28
stu
Priče

Skladanje za vožnju

Virtualna stvarnost, Hans Zimmer, BMW i dizajn zvuka

Kolaž Hansa Zimmera, BMW-a i frekvencije

BMW, Hans Zimmer i dizajn zvuka / Izvor: YouTube (screenshot), Canva Premium - Ilustracija: Igor Jurilj

share

Ovakav cušpajz od naslova u normalnim okolnostima ukazao bi na autorsku/uredničku pogrešku ili neki algoritamski bug, no, ustvari, itekako ima smisla.

U današnjem svijetu koji svakodnevno poprima sve više distopijske razmjere, virtualna stvarnost nije ništa novo – tehnologija ponajviše stasala u gaming industriji, zatim pomalo u glazbenoj (bizarni hologramski nastupi često pokojnih izvođača), filmskoj (ambiciozni projekt Carne y arena redatelja Alejandra G. Iñárritua koji je za to dobio i počasnog Oscara), potiho (ili glasno, ovisno o tome koliko jako stisnete gas) je ušla i u automobilsku industriju.

Bavarski gigant BMW sve više prelazi na razvoj i proizvodnju električnih automobila – uostalom, kao i većina svjetskih proizvođača. Izazovi kod takve tranzicije su ogromni, od još uvijek nedovoljno učinkovitih baterija pa do same sigurnosti, naposljetku i upitnog, toliko važnog ekološkog elementa. Ipak, to će idućih godina biti tema brojnih drugih publikacija, a mi ćemo se danas osvrnuti na onu za koju malo tko zna, a to je zvuk automobila.

Električni automobili lišeni su klasičnih motora s unutarnjim izgaranjem i kao takvi ne proizvode zvuk. Jedino što biste mogli čuti kad neka tesla prođe pokraj vas jest šum kotrljanja guma i gotovo nečujno zujanje elektromotora, poput kakvog prigušenog lebdećeg tramvaja. Zvuk normalnih dizelskih i benzinskih motora predstavlja i svojevrsni element pasivne sigurnosti u prometu već više od stotinu godina, čovjeku je usađen u mentalni sklop snalaženja i opreza u prostoru, osobito gradskom. Osim toga, vozači uglavnom vole zvuk koji automobil stvara tijekom vožnje, tako osluškuju rad motora, a neki će reći da kombinacija tog zvuka i vibracije djeluje umirujuće poput predenja mačke.

I dok su neki proizvođači automobila tome doskočili tako što su umjetno generirali zvuk motora koji se u elektroautomobilima reproducira putem zvučnog sustava, BMW je – na čelu sa svojim šefom dizajna, Hrvatom Domagojem Đukecom i kreativnim direktorom Renzom Vitaleom – otišao korak dalje: zvuk automobila na struju, točnije, modela i4, i7 i iX, kreirao je nitko drugi nego Hans Zimmer.

Ovaj njemački skladatelj, inače dvostruki oskarovac, jedan je od kasnih pionira elektroničke filmske glazbe, a uspješan je čega god se dotakne. Osim sâme glazbe, Zimmer voli eksperimentirati i sa zvukom, često stvarajući upravo simbiozu tog dvoje. I kako će nego svoj svoga, pa je tako nastala ljubav između Zimmera i BMW-a, a njihovo dijete postalo je zvuk.

Nešto što na prvu može djelovati banalno, dubljom analizom ima sve više smisla, pa naposljetku dobiva i filozofski značaj. Tako i Zimmer opisuje svoj rad:

„Svaki BMW ima svoj karakter, što se odražava u njegovom zvuku, stoga smo razvili zvuk koji posebno naglašava emocionalno iskustvo vožnje i pojačava osjećaj performansi.“

Ovdje bi se vrlo lako mogla povući paralela s filmskom umjetnošću, odnosno, osvijestiti koliko je zvuk temeljna, neizostavna komponenta nekog (filmskog) djela. To spominje i Zimmer: „Zvukovi i buka nas odvode na određena mjesta ili u određena sjećanja. Zvuk rađa energiju. Kada smo radili na filmovima Batman Begins i The Dark Knight, razvili smo zvučne teksture za Gotham City, akustične identitete i, naravno, prepoznatljive zvukove Batmobilea – zvukove koji su mogli postati stvarnost na isti način.“

I doista, Zimmer je oblikovao virtualnu stvarnost, uvjerio nas da nešto čega nema – zapravo postoji. I tome dodao onu komponentu uzbuđenja i adrenalina, kao kod igranja video igara. A stvaranju zvuka za BMW pristupio je jednako kao što pristupa skladanju glazbe za filmove. Iako mu se ponekad može prigovoriti da soundtrackove štanca kao na pokretnoj traci i uzima previše maha u jednodimenzionalnom mainstreamu, s druge strane se u pravim projektima vraća na esenciju svoga stvaralačkog bića, istražujući, igrajući se, eksperimentirajući, pomičući granice, kao što je to, primjerice, značajno učinio u filmu Christophera Nolana, Interstellar.

Đukec i Vitalec, čelnici BMW-ovih kreativnih odjela, pod stalnim su naponom i traganjem za novim idejama, što zbog same kompanije, što zbog neprestanog nadmetanja sa svojim najljućim rivalom, Mercedesom. Jedan od odgovora Mercedesovoj superiornoj tehnologiji upravo je Zimmerov potpis automobilskom zvuku, nazvan IconicSounds Electric. BMW je Zimmeru otvorio nove dimenzije glazbenog igrališta, a on je iskoristio čitavu plejadu svojih studijskih sintesajzera – od Mooga do Yamahe – ne bi li pronašao pravu frekvenciju koja će automobilima dati dodatni karakter. I to ne samo zvukom motora. Kompanija već nekoliko godina nudi novo iskustvo od trenutka kad vozač sjedne za volan, spektrom jingleova za razne situacije – baš kao, recimo, na PlayStationu – od dobrodošlice, paljenja i gašenja automobila, pa i raznih ambijentalnih zvukova.

Nije, stoga, ni neobično da se dubljom analizom može uočiti i tzv. binauralni beat (precizno pogođen frekvencijski akord niži od 300 Hz) koji utječe na čovjekov um i raspoloženje. Međutim, nisu samo sintesajzeri igrali ulogu u tome. Zimmer objašnjava kako je tražio i soliste-instrumentaliste za ovaj projekt, jednako kao što bi redatelj tražio glumce za svoj film. „Postoji jedna violončelistica koju koristim jer poznajem njezin zvuk. I, naravno, vokalisti. Za Expressive Mode koristili smo prave gudače i rogove iz orkestra (…) Kad skladam za film, skladam za protagonista. Kad skladam za automobil, zamišljam vozača, vrstu automobila i iskustvo vožnje“, govori.

Nadalje, Zimmer želi da papučica gasa bude element izvedbe, onaj gdje se vozač kreće kroz niz postupno mijenjajućih zvučnih tekstura. Za to koristi svojevrsnu auditivnu iluziju nazvanu Shepard Tone, niz rastućih tonova naslaganih jedan na drugi koji, kada se petljaju, varaju uho tako da čuje zvuk kako neprestano raste, stvarajući napetost. Sličnu metodu koristio je, na primjer, u početnoj skladbi Why So Serious za film The Dark Knight. Uzgred rečeno, vlasnici će imati opciju isključivanja tih zvučnih kreacija ako žele doživjeti samo tišinu svojih električnih automobila.

Mogli bismo sad raspredati o tome koliko smo daleko otišli u tom pretvaranju, no nekako se čini da je u prirodi čovjeka da stvara surogate u svim segmentima života i društva, pa naposljetku i tehnologije. To je dio naše znatiželje, vječno pitanje „što bi bilo kad bismo…?“. S obzirom na to da će cijena goriva po litri uskoro premašiti cijenu novog BMW-a, ne preostaje nam ništa drugo nego uključiti svoj primjerak i4, poslušati kako Zimmer prede i proživjeti još jednu epizodu serije Black Mirror.

Moglo bi Vas zanimati