Svijet je njegov

Za autorski koncert Alfija Kabilja, koji će se održati 8. ožujka 2024. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, zacijelo je bilo teško složiti program jer Kabiljo uspješno sklada već više od pola stoljeća: piše glazbeno-scenska djela, klasične instrumentalne skladbe, filmsku i drugu primijenjenu glazbu, djela za djecu, zabavnu glazbu

Odabir njegovih šansona, pjesama, ulomaka iz mjuzikla i opera, filmske i televizijske glazbe u petak će izvesti solisti Radojka Šverko, Đani Stipaničev i Martin Kosovec, zbor Husar&Tomčić škole pjevanja, Zagrebačka filharmonija te dirigenti Dinko Appelt i Alfi Kabiljo.

Zagrebačka filharmonija / Foto: MBZ/HDS

Kada se radi o velikom i poznatom opusu aktivnog skladatelja, često se pribjegava onoj formulaciji koja poručuje kako „ne treba posebno predstavljati”, ali zapravo uvijek nešto treba, barem malo; koja novost za (n)ove generacije, možda kakav podsjetik za stare generacije. S obzirom na to da će se Kabiljo na koncertu predstaviti i nekim novim skladbama, koncert u petak nije samo glazbeni pogled unatrag. Poznat po razgranatoj skladateljskoj aktivnosti, Kabiljo je i autor koji rado odlazi na koncerte te podržava kolege pa je i na taj način važan dio domaćeg glazbenog života.

Foto: Matej Grgić

Uz njegovo ime ipak moramo spomenuti velike hitove koje vjerojatno doista „svi znaju”, ali neizbježna su sastavnica svakog zapisa o ovom autoru. Prvi od njih je mjuzikl Jalta, Jalta (Kabiljo – Grgić), naročito pjesma ”Neka cijeli ovaj svijet”, optimističan, himničan hit koji ima i drugi (treći, četvrti…) život izvan scene: na koncertima, druženjima, političkim skupovima. Bilo bi, doduše, zanimljivo jednom provjeriti koliko je među ljudima proširena svijest o autorstvu pjesama koje „znaju oduvijek” pa i o autorstvu ove o „livadi iz sna”, za koju se u mjuziklu dogovaraju da ne bi trebala pripasti nikome, no to je neka druga tema, a i livade su uglavnom razgrabljene.

Jedna je Kabiljova pjesma, po svoj prilici, još veći hrvatski hit, jedna od onih pjesama koje su ušle u glazbeni i domoljubni kanon: pjesma ”Tvoja zemlja” asocira na  Vicu Vukova, ali valja reći da je tekst napisao Drago Britvić, a glazbu – Alfi Kabiljo.

Uz spomenutu Jaltu, Alfi Kabiljo napisao je i niz drugih glazbeno-scenskih djela, na koja su nedavno podsjetili u njegovu Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, programima „Moji mjuzikli“, u povodu njegova 85. rođendana. Za njegove karijere prednost su dobile predstave nastale prema međunarodnim hitovima. Suvremeni zabavno-glazbeni teatar tako se trudi u repertoar uklopiti i brodvejske hitove i operete te domaći mjuzikl. Potonji je donekle izgubio na važnosti, ali Alfi Kabiljo uvijek dolazi s novim prijedlozima, sam svoj majstor i menadžer.

Alfi Kabiljo i ansambl Kazališta Komedija / Foto: Kazalište Komedija

Značajan dio programa osmomartovskog Off koncerta zauzet će Kabiljova filmska glazba: dijelom kao potpourri iz onih starijih i najpoznatijih (Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Seljačka buna, Kužiš, stari moj, Mačak pod šljemom, Banović Strahinja) i dijelom pojedinačnim brojevima iz filmova Gymka, Lea i Darija te Sky Bandits, TV-serije Predsjednik, TV-filma Priča Eve Schwarz i dr.

Spomenimo još i da su među Kabiljovim brojnim nagradama (Josip Štolcer Slavenski, Porin…) i one za filmsku glazbu, a bio je nominiran  i za nagradu BAFTA. Godine 2023. dobio je nagradu Zlatni Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara, za životno djelo. Godinu prije dobio je međunarodnu nagradu Camille koju dodjeljuje Europski savez skladatelja i tekstopisaca (ECSA).

Nagrada mu je dodijeljena u Splitu 2022., „u počast njegovoj uspješnoj karijeri koja traje već pola stoljeća, s više od 40 filmova i 100 televizijskih serija” i koja „služi kao primjer cijeloj zajednici stvaratelja audiovizualne glazbe“.

Vrlo agilan domaći izdavač Fox and Friends nedavno se potrudio otrgnuti Kabiljovu glazbu poslovičnom zaboravu: njegova danas manje poznata djela objavili su na dvjema pločama:

YU Aerobic (Original Workout Music from Yugoslavia 1981 – 1984) album je glazbe koja je doista izvorno nastala za plesni sastav i vježbe koreografkinje i plesačice Vesne Mimice, a sada je objavljen kao zasebna instrumentalna glazba. Naslov možda zvuči kao mamac za strane turiste, ali važno je reći da je to glazba koja je dobro ostarjela, ako se u glazbi uopće treba govoriti o „starenju.”

Drugi Kabiljov album za Fox & Friends, također LP, ima još pamtljiviji, mnogima zanimljiv naslov: Sex, Crime & Politics (Cinematic Disco, Jazz & Electronica From Yugoslavia 1974-1984), a na njemu je glazba iz filmova Deps, Novinar, Usporeno kretanje, Zločin u školi, Medeni mjesec i Ambasador.

Na koncertu u Lisinskom vjerojatno neće biti pojava označenih prvim riječima tog naslova, za politiku ne znamo (iako bi više političara trebalo ići na koncerte), no bit će mnogo Kabiljove filmske glazbe u izvedbi Zagrebačke filharmonije. Osim toga, na koncertu će biti i autorovih uspješnica iz takozvane zabavne domene: Đani Stipaničev otpjevat će tri pjesme, među kojima već spomenute nacionalne hitove, a dvije Kabiljove pjesme otpjevat će Radojka Šverko, s kojom je Kabiljo nekoć mnogo nastupao diljem svijeta te je rekao da je ona u to doba u Južnoj Americi „zasjenila Beatlese” – i to baš kada je pjevala pjesmu ”Svijet je moj”, po kojoj se zove ovaj koncert.

Dvije pjesme Alfija Kabilja izvest će –  točnije, praizvesti –  Martin Kosovec, nova zvijezda za domaćem glazbenom nebu. Kosovec, kako je već poznato gledateljima emisije Voice, ne zvuči ‘novo’ unatoč mladosti, jer već ima oblikovan glas koji priziva neka davna vremena ili to možda treba zvati svevremenom kategorijom.

Baš bi zato Kosovec i Kabiljo mogli biti odlična kombinacija. Tekst prve nove pjesme, ”Posadi stablo”, napisao je Drago Britvić; Kabiljo se tekstu vratio petnaest godina poslije, nakon velikog potresa, prisjetivši se odlazaka na bazen u Lipiku – uz glazbu, Kabiljo voli sport te se njime oduvijek aktivno bavi. Za drugu novu pjesmu, ”Pružimo ruke”, Kabiljo je napisao i tekst i glazbu, komentirajući da se u pisanju tekstova školovao uz naše najveće tekstopisce, s kojima je surađivao: Arsena Dedića, Dragu Britvića i Milana Grgića.

Alfi Kabiljo

Raznolik opus Alfija Kabilja podsjeća na staru frazu koja kaže da postoji samo dobra glazba odnosno: manje je važno u kojem smo žanru, a više da se dobro radi. Naročito je to važno u popularnoj, takozvanoj zabavnoj glazbi, gdje se danas lako zaboravi važnost rada i umijeća, stoga treba provjeriti što je nova iz pera iskusnog autora i podsjetiti se na neke starije, već „potvrđene” skladbe.