, proizašla iz autoričinog glazbenog i psihologijskog iskustva, dočarava „osjećaj neizvjesnosti i načine na koje se ljudi nose s nesigurnošću” te  predstavlja jedinstven autobiografski uvid u autoričine vlastite dvojbe i nesigurnosti (uvjetovane i pandemijom virusa COVID-19).

Autorica ne bježi od konsonantnosti i unatoč nelagodi same premise kompozicije, stvara meditativni zvučni događaj

Čujna je autoričina otvorenost prema različitim žanrovima, pogotovo prema različitim oblicima klupske elektroničke glazbe, iz čega ova kompozicija mnogo crpi. Autorica ne bježi od konsonantnosti i unatoč nelagodi same premise kompozicije, stvara meditativni zvučni događaj.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Nasuprot tome, Miodrag Gladović, zagrebačkoj publici dobro poznati inženjer elektrotehnike, glazbenik i multimedijalni umjetnik, u svojoj je Skladbi za malu harmoniku i velike zvučnike stvorio napet i dramatičan zvučni događaj elektroničkim manipulacijama zvuka harmonike (na način konkretne glazbe). Kao netko tko jako dobro poznaje i tehnički aspekt zvuka, ova kompozicija veći naglasak stavlja na zvučnički sistem i time postiže različite zvučne podražaje i slike te stvara jedinstvenu akuzmatičku situaciju.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Sudeći prema visokoj razini predstavljenih projekata i velikom interesu publike, ne čini se preuzetnim reći da je za očekivati još mnogo od Gibanja, na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini.

Foto: Sanja Bistričić Srića

Izvještaj s programa prvih triju dana Gibanja pronađite ovdje.

Moglo bi Vas zanimati