Operni prvijenac Jurja Marka Žerovnika izveden u talijanskoj Goriziji

Gorizia ili stara Gorica, kako je od milja zovu, gradić je na sjeveru Italije, na samoj granici sa slovenskom Novom Goricom. Premda se oblikom na karti doimaju poput jednog grada, stara i Nova Gorica odijeljene su ne samo granicom već arhitekturom i planom, jezikom, kulturom općenito. S jedne se strane nalazi mjesto bogato dalekom prošlošću, a s druge ono iz temelja sagrađeno u poslijeratnoj Jugoslaviji. Jedinstven smještaj na granici posebnost je zbog koje ova dva administrativno odvojena grada dijele titulu Europske prijestolnice kulture za 2025. godinu (GO! 2025).

Gorizia udružila najmlađe skladateljske snage

GO! Borderless Opera Lab dio je projekta Europske prijestolnice kulture, a u sklopu kojeg je festival Piccolo Opera uprizorio dvije nove opere. Stvarane posljednjih godinu dana upravo za ovu priliku, ova su djela izvedena 27. ožujka 2024. godine. Piccolo Opera festival nastao je na inicijativu istoimene talijanske umjetničke organizacije, pod umjetničkim vodstvom Gabrielea Ribisa, s ciljem izvođenja komornih opera u talijanskoj pokrajini Friuli-Venezia Giulia. Ovaj se događaj odvio u talijanskoj Goriziji, u Kulturnom centru Lojze Bratuž.

GO! Borderless Opera Lab dio je projekta Europske prijestolnice kulture, a u sklopu kojeg je festival Piccolo Opera uprizorio dvije nove opere

Prva opera diptiha djelo je hrvatsko-slovenskog skladatelja Jurja Marka Žerovnika, općenito njegova prva opera, Pred vratima zakona (Davanti alla legge ili Pred vrati postave). Sara Caneva, talijanska skladateljica s adresom u Birminghamu, autorica je drugog djela, Radice posizione distanza ili Izvor položaj razdalja (Izvor položaj udaljenost). U večer njihovih praizvedbi uveli su Daniela Klanjšček iz uprave Kulturnog centra Lojze Bratuž i spomenuti Gabriele Ribis, govoreći o samom projektu i sadržaju dviju opera.

Foto: Piccolo Opera Festival

Hvalevrijedna je činjenica da je ovaj festival nastojao priliku za stvaranje pružiti upravo mlađim skladateljima. Obje su opere posvećene i inspirirane mjestom za koje su nastale. S tim u vezi, njihovo je obilježje višejezičnost. Uz talijanski, slovenski i njemački, mjestimice se (u Canevinoj operi) koristi hrvatski i furlanski jezik. Autori obaju libreta sami su skladatelji.

Opera Sare Caneve Radice Posizione Distanza cijela se odvija kao seansa rastrojene žene. Ona je Gorizia, personifikacija grada s poteškoćama identiteta, na terapiji kod Doktora Reka. U operi se istražuju podudarnosti između problema psihijatrijskog slučaja i problema geografskog mjesta.

Foto: Piccolo Opera Festival

Problem nametnutih granica

Žerovnik svoje djelo dotle temelji na Kafkinoj pripovijetci Pred vratima zakona, koja je inače i dijelom romana Proces. Odnoseći se spram Gorizije manje direktno od Caneve, tematizira problem granice kao nametnute i iracionalne. Kafkina dva lika (čovjeka pred vratima te vratara) u libretu Žerovnik podvostručuje, stoga svaki nastupa u muškom i ženskom liku. Svaki sa svoje strane i svaki na svojem jeziku (slovenskom i talijanskom), Muškarac i Žena vratare pokušavaju zamoliti za prolaz kroz vrata, preko granice. No nikakvi njihovi postupci, umiljavanja, pokušaji zbližavanja, čak ni potkupljivanja, nisu dovoljni da promijene njihov neprikosnoven odgovor: „Jetzt aber nicht.“

Nikakvi postupci, umiljavanja, pokušaji zbližavanja, čak ni potkupljivanja, nisu dovoljni da promijene neprikosnoven odgovor: „Jetzt aber nicht“

Na kraju opere, na kraju životnog puta, Muškarac shvaća da je cijeli život proveo čekajući na dozvolu za prolaz. Zato doživljava izljev bijesa, na što vratari objašnjavaju: vrata su bila namijenjena samo njemu i sada ih konačno mogu zatvoriti. Svojevrsna je ovo antiteza Orfeju, mitskom pjevaču koji ljepotom svoga glasa uspijeva dotaknuti i najtvrdokornije protivnike. To što vratari nisu mitološka bića iz podzemlja već posve svakodnevni službenici, naglašava snagu Kafkina predloška.

Dinamična glazba i statična režija

Pa ipak, za dojam prvog slušanja i gledanja možda je najveću odgovornost snosila režija. Tumačenje glazbe i teksta mlade talijanske redateljice Vanesse Codutti došlo je do izražaja u prvim prizorima obiju opera. Izlazak Gorizije, protagonistice Canevine opere, kao i sam nastup dirigentice sadržavali su elemente performansa. Dezorijentiranoj ženi (Giulia Diomede, mezzosopran) koja se batrga po pozornici u pomoć dolazi dirigentica te zove Doktora Reku (bas Massimiliano Migliorin) na hitnu terapiju. Do izražaja je ovdje ponajviše došla ekspresivnost, gluma i pokret mlade Giulije Diomede, inače pjevačice i glumice specijalizirane za antički teatar.

Foto: Piccolo Opera Festival

Žerovnikova opera je od početka djelovala suprotno. Monolitni stav koji su pjevači zauzeli u prvoj sceni, vratari (ponovno mezzosopranistica Diomede i Manuel Sedmak, bas) u kožnim kaputima, nalik na agente KGB-a, zadržali su tijekom cijele opere. Nešto mekši u pokretu, sa svake su strane stajali Muškarac (Jure Počkaj, bariton) i Žena (Daniela Esposito, sopran).

Foto: Piccolo Opera Festival

Stojeći ovako u vrsti djelovali su kao da izvode kakav oratorij, želeći možda naglasiti statičnost radnje, odnosno jalovost molbi muškaraca i žene da prođu kroz (neka) vrata. Dvojnošću obilježenom libretu (dvoje pred vratima i dvoje vratara) odgovarala je pozornica simetrično podijeljena na dva dijela – crveni i plavi – od početka do kraja opere. No, premda je radnja vrlo jednosmjerna, a replike pjevača uvijek iznova neučinkovite, čini se da je Žerovnik svojom glazbom pretpostavio mnogo više scenskog pokreta.

Sami likovi karakterizirani su vlastitim glazbenim idiomima ili instrumentacijom. Primjerice, glazba postaje melankoličnom ili umiljatom u trenutcima nastupa Žene (doduše, ovaj put vrlo dramskog faha), dok je Muškarac lik vedrijeg karaktera. Njega prati pokatkad swing, katkad valcer. Općenito, pregršt raznorodnih glazbenih ulomaka Žerovnik je objedinio u veće cjeline, poput filmske glazbe: mada često naglih promjena tempa i sastava, ona teče neprekinuto, motivirana replikama likova.

Foto: Piccolo Opera Festival

Da izvrsno barata instrumentalnim ansamblom, dao je do znanja velikim brojem takvih instrumentalnih „komentara“. Kontrastni spram pjevačkih replika, omogućili su mu upotrijebiti već prokušana sredstva za dramatizaciju djela. Naime, upravo su oni zvučali kao da žude za nekom scenskom akcijom, a koja je ovaj put potpuno izostala. Pa opet, ponovna opreka – dinamična glazba naspram statične režije – kao da podcrtava tjeskobnu opreku između tempa života i životnih potreba te zakona koji pušta čekati.

Izrazito uspjelo zvučali su nježniji dijelovi, primjerice lirski ulomci s prominentnom ulogom harfe, a uz njih istaknuo se nagli proboj završnog sola Muškarca, baritona Jure Počkaja

A glazbeni svjetovi koje evocira skladatelj (od bajkovitog, začaranog, humoresknog) prošarani su ponavljajućim motivima koji zaokružuju djelo. Njegova glazba za operu Pred vratima zakona obiluje interludijima, a rado koristi tutti ansambl. No unatoč dobrom poznavanju mogućnosti sastava, izrazito uspjelo zvučali su nježniji dijelovi, primjerice lirski ulomci s prominentnom ulogom harfe: preludij i određeni brojevi za sopran. Uz njih istaknuo se kao kulminacija nagli proboj završnog sola Muškarca. Tome je sasvim sigurno pridonio fantastičan, perspektivan bariton Jure Počkaj.

Foto: Piccolo Opera Festival

U dvostrukoj ulozi

Iz partiture Sare Caneve vrijedi istaknuti proširenje ansambla instrumentima iz kućne radinosti (novoizumljeni marching machine ili otprilike na hrvatskom, stroj za marširanje) i elektronikom, točnije snimkama tradicijskih pjesama iz Gorizije. Caneva je svoje cjeline organizirala homogenije, s jasno izoliranim improviziranim glazbenim ulomcima koji su otvorili prostor za glumačku improvizaciju.

Foto: Piccolo Opera Festival

Općenito govoreći, izvođači, odreda vrlo mladi glazbenici, djelatni u Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj, izvrsno su se ponijeli prema izazovima praizvedbe. Izvedbama obiju opera ravnala je Sara Caneva, djelujući mirno i fleksibilno. Zvuk ansambla dotle je bio ujednačen i neočekivano moćan, zahvaljujući između ostalog i rijetko ovako uspjelom razglasu.

Foto: Piccolo Opera Festival

Operni je diptih naišao na odobravanje i iskren aplauz talijanske te slovenske publike. Čini se da je namjera organizatora, da unese raznolike sadržaje u ovaj pomalo uspavani gradić, uspješno ostvarena. Jurju Marku Žerovniku bila je ovo i prva prilika okušati se u operi. A premda je posvećena Goriziji, daljnji život opere Pred vratima zakona mogao bi se očekivati negdje unutar hrvatskih granica. Rado bismo ga gledali u Rijeci – skladateljevu mjestu, naposljetku gradu koji i sam leži na nekadašnjoj granici.

Daljnji život opere Pred vratima zakona mogao bi se očekivati negdje unutar hrvatskih granica

Foto: Piccolo Opera Festival