Danas glazbenici svojom karijerom više ne upravljaju samo putem zvučnih zapisa i koncerata, nego i putem društvenih mreža. Pritom se osjetljivi odnos s poklonicima više ne gradi samo na temelju zaraznosti ili kvalitete pjesama, nego kompletnim virtualnim identitetom

Jedan od najboljih koncerata kojima sam svjedočio u Zagrebu bio je nastup Pretendersa u Laubi 2019. godine, u sklopu priredbe Yammatovo. Čvrsta, energična i beskompromisna svirka, zahvalna publika i istinska konekcija banda koji ne odrađuje nastup, nego daje sve od sebe, kao i posjetitelji koji su sretni da su dobili prigodu biti prisutni – sve to rezultiralo je koncertom koji se pamti.

Kao i tisuće nastupa prije njega, pamtim ga, ali nemam u svome smartfonu fotografije s tog koncerta, pa ih stoga nisam ponosno dijelio na društvenim mrežama. Pretendersi su zamolili da se uživa u koncertu, bez distrakcija i bez dokumentiranja nastupa neprestanim dizanjem uređaja u zrak i bilježenjem videozapisa ili fotografija. Neki nisu poslušali zamolbu, dakako, jer danas je imperativ života kroz društvene mreže u dobrom dijelu društva, osobito među mladima, primamljiviji od kondicionala stvarnog života.

Nerazumijevanje između glazbenika i poklonika                                                                     

Štoviše, sve su češći primjeri nerazumijevanja između glazbenika i poklonika, a razlog su upravo društvene mreže. Japansko-američka glazbenica Mitski putem društvenih mreža također je zamolila svoje fanove da se suzdrže snimanja te da jednostavno uživaju u nastupu. Uslijedio je bijesni odgovor obožavatelja koji su joj to žestoko zamjerili, naglasivši kako je zbog te izjave ona neosjetljiva na njih i njihove potrebe. Pritisak je bio snažan te je ona 2019. ugasila sve svoje društvenomrežne kanale s porukom: „Vrijeme je da ponovo budem čovjek“.

I na našim glazbenim horizontima problem stvaranja i interpretacije glazbe u odnosu na očekivanja poklonika dobiva sve očitije obrise. Gibonni mi je rekao:

„Neki kažu da je u ljudskoj prirodi posjedovanje. Nekad smo na drugačiji način tretirali glazbu na koju smo odlučili potrošiti svoj džeparac ili dio svoje plaće. Najprije smo dobro promislili na što ćemo dati novac, a onda kad smo to kupili i na prvo slušanje nije nam se svidjelo, ipak nismo bacili nego poslušali strpljivije. Danas sadržaj koji preslušaš možeš eliminirati za par sekundi i nikom ništa. Neke stvari danas i nisu u skladu s ljudskom prirodom, kao da smo dovedeni do toga da nitko ne drži dovoljno do glazbe.”

Činjenica je da je danas poveznica između glazbe i konzumenata kompleksnija nego ikad prije. Popularnost izvođača nekoć se manifestirala brojem posjetitelja na nastupima, decibelima njihova vrištanja, prodajom singlova i albuma te podjelom autograma iza koncerata ili na promocijama u prodavaonicama ploča i kaseta. Štoviše, diskografske kuće za izvođače su tiskale autogram-karte, razglednice s njihovim motivima, a na čiju će se poleđinu zvijezde potpisati. I to je uglavnom bilo to.

Korak preko tih uzusa podrazumijevao je donošenje kasetofona veličine današnjih tableta na koncerte i snimanje nastupa s katastrofalnim zvukom ili, pak, kupnju piratskih vinila malo bolje kvalitete, jer se netko dočepao snimke preko miks pulta pa se to prešalo na gramofonske ploče.

Danas glazbenici svojom karijerom više ne upravljaju samo putem zvučnih zapisa i koncerata, nego i putem društvenih mreža. Mnogi mediji prije će se referirati na neki društvenomrežni impuls, a zanemarit će glazbeno pregalaštvo.

Avangarda među urbo folkom                                                                                                 

Feedback fanova na društvenim mrežama postaje sve važniji i glazbenici moraju to ukalkulirati u svoje djelovanje. Angažiraju li posebne postrojbe za pilotiranje društvenim mrežama, od takva pristupa mogu napraviti karijernu prednost u vrlo kratkom roku. Dokaz za to je srpska pjesma koja ide na Eurosong – Konstraktina “In Corpore Sano”. Pjesma kakva bi se našla u polufinalu YU rock momenta 1983. u Lapidariju pred zbunjenim tehničarima koji ne znaju kako zvuk syntha prilagoditi gitarskom outputu – kako je to duhovito zapazio književnik i publicist Đorđe Matić – nije imala gotovo nikakve izglede u društvu urbo folk poskočica visoke produkcije. No, 24-satna kampanja na TikToku dovela ju je do pobjede.

TikTok je postao središnja platforma za promociju i otkriće novih izvođača. Njihova popularnost zacijelo će sve više rasti i oni će sve češće probijati granice mainstreama. Štoviše, glazbenici koji će znati uporabiti sve prednosti TikToka mogu početi karijeru usmjeravati upravo s pomoću te društvene mreže – crowdfunding kampanjama! Nakon startnog uspjeha, otvorit će se vrata prema koncertima, ugovorima za snimanje i – bujajućem društvenomrežnom životu.

Mjerilo uspješnosti za dalje je kategorija koja egzaktno mjeri popularnost, a to je trending. Mjesto na ljestvici trendingana YouTubeu u pojedinim zemljama danas je ekvivalentno negdašnjoj uspješnosti prodaje singlova. Uzgred, u trenutku pisanja ovog teksta, tri najgledanija videa u Hrvatskoj polufinalni su nastupi srpskih izvođačica na izboru pjesme na Eurosongu – Konstrakte, Sare Jo i Zorje.

Pexels / Cottonbro

Očito, na hrvatskom tržištu danas je malo izvođača koji mogu snažno uskočiti u trending, uspostaviti bliske društvenomrežne kontakte sa svojim fanovima i pritom kreirati i(li) izvoditi glazbu koja neće biti samo za instantnu uporabu. S druge strane, takav pristup u svijetu već dovodi i do mentalnih problema. Osim Mitski, Charli XCX se skinula s Twittera zbog negativnih komentara na njezin album Crash, a i Billie Eilish je nestala s Twittera. Digitalni burnout bi očito također mogao završiti u trendingu.

No, micanje s društvenih mreža mogu si priuštiti samo najveće zvijezde. Ostalima za popularnost društvene mreže trebaju više nego diskografske kuće i organizatori koncerata. Isto tako, s njima treba kao s vatrom, dobar su sluga, ali loš gospodar. Pritom problem nisu samo hejterski komentari, nego i očekivanje da je glazbenica ili glazbenik uvijek nasmiješen, pozitivan i da se u ophođenju prema fanovima ponaša kao političar prema biračima – de facto, neiskreno.

S druge strane, problem s društvenim mrežama jest da količina sadržaja zaglušuje poruke koje glazbenik želi komunicirati prema svojoj fanovskoj bazi.

Konstruktivna, a ne hejterska komunikacija

Dva su tipa rješenja za to: korporativno i inovativno.

Prvo uključuje kontakt s fanovima u stilu pretpotopnih fan klubova, jedino što komunikacija nije putem standardne pošte (osim kad se treba poslati kakvu naljepnicu ili poster), nego putem e-maila ili stvaranjem WhatsApp ili Viber zatvorenih grupa.

Inovativno je korištenje platforme Patreon koja na temelju pretplate poklonicima nudi različite pakete pogodnosti s glazbenicima: izravne kontakte na tjednoj bazi, ekskluzivne video sadržaje, ulazak na zatvorene evente, popust na merch, ekskluzivno preslušavanje radnih snimaka i slično. Uglavnom, ponuda za fanove koji će se cijeniti i koji će onda biti navedeni na konstruktivno mišljenje i komunikaciju s glazbenikom, a ne na paušalne hejterske komentare.

Kod nas je, u interregnumu između pandemije koja jenjava i neželjenih ratnih odjeka, glazbenicima teško koračati naprijed s entuzijazmom, kako u stvarnom životu, tako i na društvenim mrežama. No, možda je to dobra podloga za neku drugu situaciju. Kako mi je objasnio Bobo Grujičić, bubnjar Turista i Kojota, sad je vrijeme za one koji se žele iskreno posvetiti glazbi – u poslu više nema para, nema groupie djevojaka, nema popularnosti, pa hajmo onda svirati iz čistog gušta!

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Glazba.hr portala.