Mali izdavači, veliki uspjesi: Dobar House
“Mali izdavači, veliki uspjesi” je rubrika u kojoj želimo prezentirati domaće nezavisno glazbeno izdavaštvo. Upravo su male izdavačke kuće često središte okupljanja glazbenika čije vrijeme tek dolazi te epicentri ideja za koje mainstream još nije spreman. Osim toga, igraju veliku ulogu u održavanju scene živom te je od iznimne važnosti što imaju dovoljno prostora za objavljivanje profiliranih i nekomercijalnih izdanja, koja ipak mogu imati itekako veliku vrijednost. U prvom izdanju rubrike sugovornici su nam Elena Mikac i Tomislav Brusač iz Dobrog Housea.
Glazba je “jednostavno, glazba”, a tako je i Dobar House – jednostavno, dobar house.
Priča počinje 2016., a njezin izdavački dio dvije godine kasnije.
Tom Bugu (Tomislavu Brusaču) je u Zagrebu nedostajalo house klasika i novih house klasika, pa je u Sirupu ušao u niski start klupske večeri Dobar House (tamo su se održala prva tri izdanja), a u Mastersu je već odradio i pokoji maraton (tamo je bio dobar dio svih ostalih izdanja, uz neke izlete).
Večer se od početka održava kontinuirano, obično jednom mjesečno, a njezino najveće godišnje slavlje je Dobar Božić (ne propustite).
Prva izdana pjesma Dobrog Housea je “Something’s Takin’ Over”, a tu groovy stvar potpisuju Tomislav i Grooveline, dok je vokalist Lee Wilson.
To je i danas potencijalno najpopularnija pjesma Dobrog Housea, barem po pitanju prepoznatljivosti kod publike. A od 2016. Dobar House je na svojim digitalnim platformama objavio 55 različitih izdanja. Do kraja godine bit će ih 57, a tu je i 7 izdanja podlabela Dobar House Groove, na kojem objavljuju specifičan žanr, siroviji i više minimalistički orijentiran house.
“Kako je klupska večer od početka bila uspješna i činilo mi se da će potrajati, činilo mi se logičnim povezati ju s još jednim kanalom, labelom“, kaže Tom Bug.
Pjesme i EP-jeve objavljuje na digitalnim kanalima; Traxsourceu, Beatportu, Spoitfyju, Deezeru, Youtubeu…
“Najviše objavljenih pjesama potpisuju stranci. Problem je u tome što domaćih producenata u našem žanru i nema puno. No njih nekolicina izdaje redovito, a dio su i gotovo stalne postave za klupsku večer. Tu su, uz mene, Stefanic, Soulfreq, Groove Masters, Luka Chin…”, nabraja Tomislav.
Tu su i brojni umjetnici iz regije – Srbije, Slovenije, Crne Gore – ali i s udaljenijih destinacija, poput Kanade, Britanije, Njemačke, Nizozemske…
“Možda najpoznatije ime koje imamo je Talijan Paolo Barbato, koji je dugi niz godina bio redovan gost na hrvatskoj obali. No, generalno, ne ciljamo još uvijek na pretjerano razvikana imena. Cilj je okupiti talente koji su se tek počeli probijati”, kaže.
Takav primjer je duo Genetika, Nizozemci, brat i sestra koji su na Dobrom Houseu objavili pjesmu “Sicilly”.
“Oni su dosta stasali nakon izdanja, iako ne nužno zbog njega. Karijera im ide u sve ozbiljnijem smjeru i imaju gaže po cijeloj Europi, a bazirani su u Londonu”, priča Tomislav.
Tu je i, primjerice, T. Markakis, Grk koji je za Dobar House izdao “About Me”, koja je najprodavanija pjesma koju imaju.
“On nam se bio javio sam. Baš sada u prosincu ima prvi nastup u Britaniji, a zapeo je za oko zanimljivim izdavačkim kućama”, govori Tom.
Na početku je, priča, on bio taj koji je morao pristupati umjetnicima, javljati im se, nuditi suradnju. Danas većinom sami šalju svoje demo pjesme.
“Klupska je večer pomogla da ljudi iz Zagreba i Hrvatske generalno znaju što je Dobar House. A izdavački dio priče donosi određenu prepoznatljivost u inozemstvu, iako se to najviše tiče DJ-a koji van Hrvatske puštaju glazbu sličnu našoj. Nova glazba prvo dopire do njih, oni prate što se događa na sceni, i primarni su kupci glazbe”, kaže Tom.
Zahvaljujući tome, njihova se izdanja puštaju u Švicarskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Australiji…
Pjesme se na digitalnim platformama obično prodaju za cifru koja varira između dolar i pol te dva i pol dolara.
“To su po meni cifre koje su realne za kupnju digitalnog komada glazbe. Bilo bi, naravno, bolje da više ljudi kupuje glazbu, no s obzirom na streaming servise nije za očekivati da će ljudi plaćati digitalna izdanja ako tu glazbu ne reproduciraju”, smatra.
Tomislav Brusač, Dobar House / Matej Grgić
Pa, može li onda prodaja glazbe na digitalnim servisima značiti značajniju zaradu?
“Kratkoročno prihoda nema, no dugoročno ima. To je ulaganje za koje, da bi ono imalo smisla, treba proći nekoliko godina. Iz današnje su mi perspektive vidljive razlike u usporedbi s vremenom kada smo tek krenuli, prihodi su nam se učetverostručili”, kaže Tomislav.
Osnivanje male glazbene izdavačke kuće, govori, nije nešto što u startu radiš zbog novca, premda u njega ulažeš i novac i vrijeme i ljubav.
“To je, po meni, primarno jedan od načina građenja prepoznatljivosti brenda. A financijski će se možda jednom vratiti, iako ne nužno direktnim kanalima”, priča.
Objašnjava i zašto za sve treba vremena.
“Što je više izdanja, veće su šanse da ona budu primijećena. Recimo, neka izdanja koja su stara tri ili deset mjeseci, pa i više, se prodaju i danas. Kad objavimo novo izdanje, netko kome se ono svidi, a prvi puta čuje za label, će poslušati i starije pjesme”, kaže Tom.
Zadovoljan je recepcijom izdanja na radiostanicama. Ponekad je, govori, teško pratiti gdje se glazba sve pušta, premda postoje za to specijalizirane web stranice, kao što je 1001 Tracklist.
“Najlakše je vidjeti da je netko pustio pjesmu kada te radioemisije tagiraju u objavama o svojim playlistama na društvenim mrežama. To su većinom male emisije s internetskih radija, profilirane za našu vrstu glazbe. No ima i nekih komercijalnijih uspjeha. Moju pjesmu, remix za Didiera Sinclaira vrtio je, primjerice, i FG radio iz Pariza, koji je mainstream radio koji pušta elektroničku glazbu”, priča Tomislav, a dodaje da njihove pjesme ponekad vrte i Enter, Yammat ili Otvoreni radio.
I on sam na radiju 808 ima vlastitu emisiju, Dobar House On Air, koju vodi na tjednoj bazi, a u kojoj prezentira glazbu koja ga okupira.
Uz Tom Buga, koji je osnivač Dobrog Housea, veliku ulogu u posljednje vrijeme ima i Elena Mikac. I sama je DJ-ica, možete ju čuti na njihovim večerima, no ona i Tomislav skupa rade i na strategijama, smjeru u kojem će brend ići. Elena je, primjerice, većinski preuzela brigu o društvenim mrežama.
Tomislav Brusač i Elena Mikac, Dobar House / Matej Grgić
“Uvijek će biti važno imati dobru glazbu, ali je u vremenu kad su društvene mreže neizostavan dio naših života od iznimne važnosti i kako tu glazbu prezentiraš”, kaže Elena.
View this post on Instagram
Komunikacija s publikom je važna, govori, jer se kroz nju stvara povezanost. Hana Matić zadužena je za vizuale Dobrog Housea, dok Elena radi spotove, promo videe i slično.
“Sve sam spotove napravila montirajući besplatne videe s interneta, koji su oslobođeni autorskih prava”, kaže.
Osim glazbe, popularan je i Dobar House merch; majice, hoodie majice, torbe s prepoznatljivim motivima.
“To se pokazalo kao sjajna ideja. Počeli smo prošle godine, a ljudi doista kupuju i nose. To nisu nužno oni koji prate Dobar House kao takav, ima nekih kojima se jednostavno sviđa dizajn”, kaže Elena, pa najavljuje i novu kolekciju.
“Ona će donijeti neke unisex komade odjeće, koji će uz to biti i ekološki prihvatljivi, a i s nešto drugačijim, novim vizualima”, priča.
View this post on Instagram
I Tom Bug ima nešto za najaviti – novi album, koji će biti izdan na Dobrom Houseu, vjerojatno u proljeće. Bit će to njegov prvi album.
“Napravit ću ga kao kompilaciju nekih biranih postojećih izdanja i dosta novih pjesama. Jedan od glavnih suradnika mi je Grooveline, no radio sam i s drugim našim producentima, kao i sa stranim vokalistima”, govori o izdanju koje je dijelom financirano i ZAMP-ovim Electro Cro natječajem.
Stilski će nastaviti u smjeru u kojem se najbolje snalazi.
“Bit će dosta klasičnog house zvuka, s deep i soulful varijacijama, ali i uz ponešto tech-housea. Eksperimenti su omanji, ali ih ima”, najavljuje Tom.
Na koncu, daje svoj osvrt na nezavisno glazbeno izdavaštvo u Hrvatskoj.
“Labeli kod nas možda nisu previše razvikani, ali ih ima i kvalitetni su. Tu su, primjerice, Burek, Blacksoul Music, PDV Records, Sit Down Recordings… Ima ljudi koji se trude i rade”, govori.
Što je, među ostalim, iznimno važno za domaću scenu.
“Perspektivnim je, ali i afirmiranim producentima vjerojatno u startu lakše pristupiti domaćim kućama s kojima se po pitanju zvuka poistovjećuju. Meni je, recimo, iznimno drago kad neki mladi talent počne upravo kod nas. To je super za njega jer ima platformu na kojoj se može izraziti, a mi se, s druge strane, možemo nadati da ćemo surađivati s njim i kad ostvari veći uspjeh”, zaključuje Tomislav.
