14
ruj
Priče

Kornelije Kovač: 10 nezaboravnih pjesama

Kornelije Kovač

Klavijaturist Indexa i Korni grupe, poznat je najviše po svome skladateljskom radu

share

Kornelije Kovač, jedan od najvećih skladatelja jugoslavenske popularne glazbe, skladao je i pisao stihove za razne izvođače, od progresivnih rockera do narodnjačkih zvijezda. U kajdanci preminulog skladatelja ostalo je više od 600 pjesama, a mi smo odabrali deset koje su ostavile njegov duboki autorski trag

 

Lepa Brena – „Janoš“ (K. Kovač/M. Tucaković)

Lepa Brena i Slatki greh 1985. rasplesali su Jugoslaviju pjesmom koja je i dandanas neizostavan dio playlistemnogobrojnih zabava diljem regije, a čiju glazbu potpisuje upravo Kornelije Kovač. „Kornelije je najvažniji čovjek u mojoj karijeri, a nije ih bilo mnogo. Za mene je napravio nekoliko hitova koji su i poslije 30 godina aktualni”, izjavila je svojevremeno Brena za Kurir, a osim „Janoša“ Kornelije potpisuje „Mače moje“ i „Sitnije, cile, sitnije“.

Korni grupa – „Jedna žena“ (K. Kovač)

Pjesme za prvi album Korni grupe izvorno su napravljene za potrebe TV emisije koja je snimana o njima i to u mono tehnici. Kada su završene, Kornelije Kovač odlučio je da to bude objavljeno i na ploči. No, na albumu nema skladbe „Jedna žena“. Originalna verzija „Jedne žene“ snimljena je uživo na Zagrebačkom festivalu ’70. s Dadom Topićem u 13-minutnoj verziji.  Zbog duljine, pjesma nije završila na albuma, a do početka snimanja, Kornelije Kovač nije stigao napraviti novu sa Zlatkom Pejakovićem. Učinio je to tek sljedeće godine u više nego dvostruko kraćoj varijanti i ona je objavljena na singlu. Originalna „Jedna žena“ s Topićevim glasom pojavila se tek 1996. na kompilaciji Prvo svetlo neobičnog života.

Zdravko Čolić – „Kažeš da ti nekad izgledam ko’ Dunav“ (K. Kovač/Đ. Balašević)

Album Zdravka Čolića iz 1981. Malo pojačaj radio ponovno je okupio vrhunske autore, od Gorana Bregovića do Kornelija Kovača, a snimljen je u Britannia Row studiju pod snimateljskom paskom Michaela Johnsona koji je radio s Joy Divisionom, New Orderom, Soft Cellom i drugim poznatim britanskim izvođačima. Rezultat je činjenica da je Malo pojačaj radio – uz Ako priđeš bliže – ponajbolji Čolićev album, a monumentalna balada „Kažeš da ti nekad izgledam ko’ Dunav“ kojom se album zatvara pripada samom vrhu i Kovačeve skladateljske i Balaševićeve stihovne karijere.

Dragan Stojnić – „Maestro i violina“ (K. Kovač/S. Vuković)

Klasični crooner, Dragan Stojnić, jugoslavensko je tržište osvojio evergreenima „Bila je tako lijepa“ i „Zašto dolaziš samo s kišom“. „Maestro i violina“ još je jedan evergreen za koji glazbu potpisuje Kornelije Kovač, a stihove je napravio Svetislav Vuković, poznat po nezaboravnim pjesmama jugoslavenske zabavne glazbe: „Zaboravi ako možeš“ (Tereza Kesovija), „Pozdravite moga tatu“ (Dječji kor Kolibri),  „Ljubav je samo reč“ (Zdravko Čolić), „Odiseja“ (Leo Martin) i drugima.

Korni grupa – „Moja generacija“ (K. Kovač)

Kao i Indexi, i Korni grupa njegovala je dualni način izričaja – s jedne strane izvodili su progresivni rock, a s druge imali lako pamtljive hitove za sve generacije. Da je Korni grupa na Eurosong otišla s pjesmuljkom „Trla baba lan“, sigurno bi se plasirala bolje od 12. mjesta. Uostalom, pjesmu je uspješno obradila francuska popularna izvođačica Dalida podnazivom „Ram Dam Dam (La Vie Bat Le Tambour)“. Opora pjesma o ratnoj generaciji rođenoj 1942. izvrstan je primjer egzistencijalističkih stremljenja u rocku sedamdesetih, no pjesma je danas upamćena tek kao kuriozitet – nakon izvedbe na Eurosongu, nastupila je ABBA s megahitom „Waterloo“.

Zlatko Pejaković – „Ove noći jedna žena mirno spava“ (K. Kovač/S. Zarić)

Sredinom sedamdesetih Zlatko Pejaković imao je prilično uspješan ulazak u solo-karijeru s dva velika hita. „Čerge“ je bila obrada njegove pjesme koju je ranije snimio sa Zlatnim akordima kao njihov vokalni solist, a „Ove noći jedna žena mirno spava“ raspametila je publiku na festivalu Hit parada 75. Njegov bivši suigrač u Korni grupi, Kornelije Kovač, spremno mu je pružio ruku i tako je nastao hit koji i danas čini jedan od temelja Pejakovićeva repertoara.

Zdravko Čolić – „Pjevam danju, pjevam noću“ (K. Kovač/B. Radičević)

Pjesma koju je 1977. otpjevao Zdravko Čolić, a 2001. prepjevala Ivana Banfić. Glazbu i aranžman potpisuje Kornelije Kovač. Radi se uglazbljenim stihovima pjesme Branka Radičevića, srpskog pjesnika iz 19. stoljeća, a posvećena je Mini (Vilhelmini) Karadžić, kćeri reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića, u koju je Radičević bio zaljubljen. Svoje je osjećaje izrazio kroz pjesmu, poručivši joj da je želi „metnuti med zvjezdice.”

Indexi – „Plima“ (S. Kovačević/K. Kovač)

Avangardna psihodelična rock pjesma pripada samom vrhu stvaralaštva sarajevskih Indexa. Glazbu je napisao Slobodan Bodo Kovačević, a tekst Kornelije Kovač koji za vrijeme snimanja 1969. više nije bio član Indexa. No, bivši klavijaturist zatekao se na snimanju kada je grupa počela snimati instrumentalnu matricu i njemu su otkrili da još nemaju tekst. Melodija ga je asocirala na snagu plime i stihove je napisao u nepunih sat vremena.

Zdravko Čolić – „Šta mi radiš“ (K. Kovač/A. Dedić)

Pjesma se nalazi na posljednjem mjestu albuma Šta mi radiš objavljenog 1983. godine, a snimanom u Londonu, u studijima Snake Ranch, Atmosphere i Sarm. Glazbu potpisuje Kornelije Kovač, a stihove Arsen Dedić. Još uvijek je tojedna od najljepših ljubavnih pjesama koje je Čola otpjevao, a zanimljivo je kako je na ovom albumu surađivao veliki skladatelj filmske glazbe Hans Zimmer. Tada još uvijek na početku karijere, Zimmer potpisuje programiranje synth dionica.

Zdravko Čolić – „Ti si mi u krvi“ (K. Kovač/S. Kovač)

Glazbu i aranžman jedne od najljepših ljubavnih pjesama ovih prostora potpisuje Kornelije Kovač, a tekst njegova supruga Spomenka Kovač. Njihova kći Aleksandra otkrila je kako Čolić isprva nije bio zadovoljan što je Spomenka napisala tekst, budući da tada još uvijek nije bila poznata autorica. Zato je u pjesničku pomoć priskočio Bajaga koji na kraju nije intervenirao u stihove. Ova je pjesma obilježila generacije, dobila mnogobrojne obrade velikana kao što su Matija Dedić i Zoran Predin, Teška industrija ili Jasna Zlokić i Giuliano, a generaciji Z najpoznatija je obrada z++-a, izvedena na konferenciji MAKK 2020. godine.

Moglo bi Vas zanimati

Više od autora