Kraljevski koncert na Peristilu

Na splitskom Peristilu, povodom 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava i početka održavanja Splitskih crkvenih sabora, u nedjelju 25. svibnja 2025., s početkom u 20 sati održan je koncert Zagrebačke filharmonije uz soliste prvake: Mariju Kuhar Šoša, Tereziju Kusanović, Domagoja Dorotića i Antu Jerkunicu te Komorni zbor Ivan Filipović, pod dirigentskim vodstvom maestra Ivana Josipa Skendera, a u organizaciji koncertne direkcije Hrvatskog doma Split.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Pomno odabranim glazbenim djelima programa, istaknut je svečan i ceremonijalan karakter večernjeg muziciranja, pri čemu je vještim preplitanjem znamenitih baroknih i klasicističkih srednjoeuropskih skladatelja s domaćim skladateljima pretklasicizma, moderne i novog nacionalnog stila naglasak također stavljen na bogatstvo nacionalne glazbene baštine.

Postepenim uvođenjem zvuka cijelog orkestra, uzvišenim i slavljeničkim tonom barokne orkestralne raskoši otvoren je peristilski koncert uvertirom iz Glazbe za kraljevski vatromet skladatelja Georga Friedricha Händela, u kojoj su se istaknule dionice puhača Zagrebačke filharmonije pod čvrstim vodstvom maestra Ivana Josipa Skendera.

Diplomatska uloga svakog vladara, simbolično je naglašena nadasve poznatom Simfonijom br. 3 u D-duru dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića, koji je i sâm bio diplomat Dubrovačke republike razdoblja pretklasicizma. Skladnim zvukom gudača, uz oboe, rog i basso continuo, posebno dojmljiva je bila izvedba drugog stavka, koja je odisala dinamičkom rafiniranošću i ujednačenošću zvuka gudača.

Nadalje, vrhunac orkestralnog zvuka i naglašenost simbolike krunidbe kralja Tomislava, postignut je Krunidbenom misom u C-duru, KV 317 Wolfganga Amadeusa Mozarta u kojoj su se Zagrebačkoj filharmoniji pridružili istaknuti i renomirani solisti: Marija Kuhar Šoša (sopran), Terezija Kusanović (mezzosopran), Domagoj Dorotić (tenor) i Ante Jerkunica (bas) te izvrstan Komorni zbor Ivan Filipović, koji djeluje pod vodstvom maestra Gorana Jerkovića.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Bogatim vokalno-instrumentalnim zvukom predstavljen je amalgam dvaju tipova mise – Missae Longae i Missae Brevis, prilikom čega su kontrapunktskom i agogičkom usklađenošću izražajnost izvedbe iznijele solističke vokalne dionice. Mozartovo efektno operno oblikovanje pojedinih solističkih dionica naglašeno je i u ovom djelu. U stavku Agnus Dei solistička sopranska dionica istaknula je izražajnost izvedbe Marije Kuhar Šoša, koja je demonstrirala tehničku preciznost s besprijekornim legatom, artikulacijom i kontrolom daha. Vještim ispreplitanjem glasova svih solista u zajedničkim nastupima postignuta je ujednačenost suzvučja, unatoč briljantnim glasovnim mogućnostima svakog solista ponaosob.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

U nastavku koncertnog programa predstavljeno je stvaralaštvo ovogodišnjeg obljetničara, Jakova Gotovca, pojedinim dijelovima opere Đerdan. Ova opera zbog prepoznatljivih folklornih prizvuka ritma, intervala i boja u orkestru kojima se ocrtava mediteranska svjetlina, nosi još i naziv „mali Ero“. Orkestar Zagrebačke filharmonije uvertiru iz opere Đerdan izveo je s iznimnom preciznošću i izražajnošću, poštujući Gotovčev karakterističan spoj folklorne motivike i simfonijske raskoši.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

U nastavku, izvedbom Moj đerdane, djevojačka diko, arije Petrice iz treće slike opere Đerdan, prikazan je izniman raspon i izražajna snaga u svim registrima sopranistice Marije Kuhar Šoša, a posebno u gornjima, u kojima je glas zadržao čistoću i volumen bez napora. Emotivni smiraj u nastavku koncerta postignut je izvedbama kratkih orkestralnih djela Idila za orkestar, op. 25a i Capriccio – Scherzo za orkestar, op. 25c skladatelja Blagoja Berse.

Istaknuti predstavnik moderne, jednako kao i Gotovac, Blagoje Bersa je inspiraciju za brojna djela, kao i za ova, pronalazio u krajoliku svoje domovine, napose same Dalmacije, ali i u autobiografskim životnim crticama. Orkestralnom finoćom i suzdržanom ekspresijom, Zagrebačka je filharmonija prenijela liričnost partiture djela Idilia, ističući prije svega Bersinu iznimnu orkestraciju i eleganciju melodijskih linija. S druge strane, izvedba djela Capricio – Scherzo prikazala je vješto vodstvo maestra Ivana Josipa Skendera, prilikom čega je istaknuta tehnička spremnost i muzikalnost cijelog orkestra.

Vrhunac svečanosti i ceremonijalnog karaktera koncerta dodatno je podcrtan i zaokružen završnom izvedbom zborskog broja Aleluja iz oratorija Mesija skladatelja Georga Friedricha Händela, prilikom čega se zbor istaknuo jasnoćom dikcije i homogenim zvukom, dok su završni akordi dodatno podcrtali moćnu i uzvišenu izvedbu djela.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Unatoč visokoj razini glazbene izvedbe svih djela koncertnog programa, organizacijski aspekti koncerta ostavili su prostor za poboljšanje, posebice u segmentima ozvučenja, prilikom čega bi glazbeni dojam bio još snažniji da je ozvučenje bilo prilagođeno prostoru i izvedbenim zahtjevima.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split