Tesla valovi u naslovnoj ulozi

Koncert-događanje u Off ciklusu Zagrebačke filharmonije u Lisinskom u posljednjem izdanju nimalo nije podilazio nekom općeprihvaćenom ukusu i sentimentalnom prisjećanju na obrade dragih hitova, nego se odvažio na programski izazov multimedijalnog karaktera.

Foto: Igor Šoban, ZGF

U povodu 80. obljetnice smrti Nikole Tesle, koji uza sva objašnjenja prostom puku ostaje enigmom, priređeno je sedamdesetominutno multimedijsko događanje Tesla valovi s tri praizvedbe. I, dakako, uz sudjelovanje samih Tesla valova, glavne atrakcije koncerta.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Zbog upotrebe zavojnice, događanje se nije preporučivalo osobama s elektrostimulatorom srca i osobama s epilepsijom, što je publika, sudeći prema poluispunjenosti dvorane, vrlo ozbiljno shvatila, čak i kada je daleko od takvih dijagnoza. Mnogo je kreativaca i izvođača bilo uključeno u projekt, koji je inače ostavio snažan, a ponekad i naivan dojam priče za početnike.

Nosile su ga praizvedba kompozicije Dubravka Palanovića u trodijelnom u osnovi introspektivnom djelu nazvanom jednostavno Tesla za simfonijski orkestar, muški vokalni ansambl i Teslinu zavojnicu, čije se munje i popratni, parajući zvuk vješto uklapaju u cjelinu, te praizvedba Teslinih frekvencija za orkestar, vokalne soliste, Teslinu zavojnicu i elektroniku Frana Đurovića. Našle su se tu i vrlo umješne obrade Schubertove Ave Marije trombonista i kompozitora Marina Rabadana, skladbe izvedene na Teslinu sprovodu i njegov holivudski sentimentalno obojen Let besmrtne ljubavi (golubice) za orkestar.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Intenzivno Ličko nijemo kolo u izvedbi HKUD-a Degenija iz Gospića podsjetilo je na Teslino porijeklo, a bujna orkestracija Bachove Tokate i fuge u d-molu i glasna Rabadanova obrada Schubertova Vilinskog kralja bez pretjerane brige o glazbenom profiliranju likova na način vojnog marširanja potencirano sveglasnom izvedbom, podsjetila je na skladbe koje je navodno Tesla volio. Uplela se u taj konglomerat i ugođajna skladba Central Park in the Dark američkog suvremenika Charlesa Ivesa kao ilustracija Teslina novog obitavališta.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Glavnu zvijezdu, Teslinu zavojnicu, za Tehnički je muzej kreirao Ivan Kožar. Atraktivna konstrukcija bila je smještena u geodezijsku kupolu, koju je sredinom prošloga stoljeća osmislio Buckminster Fuller i koja je našla bezbroj mogućnosti upotrebe, od kuća do šatora. Ovaj put poslužila je za interakciju s Teslinim zavojnicama koje uz obvezne munje kreiraju opori zvuk različitih visina i uklapaju se u kompozicije čineći glavnu atrakciju, osobito vizualnu.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Cijela konstrukcija i nemali izvedbeni zahtjevi Palanoviću i Đuroviću su garantirali izvedbu na ovom projektu i tko zna hoće li i kada opet. Međutim, slične su sudbine, osim iznimno, i djela za konvencionalne sastave. Multimedijalni su projekt upotpunile i video snimke Filipa Bašića uz montažu Sanje Pađen, svjetlo Saše Mondecara, scenu je postavio Branko Lepen, a glas je Nikoli Tesli dao Vladimir Tintor. Sve je u raznoliku cjelinu, jednako tako raznolikih dometa vješto sklopila redateljica Petra Radin.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Najviše konzistentnosti i jasne namjere pokazala je trodijelna skladba Dubravka Palanovića, premda – Smiljan, Putovanje i Svjetlo – pruža više mogućnosti za izrazitiju karakterizaciju, no donosi novi, na svoj način intimistički pogled na Teslin put i djelo.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Đurovićeve Tesline frekvencije najvještije i atraktivno upotrebljavaju Tesline valove i elektroniku, ali ostaje nejasan, gotovo suvišno općenit drugi stavak Hvala ti, majko moja na način ionako previše eksploatiranoga klapskog pjevanja u izvedbi vrijednoga vokalnog ansambla Sv. Blaž. Sav trud mnogoljudnog ansambla oko dostojne prezentacije suvereno je i koncentrirano objedinio šef-dirigent Dawid Runtz.

Foto: Igor Šoban, ZGF