Hrvatski mjuzikli, neispričana priča (7)
Broadway na hrvatski način (I.)
Nakon što je Komedija izgubila smisao za stvaranje i prezentaciju domaćeg mjuzikla, otvara se nova nezavisna scena kaoja je ponovno vratila sjaj mjuziklima u Hrvatskoj. U sljedeća dva nastavka govorimo o B☆Glad produkciji, Medley Teatru, Ansamblu Kolbe te CornerstoneArtsu Hrvatska
U prikazu velikog koncerta posvećenog Alfiju Kabilju Jagoda Martinčević u Jutarnjem listu 2022. godine piše: „Alfi Kabiljo – tata ili kralj hrvatskog mjuzikla? Ni jedno ni drugo! Jer tata bi trebao imati potomke, a kralj nasljednike. A naš proslavljeni Alfi nema ni jedne ni druge.“
Slažem se s gđom Martinčević da osobe kao što je Alfi Kabiljo nemamo, ili barem u ovim uvjetima da nitko to ne može ni postati, ali da hrvatski mjuzikl nema budućnost – s time se nikako ne mogu složiti. Iz dosadašnjih nastavaka očito je da, osim velikog Kabilja, hrvatski mjuzikl ima još puno velikana. A da hrvatski mjuzikl nije završio u svojoj zlatnoj eri kazališta Komedija potvrdit će naša sljedeća priča.
Naime, nakon što je Komedija izgubila smisao za stvaranje i prezentaciju domaćeg mjuzikla, otvara se nova nezavisna scena koja kreće s puno elana i energije. Riječ je o mladim snagama koje su ponovno vratile sjaj mjuziklima u Hrvatskoj. S toga ćemo u sljedeća dva nastavka govoriti o B☆Glad produkciji, Medley Teatru, Ansamblu Kolbe te CornerstoneArtsu Hrvatska, koji su Broadway doveli u Hrvatsku, kao i o jednom sasvim posebnom mjuziklu, nazvanom Sarajevski krug, koji je ove naše krajeve odveo na Broadway.
B☆GLAD PRODUKCIJA
B☆Glad produkciju su kao neovisnu produkcijsku kuća 2010. godine osnovali dvojica entuzijasta, Branko Glad i Tadija Kolovrat. Branko Glad je u Americi diplomirao informatiku, radio na Wall Streetu, nastupao na Broadwayu i glumio u seriji Seks i grad, a zatim se odlučio vratiti u rodni Zagreb. Zajedno s prijateljem Tadijom Kolovratom osnovao je privatno kazalište B☆Glad s ciljem promicanja kazališne forme mjuzikla, educiranja mladih talenata te vraćanja, prije svega, mlade publike u kazališta. Za sebe kažu da su „u regiju donijeli dašak Broadwaya, ali tu nam nije kraj. Spremni smo nastaviti podizati ljestvicu produkcije na ovim prostorima i ponuditi gledateljima, slušateljima, sudionicima i partnerima doživljaj kakav će sigurno pamtiti.“
B☆Glad produkcija krenula je tako da su osnivači digli hipoteku i krenuli u produkciji prvog velikog privatnog mjuzikla.
Footloose – Lakonogi (2011.)
Bio je to proslavljeni brodvejski hit Footloose – Lakonogi. Svečana premijera bila je 31. ožujka 2011., u za to posebno u priređenoj dvorani Studentskog centra. Uspjeh Lakonogih kod publike željne kvalitetnih mjuzikala bio je velik, a i struka je prepoznala kvalitetu te je mjuzikl sljedeće godine dobio nagradu Hrvatskog glumišta za najbolju režiju i koreografiju mjuzikla. Naredale su se uspješne izvedbe diljem Lijepe naše (Arena Pula, Opatija, Osijek na Tvrđi, varaždinski Špancirfest, Zadar forum i drugdje).
Crna kuća – mjuzikl u boji (2013.)
Nakon uspjeha velikog svjetskog hita Footloose – Lakonogi na red je došao i hrvatski autorski mjuzikl Crna kuća – mjuzikl u boji. Priča je to koju je napisao Ladislav Prežigalo, glazbu složio Darko Hajsek, režiju Igor Barberić, a dramaturgiju Igor Weidlich. Premijera mjuzikla bijaše 1. veljače 2013. godine. Produkcija mjuzikla bila je u brodvejskom stilu, sve raskošno i vrlo profesionalno napravljeno, a da bi sve uistinu po američki izgledalo i zvučalo, kao glazbeni ravnatelj doveden je poznati producent Seth Weinstein. Trud se isplatio: domaći mjuzikl Crna kuća zasjao je brodvejskim sjajem. Gledalo ga je više od 60 tisuća gledatelja, od toga više od 15 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, u organiziranim posjetima. Osim od publike, mjuzikl je doživio velike pohvale struke te je osvojio čak tri nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta, a Damir Kedžo osvojio je nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina, za glavnu ulogu biskupa Hudija. Bilo je i vrlo zanimljivih ponuda inozemnih producenata za gostovanja te čak i otkup licenci.
Pacijenti (Pravo vrijeme da čovjek poludi) (2016.)
Tri godine kasnije B☆Glad produkcija priređuje još jedan autorski mjuzikl. Ovog puta riječ je mjuziklu obitelji Huljić Pacijenti (Pravo vrijeme da čovjek poludi). Glazbu za mjuzikl je napisao Tonči Huljić, songove Vjekoslava Huljić, libreto Miro Gavran, dramaturgiju Igor Weitlich, režiju Igor Barberić, dok je glazbeni ravnatelj bio Filip Gjud. Premijera je bila 4. listopada 2016. u KD Vatroslav Lisinski, a prema podacima s stranice B☆Glada, mjuzikl je pogledalo više od 20 tisuća ljudi. Croatia Records cijeli je mjuzikl objavio i na kompakt-disku.
Afiniteti i želje ekipe i B☆Glad produkcije te borba sa surovom stvarnošću u kojoj je podrška ovakvim privatnim inicijativa skoro zanemariva ne mogu ploviti na duge staze. Sve manje novaca rezultiralo je smanjenim brojem mjuzikala, posebice u onom raskošnom brodvejskom stilu, na što nas je B☆Glad produkcija naučila. A da ipak ne odustanu od svoje osnovne ideje kreće se u realizaciju malo manje, produkcijski gledano, zahtjevnih predstava.
Prva takva glazbena predstava je mjuzikl za djecu Mi o Vuku Igora Weidlicha, za koju je glazbu osmislio Bojan Jambrošić, a režiju priredio Robert Bošković. Premijera je održana 2. veljače 2019. u KD Vatroslav Lisinski. Iste godine realizirana je i Žuta minuta[12], drugi mjuzikl obitelji Huljić. Glazbu i tekst potpisuju Tonči, Vjekoslava, Hana i Ivan Huljić, aranžmane Filip Gjud, libreto Igor Weidlich i Igor Barberić, koji zajedno s Hanom Hegedušić potpisuje i režiju. Žuta minuta bila je više predstava s pjevanjem nego mjuzikl, a i producenti (B☆Glad produkcija i Tonika) najavljivali su ga kao komični (polu)mjuzikl s neočekivanim raspletom. Premijera je bila 18. travnja 2019. u KD Vatroslav Lisinski.
Spominjem još jedan mjuzikl koji je rađen u koprodukciji Medley Teatra i B☆Glad produkcije. Riječ je o pravom mjuziklu Mikrofoni, priča o pjevaču, čija je premijera bila 7. ožujka 2019. u klubu Sax u Zagrebu. Predstava je autorsko djelo još jednog velikog entuzijasta, Trpimira Jerkovića, kome je u libretu pomogao Igor Weidlich, a u glazbenom smislu Dinko Janković. Ovaj mjuzikl bio je pokušaj udruživanja snaga za spas suvremenoga hrvatskog mjuzikla. Nažalost, ni ova zanimljiva simbioza bez podrške mjerodavnih struktura nije mogla donijeti ploda.
Danas se sve manje pjeva, a sve više glumi, ne samo na kazališnim daskama nego i u životu, stoga je i B☆Glad produkcija bila primorana puno više pozornosti posvetiti dramskom, a sve manje glazbenom dijelu repertoara.
MEDLEY TEATAR
Prema njihovim službenim stranicama Medley Teatar su 2012. godine pokrenuli Marijana Matešić Jerković i Trpimir Jerković. Cilj im je bio ne samo stvaranje i izvođenje novih autorskih mjuzikala nego i edukacija mladih, budući da u Hrvatskoj nije postojala ustanova koja bi to sustavno radila. I upravo taj spoj edukacije s mogućnošću primjene uživo u vlastitim izvedbama. Njihov moto je bio ‘Edukacijom do projekta’, i već prvim mjuziklom Antigona – Prockletstvo Roda taj moto je postao stvarnost.
Antigona – Prockletsvo roda (2013.)
Antigona – Prockletstvo Roda prvi je rock mjuzikl Medley Teatra, a rađen je u suradnji s Teatrom na Trešnjevci. Premijera je bila 4. travnja 2013. u Centru za kulturu Trešnjevka. Glazbu je napisao Trpimir Jerković, adaptaciju književnoga teksta i tekstove za songove Ivana Matas Zorica, a režiju i dramaturgiju predstave radila je Marijana Matešić Jerković, koja je i uvježbavala vokalne dionice. Zanimljiv spoj amatera, uglavnom polaznika Medley edukacijskog centra, željnih dokazivanja, i iskusne instrumentalne pratnje profesionalnih glazbenika iz naših poznatih bendova učinili su ovaj mjuzikl punim snage i energije.
Ana K. (2014.)
Ista autorska ekipa, Trpimir Jerković (glazba) i Igor Weidlich (libreto), napravili su osuvremenjenu verziju Ane Karenjine s mnoštvom pitanja koja muče današnje generacije. Zašto se ubila, je li se ubila, i treba li u ovim vremenima umrijeti netko drugi, treba li itko umrijeti, kako danas možemo shvatiti društvene odnose koje problematizira taj klasik i može li se povući paralela između dva vremena i dvaju svjetova, Tolstojeve Rusije i današnje Hrvatske, ali i bilo koje suvremene društvene priče – samo su neka pitanja na koja će libreto Ane K. ponuditi odgovor, navode njegovi autori.
Mjuzikl je upakiran u žestoki rock ritam s odličnim vokalima koje su podjednako dijelili najveća imena hrvatskog mjuzikla (Danijela Pintarić, Taher Sanurij, Matija Škvorc, Marin Bukvić i Tina Bilankov) i polaznici edukacijskog centra Medley. Premijera mjuzikla bila je 30. lipnja 2014. u Centru za kulturu Trešnjevka[19].
Nakon trogodišnje pauze (2017.) Igor Weidlich, prema motivima Slavka Mihalića i hrvatskih pučkih pripovijedaka piše monomjuzikl Petrica Kerempuh, za koju glazbu rade Trpimir Jerković i Igor Baksa, koji je i izvođač.
Dvije godine kasnije (2019.) dolazi do koprodukcija dvaju najvećih privatnih kazališta (Medley Teatar & B☆Glad produkcija) i nastaje već spomenuti mjuzikl Mikrofoni, priča o pjevaču. Iako je ta koprodukcija urodila zanimljivim i modernim djelom, ipak domaćem mjuziklu bez institucionalne podrške nije bilo spasa. Medley Teatar uglavnom se nastavio baviti edukacijskim, poučavajući instrumente (klavir, gitara, bas gitara, bubnjevi, violina, saksofon), vokalne tehnike, glazbene teorije i glazbene produkcije. B☆Glad produkcija nastavila se baviti kazalištem, ali uglavnom dramskim programima, u nadi da će se možda jednog dana stvoriti uvjeti za ponovni povratak u vode mjuzikala.
Kako su se na sceni suvremenog hrvatskog mjuzikla snašli oni koji su u njih željeli unijeti i duhovnu dimenziju predstavit ćemo u sljedećem nastavku.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.