01
pro
Priče

Distopijski pogled ka utopiji u novome djelu Krešimira Seletkovića

Krešimir Seletković HRT

Krešimir Seletković Foto: Toni Mijač

share

Krešimir Seletković novi je rezidencijalni skladatelj ansambala Hrvatske radiotelevizije.
U okviru tog projekta pokrenutog 2013. godine do sada je naručeno, praizvedeno i studijski snimljeno trinaest opsežnih novih djela hrvatskih skladatelja.

Do sada su rezidencijalni skladatelji HRT-a bili Olja Jelaska, Frano Parać, Srećko Bradić, Mladen Tarbuk, Silvio Foretić, Mirela Ivičević i Berislav Šipuš, a niz nastavlja Krešimir Seletković čiju će prvu skladbu napisanu u svojstvu rezidencijalnog skladatelja sutra u svome Majstorskom ciklusu praizvesti Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem svoga novoizabranog šefa-dirigenta, ovaj put još uvijek gostujućeg dirigenta, Pascala Rophéa.

Hrvatska radiotelevizija i inače u radu svojih ansambala slijedi stalnu misiju izvođenja i promoviranja hrvatske glazbe, pa tako i suvremene, a program rezidencija omogućio je nastanak novih djela velikog opsega – trajanjem i sastavom – koja bez ovakvoga poticaja i podrške u okrilju neke velike institucije rijetko mogu naći uvjete (prije svega financijske i organizacijske) za nastanak, izvedbu, emitiranje, a posebno stvaranje trajne (studijske!) snimke.

Uoči praizvedbe, razgovarali smo kratko sa skladateljem te saznali ponešto o samome djelu, ali i o iskustvu rada i pripreme praizvedbe.

Dugo prijateljstvo i suradnja s orkestrom

Krešimira Seletkovića za ansamble HRT-a veže dugogodišnja suradnja, ne samo kao skladatelja čija su djela izvodili, već i kao bivšeg umjetničkog ravnatelja Muzičkog biennala Zagreb (čije su programe ansambli obogatili izvrsnim nastupima), ali i kao glazbenog producenta na nizu studijskih snimki napose hrvatske glazbe, za koje je Seletković i više puta nagrađen nagradom Porin.

„Moja suradnja s ansamblima HRT-a datira mislim negdje od 2003., 2004. godine kada sam prvi puta prisustvovao snimanju kao glazbeni producent. Zajedno smo realizirali velik broj trajnih snimki, nekoliko cd-a i poduži niz koncertnih programa.“, kaže Seletković.

Upravo s obzirom na njegovo dobro poznavanje Orkestra i njihova pristupa radu, siguran je da će u predstavljanje njegovoga novoga djela biti uložen velik trud:

„Iskustvo izvođenja i snimanja suvremene glazbe koje ansambli HRT-a imaju daje jednu vrstu sigurnosti svakom skladatelju da će njegova partitura biti prevedena iz notnog zapisa u zvuk na kvalitetan način. Time skladatelj dobiva vjetar u leđa i može si dopustiti da svoje zamisli bez straha pretoči u notni tekst. Naglasio bih da je i povjerenje između skladatelja, dirigenta i ansambla jedna od najvažnijih komponenti koje čine svaku izvedbu.“

Iako dirigent Pascal Rophé na poziciju šefa-dirigenta službeno stupa tek od iduće sezone, ovaj koncert poslužit će za još jedan kvalitetan umjetnički susret i dublje upoznavanje njega i orkestra, a Seletković priznaje da je zadovoljan što će baš on pripremiti njegovu skladbu: „Veliko je iskustvo za svakog skladatelja sudjelovati u pripremi izvedbe a potom i snimanju skladbe.

Maestro Pascal Rophé izniman je dirigent i imam zaista veliku sreću da je upravo on zadužen za realizaciju ovog koncerta. Dirigent je to koji je specijalist za suvremenu glazbu i sami pogled na njegov način rada i iskustvo izaziva veliko poštovanje. Prisustvovanje pokusima i promatranje načina na koji radi s orkestrom, njegove pripremljenosti i poznavanja partitura nevjerojatno je iskustvo i mislim da takvih prilika jedan skladatelj nema previše u svome životu.

Njegova pripremljenost i poznavanje partitura uz prisustvovanje pokusima i promatranje načina na koji radi s orkestrom nevjerojatno je iskustvo i mislim da takvih prilika jedan skladatelj nema previše u svome životu.

Mogu samo izraziti zahvalnost i veliko poštovanje prema tako velikom umjetniku i entuzijastu. Mislim da je maestro Rophé u ulozi šefa-dirigenta veliki dobitak za Simfonijski orkestar HRT-a i za hrvatsku kulturu uopće jer će s njegovim iskustvom i znanjem orkestar dobiti novog šefa-dirigenta koji neiscrpnom energijom iščitava glazbu i realizira je na najvišoj interpretativnoj razini.“
Slika današnjeg svijeta, nesigurnost, neizvjesnost i nemir koje je donijela pandemija, nisu zaobišle niti umjetnička promišljanja ovoga skladatelja; Seletković je za Simfonijski orkestar HRT-a skladao trostavačni Koncert za orkestar znakovitoga naslova Dystopia.

U tekstu o skladbi autor sažima ideju djela – težnju za okretanjem povijesti i starim vrijednostima u težnji za izgrađivanjem novog, boljeg, naprednijeg utopijskog svijeta, a pita se i „Nije li povijest tutor koji nas uči i jamči nam znanje o vrijednosti te omogućuje neograničenu nadgradnju u beskonačnom i nepromjenjivom protoku vremena?“

Krešimir Seletković: Tražeći svijet u kojem mogu pomiriti iskustva prethodnih naraštaja s osobnim pristupom

Upitan je li ta ideja dualnosti između distopije i utopije utkana i u glazbu, odnosno okreće li se i sama glazbena građa nasljeđu glazbene prošlosti ili u njoj prevladavaju neki „distopijski“ elementi, Seletković odgovara: „Dualizam koji sam pokušao realizirati krije se zapravo u samom nazivu kompozicije. Dystopia je programni naslov dok je podnaslov Koncert za orkestar, tako da se kompozicija može promatrati i kroz apsolutni aspekt.

Moj je cilj bio pokušati realizirati kompoziciju koristeći sredstva koja možda nisu najsuvremenija tako da sam tražio jedan svijet u kojem mogu pomiriti iskustva prethodnih naraštaja s osobnim pristupom. To nije kompozicija koja je redom sastavljena od efekata i ne istražuje zvuk na najsuvremeniji način kojem u današnje doba svjedočimo. Pokušavam istražiti sponu između tradicije i suvremenog na jedan osoban način.“

Nakon praizvedbe, Seletkoviću neće preostati mnogo vremena za odmor jer njegova uloga rezidencijalnog skladatelja još nije završena. Kako nam otkriva, „u planu je još jedna skladba za Zbor HRT-a i violončelo koja bi trebala biti praizvedena u travnju 2022. godine. Solist će biti Branimir Pustički, a izvedbom će ravnati Tomislav Fačini.

Iskustvo rada s ansamblima u svojstvu rezidencijalnog skladatelja nešto je što doista svaki skladatelj može poželjeti i iznimno sam zahvalan na časti i ukazanom povjerenju. Nadam se da ću uspjeti realizirati sve zadatke koje sam si zadao i uvjeren sam da će mi ovo iskustvo ostati kao jedno od najupečatljivijih u karijeri.“

Dystopiju Krešimira Seletkovića možete poslušati sutra, 2. prosinca u 19.30 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, ili u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija. Uz ovu praizvedbu, na programu su još i Uvertira Polyeucte Paula Dukasa te 3. simfonija u c-molu Camillea Saint-Saënsa, poznata i kao Orguljska, u kojoj će solistički nastup ostvariti orguljaš Pavao Mašić.

 

 

Moglo bi Vas zanimati