Mladost u službi nove glazbe

Književna manifestacija Tadijine jeseni u Slavonskom Brodu ove godine obilježava mali jubilej, svoje peto izdanje. Ona postoji ne samo kako bi odavala počast jednome zavičajniku, već kako bi slavila pjesničku riječ u svim njezinim obličjima, promovirala poeziju i povezivala je s drugim umjetnostima te poticala nove interpretacije i reinterpretacije bogate ostavštine Dragutina Tadijanovića.

U sklopu ove manifestacije Glazbena škola Slavonski Brod, kao jedna od partnerskih ustanova, do sada je osmislila i realizirala tri koncerta s djelima hrvatskih skladatelja na stihove Dragutina Tadijanovića. Važno je istaknuti da ovaj koncertni projekt ima odgojno-obrazovnu i glazbeno-umjetničku komponentu, a to znači da izvedbe realiziraju učenici (i nastavnici) glazbene škole te da je jedna od glavnih ideja projekta naručivanje i praizvođenje novih djela. O vrijednosti ove ideje svjedoči i činjenica da su je prepoznali i svake godine poduprli Hrvatsko društvo skladatelja i Hrvatsko muzikološko društvo.

Foto: Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Rezultiralo je to nizom novih skladbi nastalih u sklopu projekta, a čija je temeljna poveznica Tadijanovićevo pjesništvo. Na dosadašnjim koncertima U tišini bez kraja (2020.), A dúga još jače zasja u meni (2021.) i Stotinu stihova, stotinu melodija (2022.) praizvedeno je devet novih skladbi – šest popijevaka Linde Uran, Duga za glas i kvartet tambura Siniše Leopolda, Lutanje za ženski zbor, flautu i klavir Tomislava Fačinija te solo pjesma Grlice mladoga glazbenika, nekadašnjeg učenika brodske glazbene škole, Mislava Dokuzovića.

Četvrti po redu koncert održan je na svečanom zatvaranju 5. Tadijinih jeseni, 10. studenoga 2023. godine u Velikoj dvorani Glazbene škole Slavonski Brod. Ponijevši naslov U zelene krošnje uleti vjetar mlad – prema stihu iz Tadijanovićeve pjesme Rano sunce u šumi – stavljen je naglasak, s jedne strane, na praizvedbu istaknutoga skladateljskog imena koji se odlučio uglazbiti upravo ovu pjesmu, a s druge strane, na okosnicu ovogodišnje programske koncepcije koja je donijela neke nove, mlade skladateljske snage.

Fačini, Skender i zborski zvuk

Na početku programa izvedene su dvije zborske skladbe renomiranih hrvatskih skladatelja i dirigenata.

Djevojački zbor Glazbene škole Slavonski Brod pod ravnanjem prof. Danijele Božičević izveo je prošlogodišnju praizvedbu, Lutanje Tomislava Fačinija, u čijoj su izvedbi sudjelovali i učenik Bono Peić na flauti te prof. Hrvoje Aušić kao klavirska pratnja.

Foto: Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Poigravajući se pjesničkim motivima Fačini vrtloži glazbenu motiviku koju povezuje sa značenjem riječi, kontinuirano gradeći valove napetosti i opuštanja kako unutar vokalnih struktura, tako i u instrumentalnom tkivu. Tišina iz koje izranja melodijska misao soprana noseći prvi stih, a kojoj se imitacijski pridružuju mezzosopran i alt, opetovano se vraća tijekom skladbe preuzimajući strukturnu ulogu u tvorbi dramatičnih zastoja koje katkada, poput nježne spone, poveže ton flaute ili nadogradi bogata klavirska akordika. Polimetrija i poliritmija proizlaze iz interpretacije teksta i skladateljeva postupka vrtloženja pjesničko-glazbenih motiva, kromatika pojačava osjećaj samoće sadržan u tekstu, a tehnika pjevanog šapta unosi dašak modernosti u vokalni izričaj.

Foto: Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Rano sunce u šumi Ivana Josipa Skendera za ženski zbor i klavir, koju su također praizveli Djevojački zbor Glazbene škole pod ravnanjem Danijele Božičević i klavirist Hrvoje Aušić, bila je ovogodišnja narudžba. Iako suprotnog izričaja i karaktera u odnosu na Fačinija, Skenderova skladba također otkriva veliku skladateljevu pažnju spram pjesničkog predloška. Služi se jednostavnijim glazbenim jezikom, no, kako to često u glazbi biva, u jednostavnome se često krije interpretacijska zamka.

Foto: Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Skladbu otvara kratak klavirski uvod donoseći modalni prizvuk, nakon čega se u unisonome otvara početna glazbena misao. Glasovi se potom rastvaraju u kvartsekstakorde u kojima se kreću pretežito tijekom skladbe, dajući djelu specifičnu obojenost. Skladatelj upotrebljava kanonsku imitaciju kako bi dočarao njihanje šume na vjetru, a oblikovanje glazbenih fraza proizlazi iz stihovnih cjelina. Eterična boja disonantnog akorda koja ostaje lebdjeti do nestajanja u završetku skladbe simbol je posebne zvučnosti cjelokupnoga glazbenog djela, kao i pjesničke slike o travi na kojoj se blista rosa kao suze.

Foto: Grad Slavonski Brod

Obje skladbe, i Fačinijeva i Skenderova, prilagođene su izvedbenim mogućnostima srednjoškolskog uzrasta, no jednako tako pružaju izvođačima prave izazove u pogledu vokalne interpretacije. Vrijedan su doprinos zborskoj literaturi, stoga bi bilo vrlo zanimljivo i korisno kada bi pronašle put do različitih zborskih sastava, pa i onih na profesionalnoj razini.

Srednjoškolci kao autori i izvođači

Glavni dio koncertnog programa bio je u znaku novih skladbi koje su skladali učenici srednjoškolci Glazbene škole Slavonski Brod i Glazbenog učilišta Elly Bašić iz Zagreba, a koji pohađaju predmet Vježbe iz kompozicije, koji se provodi u obliku fakultativne nastave. Jedine su to glazbene škole u Hrvatskoj koje rade prema Nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije, što je važno naglasiti, budući da i ideja osmišljavanja ovakvih projekata i koncepcija koncerta U zelene krošnje uleti vjetar mlad proizlaze iz načela ovoga pedagoškog pristupa.

Svoje „glazbene priče“ s publikom je podijelilo desetero srednjoškolaca koji su skladali glazbena djela nadahnuta odabranim Tadijanovićevim pjesmama. Izvedeno je i praizvedeno jedanaest instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih skladbi koje su pokazale pregršt zanimljivih glazbenih ideja mladih talentiranih učenika. Troje učenika brodske glazbene škole učinilo je korak više, budući da su, osim među pjesmama, poticaj potražili i u kratkoj glazbenoj temi za flautu koju je Tadijanović zapisao dok je kao gimnazijalac godinu dana stanovao u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu kako bi lakše mogao pohađati školu.

One koje su ih okupile i motivirale za ovaj projekt njihove su profesorice i mentorice Irena Šimičić iz Glazbene škole Slavonski Brod i Sara Jakopović iz Glazbenog učilišta Elly Bašić.

S obzirom na velik i višemjesečni uloženi trud, svakoga učenika treba istaknuti.

Među Brođanima bili su to Ramona Bićanić sa skladbom Pusta želja (Lucija Mikulek, violina, i Nicolas Mec, klavir), Nera Vidmar sa skladbom Slatki glas flaute (prema pjesmi Sam u plesnoj dvorani, izvedba flautistice Ane Vojtkuf Peranović) i Domagoj Bertović, koji je za kvartet gitara skladao Sjećanje na jednu večer (prema pjesmi Večer, izvođači: Adrian Golenić, Toni Vuković, Martin Tekić i Antonio Đuričić).

Foto: Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Od Zagrepčana predstavili su se Fran Kovačević, koji je na klaviru izveo vlastitu skladbu Zagrljaj, Marko Kravaršćan sa svojom skladbom za violončelo U slapu zelene mjesečine i Una Patafta sa svojom skladbom za harmoniku Zagrljaj, a Marko Kravaršćan također je skladao Plavetnilo neba (Yaryna Simonova, sopran, i Petra Vicković, klavir). Zatim su na programu bili Petra Juriša s Dolinom samoće (prema pjesmi Nikad više, izvođači: Juraj Panić, klarinet, i Petra Juriša, harmonika) te dva autorska dueta: Ines Turšić i Leonardo Maslać napisali su Sam u plesnoj dvorani (Ines Turšić, glas, i prof. Sara Jakopović, klavir), a Ines Turšić i Grga Nježić Mjesečinu za glas i klavir koju su sami izveli.

Izvedena je i skladba Leonarda Maslaća Nikad više (Yelyzaveta Bilonozhko, sopran, i Grga Nježić, klavir) u kojoj je, ovoga puta, zbog bolesti autora izostala dionica tenora.

Fantastično je bilo slušati raznolikost glazbenih izričaja, razumijevanje i suigru dionica koju su postigli u skladanju za komorne sastave, istraživački duh koji su pokazali u solističkim djelima te bogatstvo glazbenih postupaka koji otkrivaju afinitete i vještine svakoga od mladih autora (u korištenju polifonije, vođenju melodijskog razvoja, harmonijskoj smjelosti i otvorenosti, pa i povremenoj upotrebi modernijih sviračkih tehnika).

Vođeni inspiracijom na koju ih je nagnala Tadijanovićeva poezija, učenici su stvorili pregršt minijatura kojima su otkrili sve što ih u glazbi zanima i čime vladaju kao znanjem i iskustvom – od baroknih utjecaja, preko klasicističko-romantičarskih izričaja, doticaja sa suvremenosti do otvaranja ka drugim žanrovima, poput jazza.

Ovim projektom dobili su priliku svoja znanja i vještine pretočiti u praksu, kroz proces skladanja, uvježbavanja i izvođenja učiti o sebi i o drugima, a onda rezultate podijeliti s javnošću. Bi li Dragutin Tadijanović, koji je čitav svoj život proveo s mladima i uz mlade, mogao zamisliti išta ljepše?

Sudionici novoglazbene večeri Tadijinih jeseni / Foto: Vladimir Jevicki

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.